DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 63 <-- 63 --> PDF |
zmetičkih preparata. Srodna vrsta, američki likvidambar (L. styraciflua), uzgaja se često i u evropskim parkovima i nasadima. Ima ga i u Zagrebu. npr. u drvoredu u Krešićevoj ulici blizu Maksimira. Rogač (Ceratonia siliqua) raste u južnoj Grčkoj i na otocima, na suhim i toplim staništima. Uzgaja se kao dekorativno drvo i radi plodova koji služe kao stočna hrana. Pistacia palaestina uspijeva samo na Egejskim otocima, Kreti i nekim ograničenim lokalitetima kontinentalne Grčke. To je drvo koje naraste do 20 m visine, s promjerom do 1 m. Zrele plodove ljubičaste boje Grci zovu »cikuda«. Otočani ih jedu pržene na ulju. Osim toga iz njih se dobija gusto, mirisavo ulje, koje je također jestivo, ali se više upotrebljava kao sirovina u farmaceutskoj industriji. Ova vrsta služi i kao podloga za cijepljenje prave pistaeije (P. vera), koja je porijeklom iz Sirije i Mezopotamije, a uzgaja se kao voćka i jedna je od najstarijih mediteranskih kultura. Plodovi, na grčkom »fistikia«, prodaju se po četavoj Grčkoj u svim voćarnama, trgovinama živežnim namirnicama, pa i na ulici. Tršlja (P. lentiscus) i smrdljika (P. terebinthus) rastu na ekstremno toplim i suhim staništima, sve do morske obale. Osim obične planike (Arbutus unedo) na Rodosu se često susreće i grčka planika (A. andrachne). Obična se na grčkom zove »pitoma«, a grčka — »divlja«. Oleander (Nerium oleander), ili kako ga Grci nazivaju »gorki lovor«, može se često vidjeti uz obale bujica i rijeka na srednjim nadmorskim visinama. Eleagnus angustifolia, manje drvo ili grm, raste uz bujice, obale potoka i rijeka, te na pješčanim morskim obalama u zoni udaranja valova. Kao i drugdje u Evropi, uzgaja se i kao ukrasno drvo. U drvoredima i alejama veoma dobro uspijeva Ficus nitida, zimzeleno drvo bujnog rasta, snažnih, dugačkih grana, glatke i svjetle kore. Neki ga nazivaju indijskim lovorom, jer potječe iz Indije, a listovi su mu slični listovima lovora. Vegetacija Rodosa ima sve karakteristike mediteranske vegetacije, ali i neke posebne značajke, koje u tom pogledu pokazuje i otok Kreta. Osim već nekih navedenih vrsta spominjem jednu endemsku vrstu božura (Paeonia rhodia), buniku Hyoscamus aureus i vrapče sjeme Lithospermum jruticosum. Sumama Rodosa gospodari Uprava šuma Rodos, koja je podjeljena na 4 lugarije: Rodos, Afandou, Arhangelos i Symi. Prve tri nalaze se na otoku Rodosu, a četvrta na otočiću Symi, udaljenom svega nekoliko kilometara od turske obale. Na njoj trenutno nema lugara. Uprava šuma na Rodosu nastoji u posljednje vrijeme poboljšati sastav šuma po vrstama drveća unašajući u borove i čempresove sastojine različite vrste listaea, npr. eukaliptus, platanu, rogač i dr. U posljednjih 15 godina pošumljava se u prosjeku dvadesetak hektara godišnje. JELEN — SIMBOL RODOSA Na samom ulazu u gradsku luku Rodosa, na mjestu gdje je nekada stajala 32 m visoka brončana statua boga Helija, čuveni rodoski Kolos, jedno |