DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Šume su bujne, zdrave i dobro očuvane. Prema jednoj lokalnoj legendi najviše zasluga za to ima — prorok Ilija (gr. Profitis Ilias). Legenda priča kako je prorok kažnjavao smrću svakoga onog koji bi se usudio posjeći makar i jedno stablo u šumi. »Profitis Ilias« postao je omiljeno izletište stanovnika okolnih naselja i sve većeg broja turista koji traže odmor i osvježenje u gorskom zraku i hladovini čempresovih šuma. Na vrhu planinskog masiva nalazi se televizijski toranj i hotel, kojji potječe još iz doba kada su Talijani vladali otokom. Čempres i brucijski bor glavne su gospodarske vrste drveća u šumama Rodosa. Manje je zastupljen alepski bor (Pinus halepensis), koji se na grčkom zove »obični bor«. Iz njega se dobija smola, koja između ostalog služi i kod pripravljanja poznatog grčkog vina »Retsina« (retsini, gr. = smola). Grčki hrast (Quercus aegilops) raste posvuda u krajevima oko Egejskog mora i na otocima, uglavnom u ravnici i sredogorju. Dugo zadržava list na stablu i odbacuje ga tek u zimu. Na grčkom se zove »pitomi hrast«. Oštrikar (Q. coccifera) uspijeva u čitavoj Grčkoj na suhim, kamenitim tlima manjih nadmorskih visina. Zbog brst en ja koza često poprima oblik manjeg ili većeg grma. Inače može narasti kao veliko stablo i doživjeti starost od nekoliko stotina godina. Grčki mu je naziv »pournari«, što je vrlo slično još jednom našem nazivu za tu vrstu — prnar. Od hrastova se još mogu naći, osobito na suhim tlima, crnika (Q. ilex) i suplutnjak (Q. pseudosuber). Pitomi kesten (Castanea sativa), koji je u Grčkoj raširen od Makedonije do Krete, može se naći i na Rodosu. u brdima, zajedno s drugim bjelogoričnim vrstama drveća. Acer sempervirens (creticum, orientate) jedini je javor u Grčkoj koji zadržava list cijele godine. To je malo drvo ili veći grm s tvrdim, kožast tim lišćem, žutozelenim cvjetovima i crvenkastim plodovima. Ima ga već na Peloponezu, a osobito na Kreti i na otocima Egejskog mora. Može se naći u šumama i niže prema moru u pojasu makije. Istočna platana (Platanus orientalis), koja u nas od prirode raste u slivu Vardara i njegovih pritoka južno od Skopja (makedonski naziv: činar), proširuje svoj areal prema Grčkoj i njenim otocima, gdje uspijeva sve do 1.500 m nadmorske visine. Najviše je ima u blizini vodotoka, u dubodolinama i pri dnu vlažnih padina. Jedno se mjesto u središnjem dijelu otoka zove Platania. Doduše baš ondje platana ima veoma malo, ali su one inače na otoku česte. U mjestu Arhipolis, 5—6 km udaljenom od Platania nalazi se jedno stablo koje po dimenzijama i starosti ne zaostaje mnogo iza naših planata u Trstenom. Poznato je da to drvo može doživjeti do 2.000 godina. Orijentalni likvidambar ili storać (Liquidambar orientalis) osobito bujno raste u gudurama »Doline leptira« (Petaloudes), u sjevernom dijelu otoka. Rodos je jedino mjesto u Grčkoj gdje je ta vrsta autohtona. Inače je raširen u južnom dijelu Male Azije i sjevernoj Siriji. Zarezivanjem površinskog dijela kore dobiva se balzam štrikaš, vrsta smole, po mirisu i upotrebi slične ambri. Uglavnom se upotrebljaav za priređivanje farmaceutskih i ko 544 |