DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Stijene su sastavljene uglavnom od vapnenca, koji se taložio milijunima godina u vrijeme kada je Tetis more pokrivalo čitavo to područje. Ima i fliša, u kojemu prevladavaju pješčenjaci. Na otoku nema rijeka, potoka ni jezera. Ima doduše dosta rječnih dolina, ali su one većinom suhe, kao npr. Gaidouropotamos ili »Magareća rijeka « (Gaidouri, gr. = magarac, potamos gr. = rijeka), desetak kilometara sjeverno od Lindosa. Neki potoci nabujaju samo za vrijeme kišnih, zimskih mjeseci. Da otok ipak ne oskudijeva slatkom vodom, pokazuju prilično brojni izvori. Nedaleko istočne obale između gradova Afandou i Arhangelos na karti je jedan lokalitet označen nazivom Epta Pyges, što na grčkom znači »sedam izvora«. Nije to samo puki naziv za jedno geografsko mjesto. Ondje se, u bujnom zelenilu borova, platana i raznog mediteranskog grmlja, zaista nalazi točno sedam izvora, u što se svako može lako uvjeriti. Smješteni su na relativno malom prostoru od možda dvadesetak kvadratnih metara. Njihove vode utječu u jedno malo umjetno jezero u neposrednoj blizini. Bistra jezerska voda, u kojoj se može i kupati, svježina obližnjih šuma i mali restoran privlače na to mjesto brojne strane turiste i domaće izletnike. Klima je na Rodosu mediteranska s nekim suptropskim karakteristikama. Srednja mjesečna temperatura u siječnju iznosi 11,6° C, a u kolovozu 27,6° C. Kišni period traje od listopada do travnja. Kiše mogu biti vrlo jake, ali ne traju dugo. Kao i u ostalom dijelu Dodekaneza, broj sunčanih1´ dana u godini iznosi oko 300. Vruće dane osvježavaju stalni, na trenutke i jaki vjetrovi, bez kojih bi bilo teško podnositi visoke ljetne temperature. Vjetrovi pusu s nedalekog turskog kopna, valjajući neprestano velike morske valove prema šljunkovitoj zapadnoj obali. Na istočnoj strani more je puno mirnije, a pješčane i šljunčane plaže duge su i široke. PROROK ILIJA ČUVA SUMU Od svih otoka Dodekaneza Rodos ima najviše šuma. Istina, te šume nisu više tako bujne kao što su bile u davnoj prošlosti, ali šumovitost još" uvijek iznosi 25—30%, što za jedan mediteranski otok nije malo, osobito ako se uzme u obzir i kvaliteta tih šuma. Za primjer mogu poslužiti šume planinskog masiva »Profitis Ilias«, udaljenog cestom pedesetak kilometara od grada Rodosa. To su mješovite sastojine od svega dvije vrste drveća: običnog (mediteranskog) čempresa horizontalnih grana (Cupressus sempervirens horisontalis) i brucijskog bora (Pinus brutia). Obadvije su vrste tipične za istočno-mediteransko područje. Čempres je u Grčkoj autohton jedino na otocima Rodosu i Kreti. Dbk inače raste najčešće pojedinačno ili u manjim skupinama, ovdje tvori guste sastojine, u kojima je daleko više zastupljen od brucijskog bora. Prema riječima ing. F o t a k i s a iz Šumske uprave Rodosa, ima ga čak 80%. Njegove guste krošnje zasjenjuju tlo i onemogućuju razvoj prizemnog raića. Samo se mjestimice može vidjeti po po koji grm ili manje drvo iz sastaval autohtone vegetacije, nipr. divlja maslina, hrast oštrikar, diviza . .. Stabla u sastojini različite su dobi; najstarija imaju i do sto godina. Pomlađivanje je prirodno. |