DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Prije desetak illi nešto više godina u raspravama republičkih formskih krugova
spominjano je sedam illi osam šumskcgospodarskih područja. Možda je ovaj
prijedlog iskrivljena kopija prijašnje ideje. Uglavnom nije nikakva novost. Razlika
je samo u zaokružen ju i proizvoljnom nazivu šumskogospodarskog područja.


Polazeći od sadašnjih područja i organiziranosti radnih organizacija predlaže
se preinaka radi racionalnijeg gospodarenja šumama na novih sedam šumskogospodarskih
područja:


1.
Goransko-primorsko (Radne organizacije: Ogulin, Delnice i Senj),
2.
Ličko (RO Gospić),
3.
Banijsko-kordunsko (RO Sisak i Karlovac),
4.
Prigonslko-podravsko (RO Zagreb ,i Varaždin),
5.
Psunjsko-posavsko (RO Nova Gradiška i Slav. Požega^
6.
Bilogorsko´-podravsko (RO Bjelovar, Koprivnica . . .)
7.
Slavoinsko-baranjsko (RO Slav. Brod, Vinkovci, Osijek, Našice. Podravska
Slatina i Jelen-Biilje).
Manjii broj većih li površinom približno ujednačenih šumskogospodarskih područja
daje veću garanciju za bolju zaštitu šumskog fonda. A radne organizacije
ne bi trebale bliti uznemirene što upravljaju dijelom zajedničkog šumskogospodarskog
područja, pogotovu što ništa ne gube od svog identiteta i integriteta.


Ni šuma, mi šumarske radne organizacije ne postoje zbog ZOŠ-a, nego obratno.
Zato novi ZOS treba što više prilagoditi potrebama šume i ekonomičnijem privređivanju
u šumarstvu. Novom ZOS-u više pristaju atributi prvog i najodgovornijeg
čuvara šume, a ne nekog nalickanog fetiša.


Iz ZUR-a valja u šumarsku organiziranost ugraditi samo one odredbe koje su
se dosad pokazale praktičnima i ekonomičnima. Naime, dokazano je da prevelika
OOUR-izacija sa svim ZUR-ovskim legitimnostima uvelike opterećuje proizvodnju
li znatno smanjuje dohodak.


Dohodak se ne stvara u režiji ili prema scenariju uštirkane i trakavičaste administrativne
regulative, nego umijećem i stvaralaštvom sloobdnih proizvođača.


Svrha ovorn prijedlogu je sigurnija i kvalitetnija zaštita šumskog fonda putem
racionalnije organiziranosti i ekonomičnijeg privređivanja šumarskih radnih
organizacija.


Povod takvom razmišljanju dalo je Izvršno vijeće Sabora spomenutim aktonn
od 30. lipnja 1988.


Mijo Matezić, dipl. inž. šum.