DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 53     <-- 53 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS
Šum. list CXII (1988) 535


FINANCIJSKI REZULTATI JEDNOG AD HOC POKUSA
U Dl »SLAVONIJA« U SL. BRODU


Uroš GOLUBOVIĆ*


Za ovaj pokus dopremili smo furnirsku i pilansku oblovinu hrasta lužnjaka
s područje Šumarije Spačva i preradili je u odgovarajućim pogonima
Dl »Slavonija« u SI. Brodu. Cilj pokrusa je bio da utvrdimo da li se i
koliko prerađena oblovina slabije kvalitete pokriva onom bolje kvalitete, pa
ako je tako, onda kako taj problem riješiti?


Budući da smo unaprijed znali taj cilj ,to smo iz jedne sječine (naplodnog
si jeka) u Šumariji Spačva uzeli za pokus po 15 pilanskih trupaca hrasta
lužnjaka A, B i C kvalitete istih srednjeh promjera (45 cm) i istih dužina
(4 m). Osim toga iz iste sječine uzeli smo i 25 furnirskih trupaca također
istih dimenzija (45 cm / 4 m) i 16 od njih smo izrezali u furnire, a 19 u
piljenu građu, što je dopustivo samo u pokusu, iako se to često i u praksi
radi.


Dakle ukupno smo preradili 80 komada furnirske i pilanske oblovine
hrasta lužnjaka s prosječnim volumenom trupca 0,64 m:l i ukupnom drvnom
masom hrastovine od 51,20 m:i.


Kvalitetna struktura ukupno izrezane drvne mase hrasta lužnjaka na furnirskim
noževima u pogonu furnira i na jarmači, te tračnoj pili u pilanskom
pogonu prikazana je u tabeli 1.


Iz tabele 1. se odmah vidi da su F-trupci iskorišteni u furnire (bez ostatka
noža) sa 44%, a isti takvi F-trupci, znači istim srednjih promjera i dužina,
iskorišteni su na pilani s nešto više od 60%. Iz toga bi se mogoao povući
zaključak da F-trupce hrasta lužnjaka srednjeg promjera od 45 cm i dužine
4 m ne treba prerađivati u furnire, nego u piljenu građu, jer im se takvom
preradom povisuje postotak iskorištenja čak za 16%.


Istini za volju srednji promjer hrastovih trupaca od 45 cm je po JUS-u
iz 1955. godine bio granični promjer. Ispod toga promjera su bili pilanski
trupci K-kvalitete, a to znači da su to — uz druge JUS-om predviđene a-
tribute — budući F-trupci. Iznad toga promjera su stvarani F-trupci koji
smo i mi imali u pokusu.


Ovdje treba istaći da je novim standardima granica za F-trupce spuštena
još i na 40 cm srednjeg promjera bez kore, a pilanski trupci K-kvalitete
su potpuno ukinuti. Iz toga bi se mogla izvući dva zaključka:


a) da su predstavnici prerađivača drva što su bili zastupljeni u komisiji
za JUS, iz potrebe za sirovinom, pristali na navedenu standardnu odredbu;


Dr. Uroš Golubović, Šumarski fakultet. Zagreb. Simunska 25


535




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 54     <-- 54 -->        PDF

V


Izrezano trupaca hrasta lužnjaka
U pogonu furnira U pilanskom pogonu
Kvalitetna klasa i srednji promjeri trupaca
F - 45 cm F-45cm A-45 cm B-45cm C-45cm


3 3 3 3


komada kom. kom. kom. kom


mmmm


16 10,24 19 12,16 15 9,60 15 9,60 15 9,60


o


c furnira 4,51 — — — —


Cl


Um


o piljene
građe — 7.33 5,19 4.51 3.79


V.
iskorištenje;
u furnire i 44.0 60.3 54.1 47,0 39,5
piljenu građu


Kvalitetne klase i srednji promjeri trupaca


U pogonu furnira U pilanskom pogonu
Faza


F-45cm F-45 cm A-45 cm B-45cm C-45cm


prerade
Klasa


%


furnira
I 54,6 36,1 24,2 8,7


I 13


II 47
II 45,4 63,9 75,8 91.3
III 40


Tab. 1.


i


»


ukupno
(prosjek)


3


kom


m80 51.20
4,51
20,82


49.5


Tab. 2.


prosjek


35,1


64,9


i , ,—__—


o36




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 55     <-- 55 -->        PDF

b) da su predstavnici proizvođača drva (šumari) što su bili zastupljeni
u komisiji za JUS, tom preklasifikacijom znatnih količina drve mase K-
trupaca u F-trupce umjetno povisili cijene i time ostvarili nezasluženu dobit.


Iz tabele 1. se nadalje vidi da je postotak iskorištenja drvne mase pilanskih
trupaca A-kvalitete 54%, B-kvalitete 47% i Okvalitete 39,5% ili okruglo
40%, dok se u pokusu prosječni postotak iskorištenja furnirske i pilanske
oblovine kreće oko 50%


Tab. 3.


Kvalitetna klasa i srednji promjeri
trupaca


\lr\\c


vrijeuiiubiii


F-45 crn F-45 cm A-45cm B-45cm C-45cm


iznosi
furniri piljena građa


din/m3


Prosječna cijena koštanja Prosječna


(CK) vrijednost


IV)


furnira


piljene


građe


sirovina


% iskorišt.
sirovina


o /o
c
ostali
troškovi


23


%


774.028





140.000


0.44


318.182
32
661.611
68



355.153


140.000


0.60


233.333
58
167.296
42



300.151


112.200


0.54
207.778
65
109.692
35





300.018


77.900


0.47
165.745
60
109.692
40





278.188


44.500


0.40


111.25
50
109.692
50
sveukupno


979.793 400.629 317.470 275.437 220.942
(CK)
din/ m3


-205.765 -45.476 -17.319 + 24.581 + 57.246


-


Dobit


gubitak


(V-CK)


- 21.0 -11.3 -5.4 + 8.9 + 25,9
^,00)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 56     <-- 56 -->        PDF

U tablici 2. prikazali smo kvalitetnu strukturu proizvedenih furnira (u
%) i faze prerade piljene građe (u %) proizvedene iz furnirskih i pilanskih
trupaca što smo ih imali u pokusu.


Kako se iz tabele 2. vidi, F-trupci su sa 54,6"» prerađeni u prvoj, a to
znači kraćoj i jeftinijoj, fazi prerade, a 45,4% piljene građe otpremljeno je
na doradu u drugu, dužu i znatno skuplju fazu prerade. Za razliku od ovih,
C-trupci su samo sa 8,7% prerađeni u prvoj fazi. a 91,3% je otpremljeno
u drugu fazu prerade. Iz daljnjeg teksta i razrade podataka vidjet ćemo dat
li ti trupci i kako mogu podnijeti troškove toliko dugog i skupog tehnološkog
procesa, a iskorišteni su, kako se iz tabele 1. vidi. samo sa cea 40%.


U tabeli 3. smo donijeli prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve
proizvedenih furnira i piljene građe koji su nastali iz kvalitetne strukture
i jediničnih cijena pojedinih proizvoda. U toj tabeli također donosimo,
i prosječne troškove ili cijene koštanja tih proizvoda, te i otsvarenu dobit
ili gubitak po kvalitetnim klasama hrastove oblovine što smo je imali u
pokusu.


Podatke što smo ih donijeli u tabeli 3´. analizirat ćemo — jednostavnosti
i čitaoca radi — po uzdužnim kolonama, a poprečne kolone će nam poslužiti
za usporedbu.


Dakle, prosječna vrijednost proizvedenih furnira svih klasa (I, II, III)
i svih dužinskih grupa (40—250 i više cm) iznosi 774.028 din/m3. To na prvi
pogled izgleda golem iznos kada ga ne bi »u stopu« pratili i troškovi koji
su oomgućili da se dođe do tog iznosa. Ti troškovi ili cijena koštanja (CK).
kako se iz tabele 3. vidi, iznose 979.793 din/m3 proizvedenog furnira, U njima
su troškovi sirovine zastupljeni sa 32%, a ostali troškovi sa 68%. U tim
ostalim troškovima zastupljeni su i oni koji sa stanovišta makro-ekonomike
predstavljaju višak rada, a sa stanovišta mkro i mezo-ekonomike ili ekonomike
poduzeća oni su pravi pravcati trošak, pa su kao takvi imanentni cijeni
koštanja.


Kada se ti troškovi odbiju od prosječne vrijednosti (V) proizvedenih
furnira iz F-trupaca srednjeg promjera od 45 cm, onda se ostvaruje zapanjujući
gubitak od 205.765 din/m3 ili od 21,0%. Zato smo sa istim takvim
F-trupcima, znači istih dimenzija, otišli na pilanu i predadili ih u standardnu
piljenu građu. Doduše, tamo smo ih iskoristili sa 60%, a od te iskorištene
piljene građe 54,6% je završeno u prvoj fazi prerade, ali svejedno i tu
je ostvaren gubitak od 45.476 din/m´1 ili od 11,3%. I kod trupaca A-kvalitete
ostvaren je gubitak od 5,4%, dok se pilanskom preradom hrastovih trupaca
B i C-kvalitete otsvaruje dobit i to kod prvih 8,9" u. a kod drugih čak
25,9%, što je na prvi pogled, nevjerojatno i nelogično. Međutim razlozi tome
postoje, a kao osnovni među njima je nestvarna, nelogična i, teoretski
i praktično, potpuno kriva kalkulacija »ostalih troškova« u cijeni koštanja
po jedinici proizvoda. Makar i koliko bila niska cijena sirovine kod trupaca
C-kvalitete, treba imati na umu da se ona koristi samo sa 40% i da
više od 90% te drvne mase ide u doradu (II fazu prerade), što znači u složeniji,
duži i samim time skuplji tehnološki proces prerade. A tko drugi plaća
taj drugi i skupi tehnološki proces prerade, nego pilanski trupci bolje
kvalitete, pa ih se time dovodi u gubitke, što je zapravo krivo i neoprostivo.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Iz toga bi se mogao izvući i krivi zaključak za šumare da im je probitačnije
proizvoditi nekvalitetnu sirovinu čime, uz manje troškove, skraćuju
rok proizvodnje u šumi, a proizvodnja je i tako rentabilna za drvnu
industriju. To je nestvarno i sa time bi trebalo prekinuti i kalkulirati stvarne
troškove i njima teretiti stvarnog nosioca troškova, pa neka on ide u
gubitke.


Postoje mnoge stare i nove metode (a i rezultati istraživanja) kako se
to radi, a najbolja i najstvarnija metoda je da se »ostali troškovi« raspoređuju
na temelju stvarne obrađene površine ili oplošja proizvedenih sortimenata
iz pojedinih kvalitetnih klasa pilanskih trupaca.


Posve je sigurno da bi se na taj način dobili sasvim drugi, ali pravi,
istiniti i daleko korisniji rezultati od onih što ih imamo u prikazanim tabelama.


Upravo neka to u ovom našem kratkom napisu bude i osnovna poruka
proizvođačima, a posebno planerima i kalkulatorima u drvnoj industriji, u
protivnom krivi zaključci multipliciraju negativne i trajne posljedice.


O ZOŠ-u IZ LIJEVOG UGLA


Izvršno vijeće Sabora svojim aktom od 30. lignja 1988. predlaže diobu Goransko-
primoirskog šumskogospodarskog područja na tri manja šumskogospodarska
područja. Neće pričinjati svetogrđe ako se pojavi i po koje suprotno mišljenje.


Logičnije hi bilo da se na Goiransko-primorskom šumskogospodarskom području
osnuju tri šumarske radne organizacije, koje će kao privredni i pravni subjekti
upravljati dijelovima zajedničkog šumskogospodarskog područja bez ikakve
organizacijske nadgradnje. Potrebno je da im ZOS nametne obvezu da sve akcije
većih razmjera zaštite šuma od različitih uzročnika propadanja šuma, kao i obnovu
šuma koje su stradale uslijed tih okolnosti, a bez obzira na kojem se dijelu
zajedničkog područja ti radovi izvode, sufinanciraju zajedničkim sredstvima. Na
primjer: proporcionalno vrijednosti prodane drvne mase, ili na koji drugi pogodniji
način.


Takvoni organiziranošću uz zakonsku odredbu dohiva se na kvalitetu: šuma
i šumski fond su bolje zaštićeni, a ne zadire se u samoupravnu organiziranost
radnih organizacija.


Namjerno je, radi kraćeg obrazloženja, spomenut samo najvažniji oblik zajedništva
na zajedničkom šumskogoispodarskom području.


Ako je takav oblik zaštite šumskog fonda i gospodarenja šumama prihvatljiv
za Goransko-prtimorsko šumskogospodarsko područje, onda se isti model organiziranosti
bez ikakvih poteškoća može primijeniti i na ostalim šumsikogospodarskim
područjima.


Dosad prema ZOŠ-u egzistira devet šumskogospodarskih područja. Izvršno vijeće
predlaže jedanaest, a prema zahtjevima šumarskih organizacija (Vinkovci i
Slav. Požega) trebalo bi biti još Više manjih šumskogospodarskih područja.


Naprotiv, radi što bolje zaštite šumskog fonda putem obligatnog i namjenskog
udruživanja sredstava opravdanije bi bilo osnovati manji broj šumskogospodarskih
područja.


539