DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS Šum. list CXII (1988) 535 FINANCIJSKI REZULTATI JEDNOG AD HOC POKUSA U Dl »SLAVONIJA« U SL. BRODU Uroš GOLUBOVIĆ* Za ovaj pokus dopremili smo furnirsku i pilansku oblovinu hrasta lužnjaka s područje Šumarije Spačva i preradili je u odgovarajućim pogonima Dl »Slavonija« u SI. Brodu. Cilj pokrusa je bio da utvrdimo da li se i koliko prerađena oblovina slabije kvalitete pokriva onom bolje kvalitete, pa ako je tako, onda kako taj problem riješiti? Budući da smo unaprijed znali taj cilj ,to smo iz jedne sječine (naplodnog si jeka) u Šumariji Spačva uzeli za pokus po 15 pilanskih trupaca hrasta lužnjaka A, B i C kvalitete istih srednjeh promjera (45 cm) i istih dužina (4 m). Osim toga iz iste sječine uzeli smo i 25 furnirskih trupaca također istih dimenzija (45 cm / 4 m) i 16 od njih smo izrezali u furnire, a 19 u piljenu građu, što je dopustivo samo u pokusu, iako se to često i u praksi radi. Dakle ukupno smo preradili 80 komada furnirske i pilanske oblovine hrasta lužnjaka s prosječnim volumenom trupca 0,64 m:l i ukupnom drvnom masom hrastovine od 51,20 m:i. Kvalitetna struktura ukupno izrezane drvne mase hrasta lužnjaka na furnirskim noževima u pogonu furnira i na jarmači, te tračnoj pili u pilanskom pogonu prikazana je u tabeli 1. Iz tabele 1. se odmah vidi da su F-trupci iskorišteni u furnire (bez ostatka noža) sa 44%, a isti takvi F-trupci, znači istim srednjih promjera i dužina, iskorišteni su na pilani s nešto više od 60%. Iz toga bi se mogoao povući zaključak da F-trupce hrasta lužnjaka srednjeg promjera od 45 cm i dužine 4 m ne treba prerađivati u furnire, nego u piljenu građu, jer im se takvom preradom povisuje postotak iskorištenja čak za 16%. Istini za volju srednji promjer hrastovih trupaca od 45 cm je po JUS-u iz 1955. godine bio granični promjer. Ispod toga promjera su bili pilanski trupci K-kvalitete, a to znači da su to — uz druge JUS-om predviđene a- tribute — budući F-trupci. Iznad toga promjera su stvarani F-trupci koji smo i mi imali u pokusu. Ovdje treba istaći da je novim standardima granica za F-trupce spuštena još i na 40 cm srednjeg promjera bez kore, a pilanski trupci K-kvalitete su potpuno ukinuti. Iz toga bi se mogla izvući dva zaključka: a) da su predstavnici prerađivača drva što su bili zastupljeni u komisiji za JUS, iz potrebe za sirovinom, pristali na navedenu standardnu odredbu; Dr. Uroš Golubović, Šumarski fakultet. Zagreb. Simunska 25 535 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V Izrezano trupaca hrasta lužnjaka U pogonu furnira U pilanskom pogonu Kvalitetna klasa i srednji promjeri trupaca F - 45 cm F-45cm A-45 cm B-45cm C-45cm 3 3 3 3 komada kom. kom. kom. kom mmmm 16 10,24 19 12,16 15 9,60 15 9,60 15 9,60 o c furnira 4,51 — — — — Cl Um o piljene građe — 7.33 5,19 4.51 3.79 V. iskorištenje; u furnire i 44.0 60.3 54.1 47,0 39,5 piljenu građu Kvalitetne klase i srednji promjeri trupaca U pogonu furnira U pilanskom pogonu Faza F-45cm F-45 cm A-45 cm B-45cm C-45cm prerade Klasa % furnira I 54,6 36,1 24,2 8,7 I 13 II 47 II 45,4 63,9 75,8 91.3 III 40 Tab. 1. i » ukupno (prosjek) 3 kom m80 51.20 4,51 20,82 49.5 Tab. 2. prosjek 35,1 64,9 i , ,—__— o36 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 55 <-- 55 --> PDF |
b) da su predstavnici proizvođača drva (šumari) što su bili zastupljeni u komisiji za JUS, tom preklasifikacijom znatnih količina drve mase K- trupaca u F-trupce umjetno povisili cijene i time ostvarili nezasluženu dobit. Iz tabele 1. se nadalje vidi da je postotak iskorištenja drvne mase pilanskih trupaca A-kvalitete 54%, B-kvalitete 47% i Okvalitete 39,5% ili okruglo 40%, dok se u pokusu prosječni postotak iskorištenja furnirske i pilanske oblovine kreće oko 50% Tab. 3. Kvalitetna klasa i srednji promjeri trupaca \lr\\c vrijeuiiubiii F-45 crn F-45 cm A-45cm B-45cm C-45cm iznosi furniri piljena građa din/m3 Prosječna cijena koštanja Prosječna (CK) vrijednost IV) furnira piljene građe sirovina % iskorišt. sirovina o /o c ostali troškovi 23 % 774.028 — 140.000 0.44 318.182 32 661.611 68 — 355.153 140.000 0.60 233.333 58 167.296 42 — 300.151 112.200 0.54 207.778 65 109.692 35 — 300.018 77.900 0.47 165.745 60 109.692 40 — 278.188 44.500 0.40 111.25 50 109.692 50 sveukupno 979.793 400.629 317.470 275.437 220.942 (CK) din/ m3 -205.765 -45.476 -17.319 + 24.581 + 57.246 - Dobit gubitak (V-CK) - 21.0 -11.3 -5.4 + 8.9 + 25,9 ^,00) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 56 <-- 56 --> PDF |
U tablici 2. prikazali smo kvalitetnu strukturu proizvedenih furnira (u %) i faze prerade piljene građe (u %) proizvedene iz furnirskih i pilanskih trupaca što smo ih imali u pokusu. Kako se iz tabele 2. vidi, F-trupci su sa 54,6"» prerađeni u prvoj, a to znači kraćoj i jeftinijoj, fazi prerade, a 45,4% piljene građe otpremljeno je na doradu u drugu, dužu i znatno skuplju fazu prerade. Za razliku od ovih, C-trupci su samo sa 8,7% prerađeni u prvoj fazi. a 91,3% je otpremljeno u drugu fazu prerade. Iz daljnjeg teksta i razrade podataka vidjet ćemo dat li ti trupci i kako mogu podnijeti troškove toliko dugog i skupog tehnološkog procesa, a iskorišteni su, kako se iz tabele 1. vidi. samo sa cea 40%. U tabeli 3. smo donijeli prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve proizvedenih furnira i piljene građe koji su nastali iz kvalitetne strukture i jediničnih cijena pojedinih proizvoda. U toj tabeli također donosimo, i prosječne troškove ili cijene koštanja tih proizvoda, te i otsvarenu dobit ili gubitak po kvalitetnim klasama hrastove oblovine što smo je imali u pokusu. Podatke što smo ih donijeli u tabeli 3´. analizirat ćemo — jednostavnosti i čitaoca radi — po uzdužnim kolonama, a poprečne kolone će nam poslužiti za usporedbu. Dakle, prosječna vrijednost proizvedenih furnira svih klasa (I, II, III) i svih dužinskih grupa (40—250 i više cm) iznosi 774.028 din/m3. To na prvi pogled izgleda golem iznos kada ga ne bi »u stopu« pratili i troškovi koji su oomgućili da se dođe do tog iznosa. Ti troškovi ili cijena koštanja (CK). kako se iz tabele 3. vidi, iznose 979.793 din/m3 proizvedenog furnira, U njima su troškovi sirovine zastupljeni sa 32%, a ostali troškovi sa 68%. U tim ostalim troškovima zastupljeni su i oni koji sa stanovišta makro-ekonomike predstavljaju višak rada, a sa stanovišta mkro i mezo-ekonomike ili ekonomike poduzeća oni su pravi pravcati trošak, pa su kao takvi imanentni cijeni koštanja. Kada se ti troškovi odbiju od prosječne vrijednosti (V) proizvedenih furnira iz F-trupaca srednjeg promjera od 45 cm, onda se ostvaruje zapanjujući gubitak od 205.765 din/m3 ili od 21,0%. Zato smo sa istim takvim F-trupcima, znači istih dimenzija, otišli na pilanu i predadili ih u standardnu piljenu građu. Doduše, tamo smo ih iskoristili sa 60%, a od te iskorištene piljene građe 54,6% je završeno u prvoj fazi prerade, ali svejedno i tu je ostvaren gubitak od 45.476 din/m´1 ili od 11,3%. I kod trupaca A-kvalitete ostvaren je gubitak od 5,4%, dok se pilanskom preradom hrastovih trupaca B i C-kvalitete otsvaruje dobit i to kod prvih 8,9" u. a kod drugih čak 25,9%, što je na prvi pogled, nevjerojatno i nelogično. Međutim razlozi tome postoje, a kao osnovni među njima je nestvarna, nelogična i, teoretski i praktično, potpuno kriva kalkulacija »ostalih troškova« u cijeni koštanja po jedinici proizvoda. Makar i koliko bila niska cijena sirovine kod trupaca C-kvalitete, treba imati na umu da se ona koristi samo sa 40% i da više od 90% te drvne mase ide u doradu (II fazu prerade), što znači u složeniji, duži i samim time skuplji tehnološki proces prerade. A tko drugi plaća taj drugi i skupi tehnološki proces prerade, nego pilanski trupci bolje kvalitete, pa ih se time dovodi u gubitke, što je zapravo krivo i neoprostivo. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iz toga bi se mogao izvući i krivi zaključak za šumare da im je probitačnije proizvoditi nekvalitetnu sirovinu čime, uz manje troškove, skraćuju rok proizvodnje u šumi, a proizvodnja je i tako rentabilna za drvnu industriju. To je nestvarno i sa time bi trebalo prekinuti i kalkulirati stvarne troškove i njima teretiti stvarnog nosioca troškova, pa neka on ide u gubitke. Postoje mnoge stare i nove metode (a i rezultati istraživanja) kako se to radi, a najbolja i najstvarnija metoda je da se »ostali troškovi« raspoređuju na temelju stvarne obrađene površine ili oplošja proizvedenih sortimenata iz pojedinih kvalitetnih klasa pilanskih trupaca. Posve je sigurno da bi se na taj način dobili sasvim drugi, ali pravi, istiniti i daleko korisniji rezultati od onih što ih imamo u prikazanim tabelama. Upravo neka to u ovom našem kratkom napisu bude i osnovna poruka proizvođačima, a posebno planerima i kalkulatorima u drvnoj industriji, u protivnom krivi zaključci multipliciraju negativne i trajne posljedice. O ZOŠ-u IZ LIJEVOG UGLA Izvršno vijeće Sabora svojim aktom od 30. lignja 1988. predlaže diobu Goransko- primoirskog šumskogospodarskog područja na tri manja šumskogospodarska područja. Neće pričinjati svetogrđe ako se pojavi i po koje suprotno mišljenje. Logičnije hi bilo da se na Goiransko-primorskom šumskogospodarskom području osnuju tri šumarske radne organizacije, koje će kao privredni i pravni subjekti upravljati dijelovima zajedničkog šumskogospodarskog područja bez ikakve organizacijske nadgradnje. Potrebno je da im ZOS nametne obvezu da sve akcije većih razmjera zaštite šuma od različitih uzročnika propadanja šuma, kao i obnovu šuma koje su stradale uslijed tih okolnosti, a bez obzira na kojem se dijelu zajedničkog područja ti radovi izvode, sufinanciraju zajedničkim sredstvima. Na primjer: proporcionalno vrijednosti prodane drvne mase, ili na koji drugi pogodniji način. Takvoni organiziranošću uz zakonsku odredbu dohiva se na kvalitetu: šuma i šumski fond su bolje zaštićeni, a ne zadire se u samoupravnu organiziranost radnih organizacija. Namjerno je, radi kraćeg obrazloženja, spomenut samo najvažniji oblik zajedništva na zajedničkom šumskogoispodarskom području. Ako je takav oblik zaštite šumskog fonda i gospodarenja šumama prihvatljiv za Goransko-prtimorsko šumskogospodarsko područje, onda se isti model organiziranosti bez ikakvih poteškoća može primijeniti i na ostalim šumsikogospodarskim područjima. Dosad prema ZOŠ-u egzistira devet šumskogospodarskih područja. Izvršno vijeće predlaže jedanaest, a prema zahtjevima šumarskih organizacija (Vinkovci i Slav. Požega) trebalo bi biti još Više manjih šumskogospodarskih područja. Naprotiv, radi što bolje zaštite šumskog fonda putem obligatnog i namjenskog udruživanja sredstava opravdanije bi bilo osnovati manji broj šumskogospodarskih područja. 539 |