DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 51     <-- 51 -->        PDF

ustanoviti koliko tko vrijedi i na kom području bi mogao dati najbolje rezultate.


Naravno, takvo djelovanje nije moguće bez odgovarajuće organiziranosti
i na nivou republike, odnosno u centralnim organizacijama i institucijama.
Na tim se razinama lakše sagledava situacija i zajednički interes, bolje
vidi u kom pravcu treba usmjeriti aktivnosti, koja područja su važnija i
gdje se mogu najprije ostvariti željeni rezultati, na koje sredine i kadrove
se prvenstveno može osloniti itd. Svijesni da je i uloga drugih važna i prijeko
potrebna, mi ćemo ipak u našem razmatranju spomenuti samo dvije organizacije
koje su po prirodi svog posla i programski najpozvanije da u tom
pravcu djeluju i koje se nipošto ne bi smjele miriti sa postojećim stanjem.
To su u našoj republici Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije Hrvatske i Poslovna zajednica za proizvodnju i promet drvom,
drvnim proizvodima i papirom »Exportdrvo« Zagreb. Prvenstveno putem
ovih organizacija moguće je ostvariti odgovarajuća raspoloženja i klimu,
pokrenuti i usmjeravati akcije, angažirati stručne snage, pronalaziti puteve
ka uspješnijem privređivanju, organizirati suradnju sa svim drugim organizacijama
i institucijama.


Pošto su inženjeri i tehničari glavna snaga za vlastiti preobražaj i mijenjanje
odnosa i stanja u privređivanju, bilo bi svrsishodno da Savez najprije
okupi inženjere i tehničare, da zajedno s njima raspravi situaciju u
struci i privređivanju i ocijeni što bi se moglo i trebalo uraditi na sistemskom,
stručnom i poslovnom uzdizanju ljudi od radnika do inženjera, gdje,
koje i kakve akcije za unapređenje privređivanja bi se mogle poduzeti i kakva
sredstva bi za to trebalo osigurati. Na taj bi se način stvorila odgovarajuća
raspoloženja, a ljudi pripremili za akciju. Možda bi bilo najbolje kad
bi Savez ta pitanja uvrstio u dnevni red jednog od svojih plenuma, a donesene
zaključke još jednom raspravio s društvima na terenu. Na osnovu toga
bi se mogao održati i zajednički sastanak sa Zajednicom »Exportdrvo«, sa
naučnim i drugim organizacijama radi ujednačavanja stavova, dopune zaključaka
i dogovora za praktično djelovanje. Kasnije, pa i paralelno, ta bi se
suradnja mogla proširiti i na druge republike, čime bi se pridonijelo prevladavanju
dosadanje društvene i stručne zatvorenosti u zemlji.


Poslovnoj zajednici »Exportdrvo« pripala bi zadaća da izanalizira poslovnu
situaciju u radnim organizacijama, napose potrebu i mogućnosti uspješnog
angažiranja stručnih kadrova na zadacima vezanim za poboljšanje
privređivnja. Zatim da pripremi nacrt programa za unapređenje proizvodnje
i poslovanja, na čemu bi stručni ljudi mogli razviti svoju konkretnu aktivnost.
U taj program bi osobito trebalo uključiti područja: proizvodnosti rada,
organizacije rada i poslovanja, korištenja tehnike napose transportnih
sredstava, te pitanja organiziranja stručnog i poslovnog doškolovanja.


Nakon rasprave u radnim organizacijama, Program bi se konkretizirao
za svaku zainteresiranu sredinu i povezao u jednu cjelinu na republičkoj
razini. Tek tada bi došlo na red praktično izvođenje programa, angažiranje
i povezivanje ljudi, koordiniranje akcije, praćenje, uspoređivanje i ocjenjivanje
ostvarenih rezultata i ljudi, izbor i razmještaj kadrova prema sposobnosti
itd.


Bilo bi svrsishodno kad bi se Poslovna zajednica »Exportdrvo«, kao inicijator
i organizator akcije za unapređenje proizvodnje, i organizacijski i ka


533