DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 49 <-- 49 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS Šum. list CXII (1988) 531 USPJEŠAN RAZVOJ ZAVISI PRVENSTVENO O STRUČNIM KADROVIMA Bogomil COP* Danas je postalo sasvim jasno da za daljnji uspješan razvoj šumarstva i prerada drva odlučujuća uloga pripada raspoloživim i angažiranim stručnim kadrovima. Usprkos toj istini, u praktičnom životu čini se premalo da bi se za te kadrove stvorili povoljni materijalni i drugi uvjeti za njihov rad i razvoj, za njihovo organizirano stručno i naučno izdizanje, za njihov racionalan i svrsishodan angažman. Moramo se zapitati zašto je tome tako, koji su uzroci potcjenjivačkom i neprimjerenom odnosu prema stručnjacima i stručnosti općenito. Ako utvrdimo prave uzroke, naći ćemo i lijek za ozdravljenje, za mijenjanje odnosa i stanja. Moglo bi se s pravom reći da naše društvo i privreda pate od zatvorenosti. Ta zatvorenost se ispoljava unutar i između osnovnih organizacija udruženog rada i radnih organizacija, unutar i između stručnih i naučnih organizacija i institucija, u odnosima između privrednih grana, regija i republika, u neotvorenosti prema Jugoslaviji i svijetu. Svaka jedinka se na neki način začahurila u vlastitu kućicu i. samouvjerena da dobro radi, ni ne nalazi za potrebno da svoje rezultate rada mjeri i uspoređuje sa rezultatima drugih. Ta zatvorenost utječe posebno pogubno na kadrove, jer otežava i koči slobodnu razmjenu stručnjaka i dostignuća, stručno i poslovno takmičenje, izbijanje, otkrivanje i potvrđivanje sposobnih i kreativnih. A zna se da bez toga nema napretka. Direktna posljedica zatvaranja je sve veća uravnilovka. Ne prate se i ne uspoređuje rad i rezultati, ne dijele uspješne od neuspješnih, sposobne od nesposobnih, radišne od pričalica i neradnika. Ne objelodanjuje se i ne analiziraju u stručnoj štampi i javnosti općenito stručni, poslovni i naučni rezultati, ili se to radi u sasma ograničenoj mjeri; ne ističu se i ne populariziraju pojedinci koji su sa svojom stručnom, poslovnom i organizatorskom aktivnošću stvarno pridonijeli daljem razvoju radnih organizacija, struke i nauke, bilo na regionalnom, bilo na republičkom bilo na jugoslavenskom nivou. O svemu tome vlada uglavnom šutnja i neinformiranost. Niti se u tom pogledu zna pravo stanje u vlastitoj organizaciji, a još manje zna što se stručno i poslovno zbiva u republici i Jugoslaviji. Stanje je u svakom slučaju gore nego ranije. U prošlosti je stručna javnost u čitavoj republici pa i u Jugoslaviji ipak znala istaknuta imena struke i okruživala ih koliko toliko pažnjom i poštivanjem, ponosila se njima i slijedila ih. Danas su. na žalost, najčešće na podjednakoj cijeni i ispod * Bogomil Cop, dipl. inž. Zagreb. Slovenska 15 53] |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 50 <-- 50 --> PDF |
prosječni, i prosječni i oni koji su se stvarno istakli svojim radom i rezultatima. Vjerojatno da je u tom pogledu stanje povoljnije u naučnim institucijama, ali i tu se dešava da za istaknute stručnjake, koji su cijenjeni u svijetu i kao takvi rado viđeni i angažirani, u vlastitoj zemlji malo tko haje. Takvi odnosi dijelom su i posljedica krivo shvaćene demokracije, samoupravnih prava i ljudske jednakosti, ali još više i pritiska i prevelikog utjecaja prosječnih, kojima prosto smetaju oni koji odskaču i »istrčavaju «. Međutim, problem nije samo u društvu i drugima. Za poboljšanje stanja i odnosa u struci, mnogo, možda i najviše, mogu pridonijeti sami stručnjaci: svojom javnom i društvenom aktivnošću, praktičnim djelovanjem u stručnim organizacijama, održavanjem stručnih veza i djelovanjem u naučnim i privrednim organizacijama, pa i javljanjem putem javnih glasila. Bez obzira na veličinu svog doprinosa i svoju izuzetnost, pojedinac je uvijek sastavni dio društva i svoje zemlje, pa bi bilo poželjno da se shodno tome i ponaša i djeluje. Bolje da se i nameće nego da ispadne izoliran. Izoliranost redovito vodi u pasivnost, dok suradnja s drugima vodi ka daljem razvoju vlastite ličnost, podsticanju drugih i još boljim rezultatima. Često iz najobičnijeg razgovora nikne nova misao, poticaj i rješenje koje se u osamljenosti uopće ne bi pojavili. Nadalje, druženjem i stručnom suradnjom nerijetko se otkrivaju sklonosti i sposobnosti koje bi inače ostale neotkrivene i zapretene. Razbiti postojeću zatvorenost, prevladati stagnaciju i stručno mrtvilo i prijeći već jednom krupnim koracima granice organizacija udruženog rada i otvoriti se smišljeno i organizirano prema republici, Jugoslaviji i svijetu, to je temeljni uvjet za otklanjanje, izdizanje i uspješan angažman stručnih kadrova, za brži razvoj i bolje rezultate. To se, međutim, ne može postići samo utvrđivanjem ciljeva i zaključcima, već prvenstveno upornim praktičnim djelovanjem svake pojedine sredine, organizacije i institucije. Ne čekajući da to uradi neko drugi, svaki treba da u svojoj sredini, svojoj organizaciji i instituciji, ozdo do gore, pokreće ova pitanja, da izanalizira vlastitu situaciju, utvrdi i poduzme mjere koje će omogućiti da se izdizanjem i angažmanom sposobnih ostvare bolji rezultati nego što su ovi današnji. Da bi se mogao ostvariti taj zadatak u organizacijama šumarstva i prerade drva, neophodno je najprije skrojiti zajedničke programe za unapređenje proizvodnje i poslovanja, a onda na njihovom ostvarenju angažirati što širi krug organizacija udruženog rada i institucija, posebno što veći broj stručnjaka. Ti bi se programi mogli donijeti po radnim organizacijama i regijama, a onda bi se uskladili i povezali u jednu cjelinu za cijelu republiku. Na tome bi onda mogla dalje izrastati i suradnja s drugim republikama i zajedničke akcije na razini Jugoslavije. Kad jednom započne, još bolje kada se razmaše stručna i poslovna aktivnost na ostvarenju usvojenih programa za unapređenje rada i poslovanja, biti će otvoren put za organizirano praćenje rada i ostvarenih rezultata stručnih ljudi, pojedinačno i kolektivno, za sistematsko doškolovanje i specijalizaciju najsposobnijih i najuspješnijih, za angažman prema sposobnosti, rezultatima i pokazanoj kreativnosti, za regrutiranje mladih za naučni rad. Tek na osnovi suradnje na rješavanju konkretnih programskih zadataka, moći će se mjerodavno 532 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ustanoviti koliko tko vrijedi i na kom području bi mogao dati najbolje rezultate. Naravno, takvo djelovanje nije moguće bez odgovarajuće organiziranosti i na nivou republike, odnosno u centralnim organizacijama i institucijama. Na tim se razinama lakše sagledava situacija i zajednički interes, bolje vidi u kom pravcu treba usmjeriti aktivnosti, koja područja su važnija i gdje se mogu najprije ostvariti željeni rezultati, na koje sredine i kadrove se prvenstveno može osloniti itd. Svijesni da je i uloga drugih važna i prijeko potrebna, mi ćemo ipak u našem razmatranju spomenuti samo dvije organizacije koje su po prirodi svog posla i programski najpozvanije da u tom pravcu djeluju i koje se nipošto ne bi smjele miriti sa postojećim stanjem. To su u našoj republici Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Poslovna zajednica za proizvodnju i promet drvom, drvnim proizvodima i papirom »Exportdrvo« Zagreb. Prvenstveno putem ovih organizacija moguće je ostvariti odgovarajuća raspoloženja i klimu, pokrenuti i usmjeravati akcije, angažirati stručne snage, pronalaziti puteve ka uspješnijem privređivanju, organizirati suradnju sa svim drugim organizacijama i institucijama. Pošto su inženjeri i tehničari glavna snaga za vlastiti preobražaj i mijenjanje odnosa i stanja u privređivanju, bilo bi svrsishodno da Savez najprije okupi inženjere i tehničare, da zajedno s njima raspravi situaciju u struci i privređivanju i ocijeni što bi se moglo i trebalo uraditi na sistemskom, stručnom i poslovnom uzdizanju ljudi od radnika do inženjera, gdje, koje i kakve akcije za unapređenje privređivanja bi se mogle poduzeti i kakva sredstva bi za to trebalo osigurati. Na taj bi se način stvorila odgovarajuća raspoloženja, a ljudi pripremili za akciju. Možda bi bilo najbolje kad bi Savez ta pitanja uvrstio u dnevni red jednog od svojih plenuma, a donesene zaključke još jednom raspravio s društvima na terenu. Na osnovu toga bi se mogao održati i zajednički sastanak sa Zajednicom »Exportdrvo«, sa naučnim i drugim organizacijama radi ujednačavanja stavova, dopune zaključaka i dogovora za praktično djelovanje. Kasnije, pa i paralelno, ta bi se suradnja mogla proširiti i na druge republike, čime bi se pridonijelo prevladavanju dosadanje društvene i stručne zatvorenosti u zemlji. Poslovnoj zajednici »Exportdrvo« pripala bi zadaća da izanalizira poslovnu situaciju u radnim organizacijama, napose potrebu i mogućnosti uspješnog angažiranja stručnih kadrova na zadacima vezanim za poboljšanje privređivnja. Zatim da pripremi nacrt programa za unapređenje proizvodnje i poslovanja, na čemu bi stručni ljudi mogli razviti svoju konkretnu aktivnost. U taj program bi osobito trebalo uključiti područja: proizvodnosti rada, organizacije rada i poslovanja, korištenja tehnike napose transportnih sredstava, te pitanja organiziranja stručnog i poslovnog doškolovanja. Nakon rasprave u radnim organizacijama, Program bi se konkretizirao za svaku zainteresiranu sredinu i povezao u jednu cjelinu na republičkoj razini. Tek tada bi došlo na red praktično izvođenje programa, angažiranje i povezivanje ljudi, koordiniranje akcije, praćenje, uspoređivanje i ocjenjivanje ostvarenih rezultata i ljudi, izbor i razmještaj kadrova prema sposobnosti itd. Bilo bi svrsishodno kad bi se Poslovna zajednica »Exportdrvo«, kao inicijator i organizator akcije za unapređenje proizvodnje, i organizacijski i ka 533 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 52 <-- 52 --> PDF |
drovski pripremila za izvršenje tog azdatka. Između ostalog, ona bi mogla u vlastitoj organizaciji oformiti referadu za unapređenje proizvodnje, uključujući u to izobrazbu i angažman stručnih kadrova, koja bi bila povjerena jednom od istaknutih stručnjaka. Takve referade bi se mogle oformiti i po regijama, a kad je to moguće i potrebno i po radnim organizacijama. Poznato je da razvijene zemlje poduzimaju organizirane mjere za pronalaženje, doškolovanje i angažman sposobnih stručnjaka iz čitavog svijeta. Kad bi se i mi u zemlji bolje organizirali u tom smislu i stvorili povoljne uvjete za rad, doškolovanje i angažman vlastitih stručnih kadrova, spriječili bi u velikoj mjeri odliv sposobnih i perspektivnih stručnjaka iz zemlje, a našoj privredi osigurali stručnjake visokog stručnog i poslovnog nivoa koji su nam toliko potrebni za dalji uspješan razvoj. Ako se uvaži naprijed rečeno, zadatak je očigledno složen i ni malo lak, a i uvjeti za djelovanje su nepovoljni. To nas ipak ne smije obeshrabriti. Prenaglašavati složenost situacije i teškoće, bilo bi ravno mirenju sa postojećim stanjem u okolnostima kad su neophodne promjene i brze akcije. Ispalo bi kao opravdanje vlastitog nesnalaženja, neodlučnosti i ravnodušnosti, a doveli bi u pitanje i našu sposobnost da sagledamo izlaz i povedemo konkretne akcije. Nijedna situacija, ma koliko bila teška, nije bezizgledna. Uvijek je moguć izlaz. Pogotovo ako postoji jasan cilj i program i oslonac na prave ljude za akciju. A iznad svega, ako organizatori akcije znaju što hoće, ako su svijesni stranputica i rizika, a dovoljno hrabri i uporni da akcije dovedu uspješnom kraju. Kao što je to toliko puta potvrđeno u praksi i životu, jedino aktivnima i hrabrima pripadne na kraju i najčešće uspješna budućnost. To saznanje moglo bi sa svoje strane podstaći glavne aktere, prije svega inženjere i tehničare, da najprije ostvare potrebno jedinstvo u opredjeljenju, a onda da sami budu odlučni i uporni u ostvarivanju usvojenog programa. UMJESTO ZAKLJUČKA Premalo se čini na organiziranom i sistematskom izdizanju stručnih kadrova. To je prvenstveno posljedica zatvorenosti unutar i između organizacija udruženog rada i drugih institucija, čime je otežana međusobna suradnja, razmjena stručnjaka i dostignuća, izbijanje i potvrđivanje sposobnih i kreativnih. Pošto razvoj struke i privređivanja najviše ovisi o nivou stručnosti, potrebne su organizirane mjere protiv zatvorenosti, odnosno za otvaranje prema drugima i svijetu općenito. Tome mogu mnogo pridonijeti sami inženjeri i tehničari, bilo svojom društvenom aktivnošću u okviru Saveza inženjera i tehničara, bilo poticanjem i poduzimanjem konkretnih akcija za unapređenje proizvodnje i poslovanja u organizicijama u kojima su zaposleni. U tome su izuzetne mogućnosti i odgovornost Poslovne zajednice »E>aportdrvo « u donošenju odgovarajućih programa za unapređenje proizvodnje i poslovanja, te uključivanju u njegovo ostvarivanje što šireg kruga organizacija i institucija, posebno što većeg broja stručnjaka. 534 |