DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 16 <-- 16 --> PDF |
rena prosječna dubina snijega od 4 dm, srednja temperatura —4° C, prosječna udaljenost doznačenih stabala od 6 ni. Utvrđena je korelacija između dubine snježnog pokrivača i potrebnog vremena za slijedeće operacije: — prijelaz do doznačenog stabla, — čišćenje snijega oko žilišta stabla, — kresanje grana motornom pilom. — kresanje grana sjekirom. Za iste operacije utvrđena su dodatna vremena (minuta po stablu) ko ja su ovisna o dubini snijega, potrebno je dodati normi vremena operacije. Isti su autori utvrdili da je kod nenosivog snijega i dubina snijega manjih od 50 cm nepotrebno čišćenje snijega oko žilišta prije obaranja stabla. Još jedan zanimljiv pristup detaljnijeg istraživanja snijega nalazimo kod Samseta. Istraživajući ovisnost transporta drvne mase po ugaženoj sniježnoj podlozi o sredstvu prijevoza Sa m se t (1956) je stanje snijega definirao slijedećim parametrima: — temperatura zraka i temperatura snijega, — kompaktnost sniježnog pokrivača (utvrđena na uzorcima cilindrom posebne konstrukcije), — granična nosivost sniježne podloge (utvrđena pomoću Proctorove igle), — promjer sniježnih kristala, — opis karakteristika sniježnih kristala (po Bucheru). OPIS ISTRAŽIVANJA U razdoblju 1982—1987. godine izvršena su opsežna snimanja rada na sječi i izradi drva u prebornim šumama SR Hrvatske u cilju projektiranja sistema diferenciranih tehničkih normi. Podaci su najvećim dijelom snimljeni na području GPŠG Delnice, a obuhvatili su različite sastojinske, terenske, organizacijske i vremenske uvjete. Od ukupno 2600 radniko-dana snimljenih na sječi i izradi drva tek u 180 radniko-dana (ili 6.9° o snimljenog radnog vremena) vršena je sječa u uvjetima snijega. U zimskom razdoblju (studeni—travanj) snimjeno je 548 radniko-dana. od toga 32.8"o u snAježnim uvjetima. Na tim područjima vrlo često se ne vrši sječa u uvjetima snijega. U slučaju rada u takvim prilikama, u praksi se korigiraju norme u smislu povećanja potrebnog vremena sječe i izrade, odnosno, smanjuje se norma radnog učinka. Cilj nam je bio da ovim eksperimentom provjerimo ispravnost takvih korekcija, odnosno, utvrdimo u kojoj su mjeri takve korekcije objektivne i opravdane. Jedan dio snimljenih podataka poslužio nam je za istraživanje djelovanja snijega na ukupni utrošak vremena i ostvareni radni učinak na sječi i izradi drva u šumama brdsko-planinskog područja. IZBOR ELEMENATA ANALIZE Mjerenje rada je rutinski posao koji je izvršen po standardnim metodama organizacije rada i obuhvaća: |