DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 24 <-- 24 --> PDF |
der conditions of an average measured depth of snow from 2.5 dm and an average slope of 18%, as was the case in our research, it is possible to complete the wood cutting and primary conversion without taking the influence of the snow into consideration, in other words without increasing the time standards or reducing the work output standards. With regards to the stated results and issues, one can frelly say that more complex research into the influence of snow on the working processes in forestry is yet to come. The influence of critical amounts of factors under snow conditions (the quality and depth of the snow, the slope and intricacy of the site) on elements of the work process must be investigated. Procedures must be established (mathematical models) for taking the ini´uence of the stated factors through coreection of work place times. Through work organization of greater quality and a fuller use of special means of personal protection while wood cutting and primary conversion, along with the stated research, it would be possible to arrive at a solution for uninterrupted forest logging during the winter months. Key words: Wood cutting. Time study. Organization. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 23 <-- 23 --> PDF |
utjecajnim faktorima radnog vremena (metoda rada, prsni promjer, vrsta drveća, radnik) u istraživanjima je nemoguće razčlaniti djelovanje snijega od kompleksnog utjecaja svih faktora. Iz tih razloga nebi bilo ispravno ovako utvrđene nesignifikantne razlike pripisati djelovanju snijega. DISKUSIJA S obzirom na navedene rezultate i problematiku može se slobodno reći da kompleksnija istraživanja utjecaja snijega na radne procese u šumarstvu tek predstoje. Nužno je istražiti utjecaj kritičnih veličina faktora sječe i izrade drva u uvjetima snijega (stanje i dubina snijega, nagib i razvedenost terena, temperatura) na elemente radnog procesa. Potrebno je utvrditi postupke (matematičke modele) za uvažavanje djelovanja navedenih faktora kroz korekcije norme vremena. Kvalitetnijom organizacijom rada i potpunijom upotrebom posebnih sredstava lične zaštite na sječi i izradi drva, uz spomenuta istraživanja, doprinijelo bi se iznalaženju rješenja za kontinuirano iskorišćivanje šuma u zimskim mjesecima. LITERATURA Franj i ć, A.: Šumarska biometrika, Zagreb, 1986. Samset , I.: Timber transport with Horse and Tractors on Compact Snow- roads, Vollebekk, 1956. Samset, I., Stremnes, R., V i k, T.: Cutting Studies in Norweigan Spruce and Pine Forests, Vollebekk, 1969. To manic, S., Hi tree, V., Vondra, V.: Primjena stabla kao jedinice radnog učinka pri sječi i izradi drva, ZlS Šumarski fakultet Zagreb, 1981. To ma n i ć, S.: Racionalizacija rada pri sječi, izradi i privlačenju drva, Šumarski fakultet Zagreb, 1974. Vlatković , S.: Racionalizacija iskorišćivanja šuma u zimskim uvjetima na području Ličke Plješivice, magist. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 1975. * * * Forestry and Wood Conversion of Gorski Kotar and the Northern Croatian Coast, GPŠG Delnice, 1986. The Influence of Snow on Wood Cutting and Primary Conversion in Gorski Kotar Forests Summary Analcsis of the influence of snow on the total work place time and the effectual work output of wood cutting and primary conversion has been studied at two comparative cuttings in beech and fir forests (Abieti-Fagetum illyricum, fac. Seslerio A.). A study was made of necessary work place time and effectual output o wood cutting and primary conversion on identical tree structures of the same tree species and application of the same work methods under conditions with and without snow. In comparison of the results, under the conditions of our experiment, it dit not seem that the influence of snow on the overal work place time and work productivity was statistically significant. Un |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Za eksperimentalne distribucije utvrdili smo bruto volumene drva i .strukturu izrađene mase drva i prikazali u tablici 5. Ostvareni radni učinci Tablica 5. Volumen drva Bruto — m3 Volumen drva Neto — m1 Iskorišćenje Volumen trupca Volumen tanke ob. Snijeg 199.34 168.95 .85 159.14 9.81 Bez snijega 207.98 192.12 .92 183.9 8.22 Višemetarska celulozna oblovina nije se izrađivala kao posebni sortiment već je sadržana u tankoj oblo vini. Razlike između distribucija u količini izrađenih m3 pojedinog sortimenta i ukupnim netto masama drva po stablu, ispitivane su jednostranim testom razlike sredina za stabla istih deljinskih stupnjeva. Statistički značajne razlike nisu utvrđene osim kod ukupne netto mase stabala i volumena trupaca gdje su te razlike signifikantne samo kod debljinskih stupnjeva većih od 67.5 cm. O uzrocima manje iskorištenosti brutto volumena drva u uvjetima snijega nije moguće pouzdano zaključivati zbog malog broja izrađenih stabala u pojedinim debljinskim stupnjevima i bez dodatnih informacija o stanju snijega. Izvjesno je da uvjeti snijega imaju utjecaj na strukturu izrađene netto mase drva, pa čak i na stupanj iskorištenja brutto mase drva. Ove pretpostavke valjalo bi komparativno istražiti na znatno većem uzorku, po brutto masama, ujednačenih stabala. ZAKLJUČCI Analizom utjecaja snijega na sječu i izradu drva istraženom na identičnim distribucijama stabala u uvjetima snijega, odnosno, u uvjetima bez snijega može se zaključiti slijedeće: — Nije se pokazala statistički značajna razlika između potrebnog radnog vremena sječe i izrade drva u snijegu i bez snijega. — Nije se pokazala statistički značajna razlika između iskorišćenja sječive brutto mase drva, kao ni kod količine izrađene oblovine, osim kod stabala većih prsnih promjera od 67.5 cm. Na tim stablima razlike su signifikantne. — Kod primjene stabla kao jedinice radnog učinka nije se pokazala značajna razlika u proizvodnosti rada. Konačno, u uvjetima našeg eksperimenta nije se pokazalo da evidentirani snijeg prosječne dubine 2.5 dm značajno utječe na potrebno radno vrijeme po jedinici radnog učinka pri sječi i izradi drva. Kako snijeg spada među faktore (nagib, stanje stabla, podrast. vrsta sječe) čije je djelovanje na radni proces neizostavno funkcionalno povezano s otprije potvrđenim |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— mjerenje utroška vremena po elementima radnog procesa, — mjerenje elemenata radnih uvjeta, — mjerenje radnih učinaka. Analizom utjecaja snijega na radni proces sječe i izrade drva obuhvatili smo podatke o sječi i izradi stabala jele u dugačku neokoranu oblovinu i višemetarsko celulozno drvo, individualnim radom, u sastojinama bukve i jele. Pri sječi i izradi drva mjerena je dubina snijega u dm kod svakog stabla. Izmjerene su dubine snijega u rasponu 1—5 dm. Nikakve druge informacije o snijegu nisu registrirane. Iz prikupljenih podataka generatorom slučajnih brojeva formirane su, prema kriteriju pojave ili odsustva snijega, dvije komparativne distribucije. Te distribucije bile su određene identičnom strukturom posječenih stabala (frekvencijom stabala u debljinskim stupnjevima) istom vrstom drveća i metodom rada, ujednačenim sastojinskim i terenskim uvjetima. Frekvencije stabala (N) i prosječne dubine snijega (Vsp) u pojedinom debljinskom stupnju (D. s.) prikazali smo u tablici 1. Distribucija stabala i prosječne dubine snijega (dm) po debljinskim stupnjevima (cm) Tablica 1. D. s. N Vsp D. s. N Vsp 17.5 22.5 27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 1 2 (i il 13 7 (i 2.0 2.5 2.3 2.6 24 3.3 2.3 52.5 57.5 62.5 68.5 72.5 S!! 3 i) 4 3 73 2.1 2.3 2.8 2.2 2.3 Pri našem istraživanju nismo bili u mogućnosti osigurati analizu rada istih radnika u komparativnim sječinama čime bi osigurali veću pouzdanost zaključaka. U svrhu komparativne analize utrošenog radnog vremena i ostvarenih radnih učinaka za 146 posječenih stabala, odnosno, 73 stabla u svakoj distribuciji, utvrdili smo slijedeće: — ukupno potrebno radno vrijeme i strukturu ukupnog radnog vremena, — ostvareni radni učinak i strukturu izrađene netto mase, — brutto volumen drva posječenih stabala. Tako utvrđene veličine obradile su se matematičko-statističkim metodama. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 16 <-- 16 --> PDF |
rena prosječna dubina snijega od 4 dm, srednja temperatura —4° C, prosječna udaljenost doznačenih stabala od 6 ni. Utvrđena je korelacija između dubine snježnog pokrivača i potrebnog vremena za slijedeće operacije: — prijelaz do doznačenog stabla, — čišćenje snijega oko žilišta stabla, — kresanje grana motornom pilom. — kresanje grana sjekirom. Za iste operacije utvrđena su dodatna vremena (minuta po stablu) ko ja su ovisna o dubini snijega, potrebno je dodati normi vremena operacije. Isti su autori utvrdili da je kod nenosivog snijega i dubina snijega manjih od 50 cm nepotrebno čišćenje snijega oko žilišta prije obaranja stabla. Još jedan zanimljiv pristup detaljnijeg istraživanja snijega nalazimo kod Samseta. Istraživajući ovisnost transporta drvne mase po ugaženoj sniježnoj podlozi o sredstvu prijevoza Sa m se t (1956) je stanje snijega definirao slijedećim parametrima: — temperatura zraka i temperatura snijega, — kompaktnost sniježnog pokrivača (utvrđena na uzorcima cilindrom posebne konstrukcije), — granična nosivost sniježne podloge (utvrđena pomoću Proctorove igle), — promjer sniježnih kristala, — opis karakteristika sniježnih kristala (po Bucheru). OPIS ISTRAŽIVANJA U razdoblju 1982—1987. godine izvršena su opsežna snimanja rada na sječi i izradi drva u prebornim šumama SR Hrvatske u cilju projektiranja sistema diferenciranih tehničkih normi. Podaci su najvećim dijelom snimljeni na području GPŠG Delnice, a obuhvatili su različite sastojinske, terenske, organizacijske i vremenske uvjete. Od ukupno 2600 radniko-dana snimljenih na sječi i izradi drva tek u 180 radniko-dana (ili 6.9° o snimljenog radnog vremena) vršena je sječa u uvjetima snijega. U zimskom razdoblju (studeni—travanj) snimjeno je 548 radniko-dana. od toga 32.8"o u snAježnim uvjetima. Na tim područjima vrlo često se ne vrši sječa u uvjetima snijega. U slučaju rada u takvim prilikama, u praksi se korigiraju norme u smislu povećanja potrebnog vremena sječe i izrade, odnosno, smanjuje se norma radnog učinka. Cilj nam je bio da ovim eksperimentom provjerimo ispravnost takvih korekcija, odnosno, utvrdimo u kojoj su mjeri takve korekcije objektivne i opravdane. Jedan dio snimljenih podataka poslužio nam je za istraživanje djelovanja snijega na ukupni utrošak vremena i ostvareni radni učinak na sječi i izradi drva u šumama brdsko-planinskog područja. IZBOR ELEMENATA ANALIZE Mjerenje rada je rutinski posao koji je izvršen po standardnim metodama organizacije rada i obuhvaća: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*322.1:331.043.2 Sum. list CXII (1988) 497 UTJECAJ SNIJEGA NA SJEČU I IZRADU DRVA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA Ivan MARTINIC* SAŽETAK. Utjecaj snijega na ukupno potrebno radno vrijemei ostvareni radni učinak pri sječi i izradi drvnih sortimenata četinjača istražen je na dvije komparativne sječine u sumi bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum, fac. Seslerio A.). Mjereni su elementi potrebnog radnog vremena i ostvareni radni učinak na sječi i izradi identičnih struktura stabala iste vrste drveća i primjenom iste metode rada u uvjetima snijega i u uvjetima bez snijega. Pri usporedbi rezultata, u uvjetima našeg eksperimenta, nije se pokazaloda je djelovanje snijega na ukupni utrošak vremena i proizvodnostrada statistički značajno. U uvjetima prosječno izmjerene dubine snijega od 2.5 dm i prosječnog nagiba 28% kao što je to bio slučaj u našem istraživanju, moguće je vršiti sječu i izradu drva bez uvažavanja utjecaja snijega, odnosno bez povećanja norme vremena ili smanjenja norme učinka. Ključne riječi: Sječa i izrada drva. Studij vremena. Norma vremena. UVOD Cilj je svakog radnog procesa kontinuiran, dobro organiziran i produktivan rad uz određene objektivne uvjete rada, normalno psihofizičko naprezanje radnika i racionalno korištenje sredstava za rad. S obzirom na navedene zahtjeve proizvodni šumski rad na sječi i izradi drvnih sortimenata (sječa i izrada drva) predstavlja vrlo promjenljivu fazu radnog procesa. Pritom mislimo na niz posebnih aspekata rada na sječi i izradi drva uvjetovanih njegovim osobinama kao što su slobodan ritam rada, stalna promjena radnih uvjeta, nestandardizirana metoda rada. Problematika sječe i izrade drva u uvjetima snijega relativno je dobro istražena u skandinavskih zemljama i Kanadi gdje su zimski uvjeti specifični, a radovi se obavljaju kontinuirano tokom cijele godine. Pri sječi i izradi drva u uvjetima snijega u tim se zemljama povećava norma vremena po jedinici radnog učinka ovisno o dubini snijega i nagibu terena. Sječu i izradu drva u uvjetima snijega istraživali su Sa m set , Str0m ne s i Vi k (1969) u norveškim šumama smreke i bora. Pritom je azmje * Ivan Martinić, dipl. inž. Šumarski fakultet, Zagreb. Šimunska 25 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Y = aXb 1.368 — u uvjetima snijega URV - .19282775 T 3() 1.155 — u uvjetima bez snijega URV = .44571618 , S{) T, minuta po stablu 17.5 27.5 37.5 47.5 57.5 67.5 77.5 Slika 1. Ovisnost ukupno potrebnog vremena sječe i izrade po stablu o prsnom promjeru stabla. ANALIZA OSTVARENIH RADNIH UČINAKA Na sječi i izradi drva radnici uvijek nastoje ostvariti što veći osobni dohodak uz što manje napora pri radu. Kod primjene stabla kao jedinice radnog učinka radnik će ostvariti tim veći osobni dohodak što više stabala obori i izradi u radnom danu, odnosno što manje potroši vremena po stablu. Na jednom stablu radniku će biti potrebno to manje vremena što više izradi tehničke oblovine. a manje ogrjevnog, odnosno, celuloznog drva. Ako je jedinica radnog učinka količina izrađenih drvnih sortimenata radnik će ostvariti to veći osobni dohodak što više izradi kubnih metara sortimenata. 5OS´ |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Jednako je prihvatljivo da su takve nesignifikantne razlike rezultat velikog rasipanja vrijednosti mjerenih veličina što je posljedica interakcija i varijabilnosti ostalih činilaca radnog procesa na otvorenom prostoru. Dakako da je pritom, pored ostalih, subjektivan utjecaj čovjeka jedan cd najznačajnijih. Opće vrijeme na sječi i izradi drva uključuje pripremno-završno vrijeme i potrebne prekide rada. Pripremno-završno vrijeme obuhvaća ulazak u sječinu i prijelaz do prvog sječnog stabla, odlaganje stvari, odlazak do mjesta odmaranja i povratak pri velikom odmoru do slijedećeg sječnog stabla, sakupljanje stvari i pripremu za odlazak s posla. Potrebni prekidi rada obuhvaćaju osobne prekide rada (zbog radnika), prekide rada zbog sredstava rada i ostale potrebne prekide rada. Učešće općeg vremena u ukupnom radnom vremenu ovisi o sastojinskim. terenskim i vremenskim uvjetima, o složenosti radnih operacija, o stručnosti radnika te o nizu drugih faktora. U tablici 4. prikazali smo strukturu općeg vremena po namjeni u apsolutnim, odnosno, relativnim iznosima. Struktura općeg vremena Tablica 4. Pripremno Potrebni prekidi rada završno ~~~ Zbog~ UKUPNO vrijeme usoDm sredstava Snijeg — min. 248 671 266 1185 — %OV 20.94 56.63 22.43 100.00 Bez snijega — min. 418 570 323 1311 — %OV 31.88 43.49 24.63 100.00 Utvrđene veličine općeg vremena u našem eksperimentu (42.50"n i 46.75"». tab. 2) odgovaraju rezultatima prethodnih istraživanja, Tomani ć i dr. (1987). gdje je utvrđeni udio općeg u ukupnom vremenu od 43.83" u. Povećano pripremno-završno vrijeme u uvjetima bez snijega posljedica je nepovoljnijeg položaja ove sječine zbog čega je radnik prelazio znatne udaljenosti pri ulasku u sječinu i povratku po završenom poslu. Radne operacije na stablu koje zahtijevaju kretanje, u uvjetima snijega, rezultirale su zahtjevom za dužim odmorima potrebnim za oporavak organizma. Značajan dio potrebnih prekida utrošen je za loženje i održavanje vatre. Ukupno potrebno vrijeme sječe i izrade drvnih sortimenata na jednom stablu (UPiV) obuhvaća čisto vrijeme radnih aktivnosti na stablu i opća vremena. Za eksperimentalne distribucije istražena je ovisnost ukupnog radnog vremena po stablu o prsnom promjeru stabla. Podaci su izjednačeni regresijskom jednadžbom oblika: 502 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 19 <-- 19 --> PDF |
debljinskog stupnja druge distribucije, koju uspoređujemo s prvom označimo s Y, odnosno s yi, V2 ... yio. potezu K0; E(X) # E(Y) testirali smo varijable X. - Y. sxy gdje je X, i nl = fxi ni T. Zh n2 1 i n2 = v 2 (nj-1) S2 + (n 2-l) s SI_. 5 k = (n, + n0) -2 xy k 2 zx| (z:x,)2 2 nl~1 n^-1) E « n2-?u n 2(n 2-l) Usporedili smo prag signifikantnosti i izračunatu vrijednost varijable t za parove vremena X i Y u svakom debljinskom stupnju. Testom nismo dokazali da su utvrđene razlike statistički značajne. Zaključujemo da se ukupno potrebno radno vrijeme, te utrošak vremena za pojedine aktivnosti na stablu na sječi i izradi drva u uvjetima snijega ne razlikuje signifikantno od odnosnih vremena u uvjetima bez snijega. To pripisujemo umijeću radnika da pri otežanim radnim uvjetima (snijeg, izlomljen teren, izrazite kosine, vrtače i si.) koristi samu pojavu nepovoljnog uvjeta rada u obliku koji mu olakšava rad (korištenje gravitacije i zakona poluge pri kretanju materijala na strmom terenu). Očvrsnula i nosiva plitka sniježna podloga eliminira nepovoljno djelovanje mikroreljefa, čime se potreba za dodatnim vremenom zbog snijega smanjuje ili čak isključuje. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 18 <-- 18 --> PDF |
REZULTATI ANALIZA UKUPNO POTREBNOG RADNOG VREMENA SJEČE I IZRADE DRVA Ukupno utrošeno radno vrijeme razvrstali smo na vrijeme radnih aktivnosti na stablu (čisto vrijeme) i potrebna opća vremena (potrebni prekidi rada i pripremno-završno vrijeme) (Tomanić . 1982). Tu strukturu utvrdili smo za svaku od distribucija. Dobivene rezultate u apsolutnim i relativnim iznosima prikazali smo u tablici 2. Struktura ukupnog radnog vremena Tablica 2. Distribucija Cis to vrijeme Opće vrijeme Ukupno min %uv min %UV %CV min Snijeg 1603 57.50 1185 42.50 73.92 2788 Bez snijega 1493 53.25 1311 46.75 87.81 2804 Čisto vrijeme obuhvaća vremena radnih aktivnosti na stablu, uspostavljanja šumskog rada i prijelaz do slijedećeg sječnog stabla. Izvršena je analiza vremena radnih aktivnosti za svaku od distribucija. Pritom je utvrđeno postotno učešće vremena pojedinih aktivnosti na stablu u ukupnom radnom vremenu i u čistom vremenu. Dobivene rezultate prikazali smo u tablici 3. Struktura čistog vremena (minuta) Tablica 3. Snijeg Bez snijega AKtivnost Aps. %uv %cv Aps. %uv %CV Prijelaz 86 3.08 , 5.35 57 2.05 3.85 Obaranje 271 9.72 16.91 273 9.71 18.24 Otkačivanje 60 2.15 3.75 8 .30 .56 Kresanje 819 29.38 51.11 784 27.95 52.52 Šumski red 138 4.95 8.61 108 3.85 7.23 Iz. trupca 205 7.36 12.80 259 9.24 17.35 Iz. t. 0. 24 .85 1.48 4 .14 .26 Razlike utroška vremena po radnim aktivnostima na stablu i razlike suma čistih vremena po stablu za isti debljinski stupanj, u komparativnim distribucijama, ispitivali smo jednostranim testom razlike sredina. Označimo čista vremena po stablu i-tog. debijinskog stupnja prve. distribucije s X. odnosno posebne vrijednosti s xi, Xj ... xin. Cista vremena i-tog |