DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 101 <-- 101 --> PDF |
da učiniti, te kako se uopće kao čovjek treba postaviti prema radu i prema ljudima. Svi smo mi to cijenili i zato je na" dragi »Neđo« i bio nama drag i prisan i kao takvog smo ga i voljeli i poštovali. Nažalost smrt ne pita, ona uvijek dođe iznenada. Smrt kolege Nedeljka sve nas je iznenadila, jer smo ga još prije par dana gledali kao zdravog i snažnog čovjeka, sposobnog ne samo za dugi život nego i za dugi radni vijek, nažalost pre- SLOBODAN VUJASINOVIC dipl. inž. šum. Svakog čovjeka zasigurno prožima najtužniji osjećaj kada se mora suočiti s neumitnom gorkom istinom o gubitku dragih osoba. Ta je bol još veća kada se opraštamo od plemenitog i uzornog bića, našeg dragog kolege Slobodana, koji nas je napustio u zreloj stvaralačkoj dobi ne navršivši ni 63 godine života. Rođen je u Foči 18. 8. 1322. god. gdje završava osnovnu školu, u Banja Luci gimnaziju, a Šumarski fakultet u Zagrebu 1954. godine. varili smo se. Mi njime gubimo ne samo dragog i dobro suradnika nego i vrsnog stručnjaka koji je poznavao praksu šumarstva i šume do utanoine. Njegov odlazak je za nas veliki gubitak, ostala je velika praznina. I u ovoj tuzi i bolu koji nas je sve pogodio možemo mu reći, hvala Ti »Neđo« na svemu! Tvojoj obitelji, koja će najviše osjetit tvoj odlazak, izražavamo puno suosjećanje u tuzi i bolu. Zlatko Maurin, dipl. inž. Njegova obitelj se istakla u borbi za slobodu, najprije protiv Austro-Ugarske monarhije, a u vihoru drugog svjetskog rata protiv svih neprijatelja naših naroda. U takvoj sredini je dakle bilo normalno da je Slobodan zarana postao simpatizer i pomagač NOB-a, a pred kraj rata i borac u sastavu kulturne sekcije. Prije završetka studija zapošljava se 1952. god. u šumskom gospodarstvu »Samarica «, a potom u Šumskom inspektoratu Zagreb na poslovima uređivanja šuma, prvenstveno fotogrametrije. Nakon studija kraće vrijeme vodi Šumariju Garešnica, a zatim prelazi u »Exportdrvo « Zagreb na poslove šumske proizvodnje gdje ostaje ukupno tri godine. Kraće vrijeme je upravitelj šumske eksploatacije u DIP-u »Turopolje«. Kao perspektivni stručnjak »Exportdrva« odlazi u Zapadnu Njemačku na specijalizaciju izrade i prerade celuloznog drva. Po povratku obilazi šumarije upoznavajući terensko stručno osoblje o prednostima proizvodnje celuloznog drva. Na mjestu tehničkog direktora u DIP-u »N. Vinodolski« je od kraja 1959. god. do 1962., kada prelazi u upravu Šumskog gospodarstva Senj za šefa iskorišćivanja šuma i mehanizacije. Zahvaljujući prvenstveno njegovoj inicijativi, mehanizacija prodire sve brže na područje Gospodarstva (motorne pile, vučni strojevi, žičare, kamioni i ostalo). Za |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 102 <-- 102 --> PDF |
laže se za poboljšanje životnih uvjeta radnika i smatra da rad treba oplemeniti i drugim sadržajima. Tako je Slobodan bio inicijator formiranja ekipe sjekača koja je po prvi put sudjelovala na prvenstvu SRH. Prati stručnu literaturu o mehanizaciji u šumarstvu na našem j sitranim jezicima nalazi se u sastavu stručnjaka na stručnom putovanju po Rumunjskoj i SSSR-u. Razdoblje zrelog stvaralaštva u Šumskom gospodarstvu Senj prestaje 1969. god. kada Slobodan odlazi u Zadar (1969— —1970. god.) kao predstavnik »Drvo« Rijeka, a nakon toga u Gospić. Najprije je upravitelj tvornice šperploča, a zatim se zapošljava u Šumskom gospodarstvu »Lika « kao referent investicija, upravitelj OOUR-a građevinarstva, voditelj investicja i razvojne službe, da bi 1984. god. otišao u prijevremenu mirovinu. Narušenog zdravlja umire u Gospiću gdje je i pokopan. Kao mladi šumar dobro sam zapamtio prvi susret sa starijim kolegom Slobodanom u Senju kojeg ću se uvijek rado sjećati. Njegovo široko otvoreno srce, vedrina, puno uvažavanje ličnosti subesjednika i suosjećanje s njegovim teškoćama, zavidna intelektualna razina na stručnom i ostalim područjima, u svakom su susretu ostavljali upečetljiv dojam. U slobodnom vremenu bavio se radioamaterizmom, uzgojem ptica, a iznad svega volio je svirati na svojoj violini. Zanat je ispekao kod vrsnih glazbenih pedagoga i odlično je svirao ovaj instrument. Veza s glazbom odvest će ga u Republički SIZ za kulturu gdje je bio delegat. Sto još reći o našem dragom kolegi Slobodanu ? Na posljednjem oproštaju njegov prijatelj prof. Rubčić između ostalog je rekao: »Svojim ponašanjem dokazivao si da imaš ogromni intelektualni i duhovni potencijal koji se može plasirati u provinciji, jednako kao i u metropolama. Fascinira lakoća s kojom si nosio to golemo duhovno i umno bogatstvo. Onome tko je vješt ljudskim prirodama i karakterima, bit će jasno da je to osobina samo velikih ljudi, snažnih karaktera. . . Ostavio si neizbrisiv trag na svoje suradnike svojim pregalaštvom, poniranjem u probleme i humanim ophođenjem. Zbog svega toga Tvoj lik plemenitog i uzornog čovjeka, savjesnog i neumornog radnika zadržat će u trajnoj uspomeni stručnjaci i radnici šumarstva i drvne industrije Like. Trajno ćemo Te se sjećati. Neka Ti je zbog svega vječna slava i hvala!« Mr. Vice Ivančević, dipl. inž. |