DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U proljeće se dakle insekti pojavljuju u aktivnoj fazi u različitim razvojnim stadijima, tj. kao larve i kao odrasli oblici. Kako rano će ta faza započeti ovisi prije svega o temperaturi u to doba godine, tj. o ranijem ili kasnijem nastupu proljeća, ali i o nasljednim svojstvima pojedinih vrsta insekata. Zato će vremenska razlika u njihovu pojavljivanju biti uvijek manje- više konstantna, tj. neke će se uvijek pojavljivati ranije od drugih. No to ne znači da za sve takve treba upotrijebiti termin »-rani štetnik«. Prije svega ranim se štetnicima ne mogu nazvati one vrste koje se pojavljuju kao odrasli oblici i u tom se stadiju ne hrane iil se hrane samo nektarom kao npr. leptira. To još više vrijedi za vrste koje prezimljuju kao kukuljice, jer se tada leptiri pojavljuju još kasnije, a i oni se gotovo uopće ne hrane, npr. dudo vac. Rani se štetnici nalaze među onim vrstama, koje prezirnjluju u stadiju jajeta pa se u proljeće pojavljuju kao mlade (jajne) ličinke, ili prezimljuju u larvalnorn stadiju pa se u proljeće pojavljuju kao odraslije ličinke (obično u 2. ili 3. razvojnoj fazi). I jedne i druge ličinke se hrane i time oštećuju biljke. Ako izlaze iz jaja u proljeće, onda se sve takve mogu bez daljnjega svrstati u rane štetnike. No u drugom slučaju, tj. ako je riječ o vrstama koje prezimljuju u larvalnorn stadiju, može u tom pogledu doći do zabune i nesporazuma. Naime gusjenice koje su prezimjele, pojavile su se još u kasno ljeto ili u jesen prethodne godine. One su se tada neko vrijeme i hranile, tj. počinile na biljci-hraniteljiei stanovite štete, iako su te štete redovito neznatne. To znači da se u svotn razvojnom ciklusu — ako se radi o monovoltinoj vrsti — pojavljuju kao štetnici dva puta: prvi puta u jesen, a drugi puta u proljeće. Takav slučaj postoji npr. kod hrastovog prelca (Lasiocampa quercus L.). Prema Kovače vi ću (1956) i Schwenkeu (1978) gusjenice se pojavljuju u jesen, prezime, i slijedećeg proljeća nastaje glavno brštenje. Prema Niisslin u (1927) period jesenskog brštenja je kolovoz — studeni, a proljetnog ožujak — lipanj. Isti autor navodi (prema A 1t u m u, 1892) jedan slučaj kada su gusjenice u rano proljeće uzrokovale golobrst na brezi i hrastu, uništavajući pri tome i hrastove pupove. Zatim su, u mjesecu svibnju, prešle na susjedne biljčice hrasta i bora, gdje su načinile velike štete obrstivši do gola bor na površini od 0,7 ha. Kako dakle nazvati hrastovog prelca: kasnim ili ranim štetnikom? Android, Opalički K. i Op a lički, S. (1975) uvrstili su ga u kasne, jer se njegove gusjenice pojavljuju i brste u kasno ljeto i jesen. No po istom kriteriju bismo onda morali u kasne ubrojiti npr. i zlatokraja, koji ima vrlo sličan razvojni ciklus, a on je općenito poznat kao rani štetnik. Obadvije ove vrste čine puno veće štete nakon prezimljavanja, i to rano u proljeće, pa ih zato i treba uvrstiti u kategoriju ranih štetnika. Gusjenice hrastovog prelca ne samo da se pojavljuju vrlo rano u proljeće, već se mogu hraniti i za vrijeme blagih zima kakva je u Njemačkoj npr bila 1897/98. (Nusslin , 1927). Slično je i s borovim četnjakom (Cnethocampa pityocampa Schiff.). Ako tijekom zime ne nastupe niske temperature, gusjenice uopće ne prelaze u stanje zimskog mirovanja, već se hrane kontinuirano od jeseni do proljeća (Androić , 1957). I u tom slučaju proljetno je brštenje daleko štetni je od jesenskog. To vrijedi općenito za sve defolijatore koji prezimljuju u larvalnorn stadiju. Proljetne su štete veće od ljetnih i jesenskih iz više razloga. Prije svega ti defolijatori ulaze u period prezimljavanja u ranoj larvalanoj fazi, obično poslije drugog presvlačenja |