DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 82     <-- 82 -->        PDF

VILIM BESTAL
dipl. inž. šum.


Villim Bestal rođen je u Zagrebu 22.
veljače 1901. godine i u rodnom gradu završio
je 10. ožujka 1988. godine, dakle u


88. godini, i život. U Zagrebu je polazio
osnovnu školu, gimnaziju i osposobio se
za šumarsko zvanje diplomiravši 15. listopada
1923. godine na Gospodarsko-šumarskom
fakultetu. Međutim šumarstvo
je apsolvirao šk. god. 1922/23. pa je studij
započeo na Šumarskoj akademiji u
Zagrebu, jer je Fakultet osnovan 1919. godine
i na njemu su nastavili studenti svih
četiri godišta bivše Akademije.
Poslije odsluženog vojnog roka u listopadu
1924. postavljen je za činovničkog
pripravnika u Direkcija šuma u Zagrebu
gdje ostaje do 16. siječnja 1925. godine,
kada je premješten Šumskoj upravi
u Karlovcu. Iz Karlovca 4. studenoga premješten
je Direkciji šuma na Sušaku, gdje
ostaje do ožujka 1926. godine. Iz Sušaka
premješten je za šefa Šumske uprave u


Dragancu na kojoj radi od 30. ožujka 1926.
do 21. rujna 1938. godine. Na tom položaju,
1927. godine, polaže u Beogradu i državni
stručni ispit ili ispit za samostalno vođenje
šumskog gospodarstva. Iz Draganca
premješten je Direkciji šuma u Zagrebu,
gdje je 31. prosinca 1945. godine postavljen
za v. d. šefa Građevinskog otsjeka
odakle je krajem ožujka 1947. godine premješten
u Građevinsko-tehnički sektor
Glavne uprave za šumarstvo na dužnost
referenta za visokogradnje. Nakon ukinuća
Glavne uprave za potrebe građevinarstva
u šumarstvu osniva se Projektni
biro za šumarstvo (kasnije, a i danas, Projektni
biro »Palmotićeva 45«) u čijem osnivanju
značajno sudjeluje i Vilim Bestal.


Šumarija u Dragancu bila je za nizinske
državne šume u porječju Česme
(za vrijeme Austro-ugarske monarhije pod
upravu draganačke Šumarije potpadale su
i državne šume na Moslavačkoj gori, danas
gospodarska jedinica Garjevica A).
Bestal je došao u Draganec u vrijeme,
kada je već bilo malo starih hrastovih sastojina
za sječu, pa je težište rada bilo
na uzgojnim radovima, posebno proredama.
Uzgojne radnje bile su oteščane jer
su za vrijeme mađarske uprave (državne
šume potpadale su neposredno pod vladu
u Budim Pešti) te su mlade sastojine bile
prepuštene posve prirodnom uzgoju, sastojine
su bile zapuštene, pa je rad u njima
bio mnogo teži nego u redovno njegovanim
(što je bilo slučaj, npr., s mladim
sastojinama Đurđevačke ili Križevačke ;
movne općine, koje su prorednim materijalom
podmirivali i dio ogrjevnih potreba
pravoužitnika). S prvim radovima na
njezi mladih sastojina počelo se dvadesetih
godina (jedno vrijeme šef Šumske uprave
u Dragancu bio je i kasniji profesor
dr Žarko Miletić), ali glavni posao