DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 82 <-- 82 --> PDF |
VILIM BESTAL dipl. inž. šum. Villim Bestal rođen je u Zagrebu 22. veljače 1901. godine i u rodnom gradu završio je 10. ožujka 1988. godine, dakle u 88. godini, i život. U Zagrebu je polazio osnovnu školu, gimnaziju i osposobio se za šumarsko zvanje diplomiravši 15. listopada 1923. godine na Gospodarsko-šumarskom fakultetu. Međutim šumarstvo je apsolvirao šk. god. 1922/23. pa je studij započeo na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, jer je Fakultet osnovan 1919. godine i na njemu su nastavili studenti svih četiri godišta bivše Akademije. Poslije odsluženog vojnog roka u listopadu 1924. postavljen je za činovničkog pripravnika u Direkcija šuma u Zagrebu gdje ostaje do 16. siječnja 1925. godine, kada je premješten Šumskoj upravi u Karlovcu. Iz Karlovca 4. studenoga premješten je Direkciji šuma na Sušaku, gdje ostaje do ožujka 1926. godine. Iz Sušaka premješten je za šefa Šumske uprave u Dragancu na kojoj radi od 30. ožujka 1926. do 21. rujna 1938. godine. Na tom položaju, 1927. godine, polaže u Beogradu i državni stručni ispit ili ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Iz Draganca premješten je Direkciji šuma u Zagrebu, gdje je 31. prosinca 1945. godine postavljen za v. d. šefa Građevinskog otsjeka odakle je krajem ožujka 1947. godine premješten u Građevinsko-tehnički sektor Glavne uprave za šumarstvo na dužnost referenta za visokogradnje. Nakon ukinuća Glavne uprave za potrebe građevinarstva u šumarstvu osniva se Projektni biro za šumarstvo (kasnije, a i danas, Projektni biro »Palmotićeva 45«) u čijem osnivanju značajno sudjeluje i Vilim Bestal. Šumarija u Dragancu bila je za nizinske državne šume u porječju Česme (za vrijeme Austro-ugarske monarhije pod upravu draganačke Šumarije potpadale su i državne šume na Moslavačkoj gori, danas gospodarska jedinica Garjevica A). Bestal je došao u Draganec u vrijeme, kada je već bilo malo starih hrastovih sastojina za sječu, pa je težište rada bilo na uzgojnim radovima, posebno proredama. Uzgojne radnje bile su oteščane jer su za vrijeme mađarske uprave (državne šume potpadale su neposredno pod vladu u Budim Pešti) te su mlade sastojine bile prepuštene posve prirodnom uzgoju, sastojine su bile zapuštene, pa je rad u njima bio mnogo teži nego u redovno njegovanim (što je bilo slučaj, npr., s mladim sastojinama Đurđevačke ili Križevačke ; movne općine, koje su prorednim materijalom podmirivali i dio ogrjevnih potreba pravoužitnika). S prvim radovima na njezi mladih sastojina počelo se dvadesetih godina (jedno vrijeme šef Šumske uprave u Dragancu bio je i kasniji profesor dr Žarko Miletić), ali glavni posao |