DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 80 <-- 80 --> PDF |
MIROSLAV KUGLER (1915 — 1988) Zauvijek nas je napustio 19. ožujka 1988. godine Miroslav Kugler profesor više matematike na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Teško je shvatiti da je iz naše sredine neumitna smrt istrgla plemenitog i cijenjenog druga, dragog prijatelja, koji je gotovo cijeli svoj radni vijek posvetio svojim đacima i studentima. Miroslav Kugler je rođen 8. listopada 1915. godine u Zagrebu. U Zagrebu je završio gimnaziju i Filozofski fakultet 1940. godine. Profesor Kugler pripada dakle generaciji mladih ljudi koja je preživljavala i sve strahote 2. svjetskog rata. U tim teškim ratnim danima boreći se protiv neprijatelja, okuplja djecu Korduna i Banije i sudjeluje u formiranju prve partizanske gimnazije. Bili su to teški dani kojih se, prvi direktor partikanske gimna zije u Rujevcu, profesor Miroslav Kugler, uvijek rado sjećao. Poslije rata je na kratko vrijeme napustio rad s mladima, da bi radio kao referent u Ministarstvu socijalne politike u Zagrebu. Međutim već 1946. godine se vraća svojim učenicima te radi u Učiteljskoj školi u Petrinji sve do 1949. godine. Bilo je to vrijeme zajedničkog rada, veliktog optimizma, obnove i izgradnje, vrijeme velikog drugarstva. Kao vrlo talentirani matematičar pozvan je na Tehnološki fakultet u Zagrebu gdje predaje višu matematiku. Godine 1953. prelazi na Šumarski fakultet gdje radi do odlaska u mirovinu 1978. godine. Prof. Kugler je izvrstan pedagog, poznati društveni radnik a iznad svega humanista i filantrop. Svojim vrlo kvalitetnim predavanjima pobuđuje interes za rnatematiku. Odgoju mladih kadrova prilazi s ljubavlju i oduševljenjem, a kada je to potrebno radi s pojedincima. Osim na Šumarskom fakultetu prof. M. Kugler predaje povremeno višu matematiku na Višoj artiljerijskoj školi i Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, a na Fakultetu poljoprivrednih znanosti sudjeluje u izvođenju magistarskog studija. Zadnjih 2(i generacija šumarstva i drvne industrije nedvosmisleno dijele mišljenje da se u pedagoškom radu profe^ ra Miroslava Kuglera ujedinio talent, znanje, ljubav prema čovjeku te sklonost i smisao za taj poziv. Uz svoja velika pedagoška zaduženja profesor M. Kugler je našao vremena i za znanstveni rad. Njegov pristup znanstvenom radu bio je osebujan. On se znanstvenom radu potpuno predavao bez razmišljanja o karijeri i napredovanju. Njegov znanstveni rad bio je protkan željom |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 81 <-- 81 --> PDF |
da nešto istinski riješi. Tako je vrlo značajan i često citiran njegov članak, tiskan u Zeitschrift ftir Acker und Pflanzungbau 1961. u kojem razrađuje problematiku zakonitosti ishrane bilja. Uvodi pojam indikatora i egzaktno definira pojam količine hranjiva u tlu te matematički formulira zakon prinosa. Pomoću indikatora definira pojam uzajamnog djelovanja odnosno pojam zavisnih i nezavisnih hranjiva. Daje novu općenitu matematičku formulaciju Mitscherlichgovog zakona djelovanja, koja sadrži kao specijalan slučaj Backman-ovu, Mitscherlichovu i Bauleovu formulaciju. Članak profesora M. Kuglera koji je objavljen u časopisu »Drvna industrija« 1966. godine pod naslovom: »Jedan prilog problemu određivanja optimalnih rasporeda pila« služi danas kao temelj istraživačima pri razvoju optimalizacije piljenja. U radu je primijenjeno linearno programiranje za rješavanje problema odabirar optimalnih rasporeda debljine trupaca. U istom radu je dao detaljnu interpretaciju clualnog problema. Linearno programiranje uvedeno je u šumarstvo i drvnu industriju upravo zaslugom profesora M. Kuglera. Da bi što više popularizirao linearno programira u našim strukama profesor M. Kugler je održavao seminare za nastavno i znanstveno osoblje Fakulteta. U tu svrhu je napisao i niz skripata i udžbenika za nastavnike i studente. Svojim radom u samoupravnim organima i društveno političkim organizacijama Šumarskog fakultta doprinjeo je pravilnom i brzom rješavanju mnogih problema. Daje uputstva i savjete mlađim kolegama pri izradi magistarskih, naučnih i disertacijskih radova. Njegovu pomoć smo primali kao nešto prirodno, nešto samo po sebi - razumljivo. I kako to u životu obično jest, pravu vrijednost čovjeka uočimo tek kad ga izgubimo. Stoga nam je tako teško pao taj vječni rastanak s drugom, kolegom i prijateljem, koji je za sobom ostavio bezbroj uspomena i sjećanja na sebe. Lik profesora M. Kuglera, našega dragoga Mire, zadržati ćemo u divnoj uspomeni. Neka je slava i hvala profesoru Miroslavu Kugleru. Prof. đr. Ana Pranjić |