DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 76 <-- 76 --> PDF |
»A što reći o monografiji »Gorski kotar« (1981., 1029 stranica), kojoj je bio glavni urednik? Sve pohvale do sada izrečene tom djelu idu u prvom redu Josipu Safaru i, također nedavno preminulom odgovornom uredniku Alojzu Crnicu. Da je stvoreno valjano djelo govori podatak da je knjiga već odavno rasprodana, da je s istim žarom čitaju i prelistavaju naši Gorani u dalekim prekooceanskim zemljama kao i oni u Delnicama, Rijeci i Zagrebu«. (A. Frković). Koliko se moglo utvrditi, cjelokupni pisani životni opus J. Satara dosiže gotovo 220 različitih znanstvenih, stručnih, elaboratskih i inlormacijsko-recenzijskih na pisa te oko desetak redakcija. Za svoj predani društveni, stručni, znanstveni i pedagoški rad, J. Sai´ar je primio ova odlikovanja i priznanja: Ordeni zasluge za narod II. i III. stupnja. Orden rada sa zlatnim vijencem, Diploma o izboru za zaslužnog člana Saveza šumarskih društava Hrvatske, Povelja za zaslužnog člana Saveza (inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, Povelja u povodu 130-gođišnjice Hrvatskoga šumarskog društva i 100-godišnjiice Šumarskog lista. Prof. dipl. inž. Josip Safar kao čovjek i drug te uzoran šumar, istraživač, pedagog i pisac — ostati će u sjećanju po samoprijegornom radu i djelima trajne vrijednosti, s kojima je obogatio našu šumarsku praksu, znanost i kulturna stremljenja. OBJAVLJENI RADOVI PROF. DIPL. INŽ. JOSIPA SAFARA I. Radovi znanstvenog karaktera 15. Prilog terminologiji za pojam mladi naraštaj u prebornim šumama. Narodni 1. O utjecaju proizvodnih faktora na odrešumar 1958. đivanje cilja gospodarenja u uzgajanju 16. Osnovna razdioba područja Hrvatske na šuma. Šumarski list, Zagreb 1950. sjemenarske jedinice. Š. ]. 1958. 2. Problemi izmjene vrsta drveća u šuma17. Opći podaci o nacionalnim parkovima ma. S. I. 1952. NRH. Monografija nacionalnog parka 3. Proces podmlađivanja jele i bukve u Plitvička jezera. Zagreb 1958. hrvatskim prašumama. S. 1. 1953. 18—30. Ekologija šuma, Očetinjavanje, Podmla4. Razmatranje o problemima preborne šuđivanje, Preborna šuma, Šikara. Sječa, me (Saopćenje Instituta za šumarska i Sjemenjača. Sklop, Srednja šuma. Stanilovna istraživanja NBH). S. 1. 1953. šte. Šuma. Švicarska (šume i šumar5. O osnovama šumsko-uzgoinog planirastvo). Uzgajanje šuma. Šumarska encinja. Šumarstvo, Beograd 1953. klopedija, knj. 1 i 2. Zagreb 1959. i 1963. 6. Die Plenterwalder in Kroatien. Schwei-31. Ekonomski i biološki temelji za uzgazerische Zeitschrift fiir Forstwesen, janje šuma. Savez šumarskih društava Zurich 1953. Hrvatske, Zagreb 1963. 7. Die Entwicklung des Tannenjungwuchses 32. Kakvoća bukovog mladika u sastojinain den Planterwaldern Kroatiens. Ibid. ma dinarskih planina. Š. 1. 1964. 1954. 33. Problem sušenja jele i načina gospoda8. Problem nadiranja i širenja bukve u a-renja na Macelj gori. S. 1. 1965. realu jele. Anali Instituta za eksperi34. Kakvoća stabala u čistoj i mješovitoj mentalno šumarstvo JAZU, Zagreb 1955. sastojim hrasta lužnjaka. S. 1. 1965. (Habilitacijski rad za zvanje izv. pro35. Pojava proširivania bukve na Dinaridifesora) . ma SR Hrvatske. S. 1. 1965. 9. Srašćivanje korijenja. Biološko i eko36. Funkcionalno oblikovanje bukovih sasnomsko značenje nekih odnosa drveća tojina na Dinariđima. Š. 1. 1967. u šumskoj pedosferi. S. 1. 1955. 37. Tzmjcna bukve i jele na panonskim go10. Uzgojni oblici sastojina u prebornim rama. S. 1. 1967. šumama. Narodni šumar, Sarajevo 1956. 38. Dendrološke karakteristike brucijskog 11. O splošnih načelih nege gozdov. Goz-bora. Hortikultura, Split 1968. darski vestnik. Ljubljana 1956. 39. Melioracija i rekonstrukcija izdanačkih 12. O podmlađivanju jele na planinskom pošuma. Iz´đ. Instituta. . . Zagreb 1968. dručju Hrvatske. S. 1. 1957. 40. Tokovi Izmjene smjese jele i bukve u 13. Instrukcije i metodika za osnivanje trajprašumi. S. 1. 1968. nih pokusnih ploha u prebornim šuma41. Prilozi rješavanju problema o održavama. Dokumentacija Instituta. . . Zagreb nju i podmlađivanju jele na području 1957. Gorskog kotara (I. Historijski profil an 14. Die Entwlcklungsstadien des Busehwerkes tropogenih utjecaja). S. 1. 1968. und ihre Umwandlungen in Wirtschafts-42. Prilozi rješavanju problema o održavawald. Sshweiz. Ztschr. f. Forstwesen. nju i podmlađivanju jele na području Zurich 1957. Gorskog kotara (II. Biološka regresija |