DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 75     <-- 75 -->        PDF

jina. Predložio je odlučan obrat u gospodarenju bukovim šumama Dinarida: napustiti
dosadašnji tzv. preborni način i prijeći na racionalnije raznodobno-skupinasto
gospodarenje.


Način gospodarenja u pretplaninskim i gorskim šumama jedan je između
važnih problema kojim se bavio J. Safar preko tri desetljeća. Jake poslijeratne
sječe vrlo su zaoštrile to pitanje i zahtijevale, po Sataru, nova moderna rješenja
koja su oslobođena utjecaja zastarjelih metoda i ustajalih obrazaca.


Čitavo operativno, stručno, znanstveno i nastavno bogato iskustvo i akumulirano
znanje Josip Safar je sintetizirao u svom udžbeniku i životnom djelu EKONOMSKI
I BIOLOŠKI TEMELJI ZA UZGAJANJE SUMA. Zapažene su misli i načelo,
koje Šafar često naglašuje pa tako i u originalnom rasporedu i obradi opsežnog
gradiva svoje knjige: »šablona, recepti i sheme najveće su zlo u gospodarenju
živim organizmima i njihovim cenozama; smanjuju radni polet, zatvaraju
intelektualno-stručne vidike i ograničavaju razvojne mogućnosti stvaralačkog duha.
Da bi bio stvaralac novog, uzgajač, u toku misaonog procesa, sam stvara zaključke
na temelju teoretskih znanja i analize konkretnog, idući od općeg prema
pojedinačnome, od grubog prema finijem, od jednostavnijeg složenijem, od teorije
u praksu«. U knjlizi J. Safar tretira, uz ostalo, ne samo pitanja klasxne silviikulture
nego i novije arborikulture, osobito naglašava svestranu važnost ekologije
u različitim granama šumskog gospodarstva i navodi biološko-uzgojne osobine
drveća. Vrlo pregledno i opširno opisuje zadatke uzgajanja, osobitosti pojedinih
uzgojnih postupaka, uzgojne oblike sastojina, razlike između uzgojnih i eksploatacijskih
sječa, izmjenu vrsta drveća i dr. Osobitu pozornost posvećuje pitanju postanka,
razvitka i melioracije panjača, šikara, degradiranih stojbina i šumske paše.
Po ocjeni prof. dr. D. Klepca . . . »Safarova knjiga Ekonomski i biološki temelji
za uzgajanje šuma — njegovo životno djelo — originalna je slika bogatog
iskustva iz operative, nauke i nastave jednoga požrtvovnog, skromnog i tihog znanstvenog
radnika, koji je veći dio svog života posvetio unapređenju šumarske privrede.
Danas se već osjeća veliki pozitivni utjecaj te knjige na razvitak mladih
šumarskih kadrova. Ona znači velik prilog za šumarstvo li šumarn´ku znanost«.


Osim opsežnih osobnih istraživanja, nastave i publiciranja svojih znanstvenih
i stručnih studija, J. Safar se trajno i nesebično angažira na mnogim širim zadacima
struke i društva. Bio je aktivan član različitih komisija za rješavanje organizacijskih,
stručnih i društvenih problema. Pozorno je pratio dostignuća naših
i stranih stručnjaka i literaturu iz znanstvenih područja koja su važna za uzgajanje
šuma i šumarsku znanost. U obliku izvještaja, prikaza i recenzija redovno
ih je objavljivao u Šumarskom listu, pridonoseći tako vrijednoj informiranosti i
stručnom uzdizanju širokog kruga čitatelja.


J. Safaru treba odati posebno priznanje i za mnoge opsežne i požrtvovne uredničke
poslove, koje je obavio kao vrstan erudit, organizator, stilist i pisac. God.
1946. je u njegovoj redakciji objavljen Šumarski priručnik (u 2 sveska, s oko 1600
stranica), koji je nakon ratnih razaranja i pomanjkanja stručne literature omogućio
mladim kadrovima šumarstva i drvne industrije potrebna znanja liz mnogih
bioekoloških i tehničkih disciplina. Po općoj ocjeni bio je to velik pothvat, vjerojatno
u poslijeratnoj Evropi jedinstven po koncepciji, sadržaju i opsegu, uloženom
trudu i brzini izrade.
Dvije godine, 1950. i 1951., bio je i urednik Šumarskog lista.


473