DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 73 <-- 73 --> PDF |
IN MEMORIAM PROF. JOSIP ŠAFAR dipl. inž. šum. (1906 — 1988) Dana 11. siječnja 1988. godine umro je u Zagrebu, u 83. godini života, prof. dipl. inž. Josip Safar, znanstveni savjetnik. Urna s njegovim pepelom položena je 15. I. u grobnicu na groblju Mirogoj u krugu najuže obitelji. Nakon istaknute dugogodišnje aktivnosti tiho nas je napustio ugledan i vrstan znalac i pregalac naše šumarske struke. Josip Safar rodio se 9. listopada 1906. u Delnicama, u obrtničkoj obitelji. Godine 1926. maturirao je u Gospiću. Već kao student šumarstva boravio je na tri neobavezne dvomjesečne prakse (1929—31.) u šumama gorske Hrvatske. God. 1931. diplomirao je šumarski otsjek na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. God 1932. i 1933. služi kao šumarski pripravnik u Direkciji šuma u Sušaku, a zatim od 1933. do 1942. kao upravitelj šuma u Delnicama, Fužinama i Crikvenici. Početkom 1943. hapse ga talijanski fašisti i sude na 18 godina robije. Nakon zatvora i kapitulacije Italije, od 1944. do svršetka rata, J. Šafar je u Oblasnom narodnooslobodilačkom odboru za Hrvatsko primorje. U prvoj polovici g. 1945. J. Safar bio je direktor Direkcije šuma u Rijeci i načelnik u Ministarstvu šumarstva NRH, a od kolovoza iste godine do 1950. prvi je rukovodilac Zavoda za praktična šumarska istraživanja. God. 1950/51. tajnik je Zavoda za šumske pokuse Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, a zatim do 1954. opet direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu. 471 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Od tada ostaje u tom Institutu kao znanstveni savjetnik do 1969. godine, kad odlazi u mirovinu, ali nastavljajući i dalje svoju intenzivnu znanstveno publicističku djelatnost. Od god. 1949. do 1959. J. Safar je suradnik JAZU d član njezine sekcije za šumarske nauke, u razdoblju 1950—1957. g. član je stručnog savjeta Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i tri godine zamjenik direktora tog Instituta. J. Safar se specijalizirao za uzgajanje šuma: u praksi. Institutu i Tehničkoj visokoj školi u Zlirichu (1952/53., kod Prof. dr. H. Leibundguta), a svoje teoretsko ;znanje nadopunio je studijskim putovanjima u Švicarskoj, Austriji, Cehoslovačkoj i Poljskoj. Na osnovi radova stekao je zvanja: znanstvenoga suradnlika (1950.), višega znanstvenoga suradnika (1959.) i znanstvenoga savjetnika (1966.). Godine 1953. Josip Safar je izabran za predavača na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo Univerze u Ljubljani (kasnija Biotehniška fakulteta):. Na osnovi natječaja i primljenoga habilitacijskog rada izabran je za honorarnoga izvanrednog profesora, što su Fakultetski savjet i Univerzitetski savjet službeno potvrdili. Tu dužnost, uz svoj redovni institutski posao, obavljao je do 1959. O njegovom nastavničkom i znanstvenom radu Šumarski odjel Fakulteta u Ljubljani dao je najbolje pismeno priznanje i svjedočanstvo. Godine 1968/69. J. Safar predaje i na postdiplomskom studiju na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu predmet »Bioekološki qmovi uzgajanja šuma za područje oblikovanja pejzaža«. Poslije prvih traženja osobnih stručnih sklonosti, Josip Safar je izabrao svoj životni put, opredjeljujući se za područje biologije drveća i njihovih sastojina, posebno za rješavanje problema u znanstvenoj disciplini uzgajanja šuma. Grupe glavnijih stručnih pitanja kojima se bavio J. Safar tijekom svoga dugogodišnjeg istraživačkog i praktičnog rada, u šumama naših kontinentskih i -primorskih krajeva, su ove: — biološko-ekološko-uzgojne značajke glavnih vrsta drveća naših šuma, prvenstveno jele, bukve i smreke — njegovanje sastojina i proširivanje četinjača u sastojine listača — izmjena vrsta drveća u prirodnim sastojinama — melioracije i konverzije degradiranih sjemenjača, panjača i šikara — osnovni problemi sjemenarstva i pošumljivanja — osnivanje i ekonomičnost tzv. turističkih šuma u primorju — neki faktori degradacije i problemi melioracije posavskih šuma Rezultate svojih istraživanja J. Safar je objavljivao u različitim, stranim i domaćim, znanstvenim i stručnim publikacijama ali ih je usporedno i neposredno prenosio u život, putem mnogobrojnih terenskih ekspertiza i instruktaža na konkretnim šumskim objektima. Od znanstvenih radova tri su objavljena u inozemstvu, a onaj u ediciji JAZU (Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele) prihvaćen je za habilfitacijfslki rad. O mnogim Safarov.im studiiama referirano je u međunarodnom biltenu Forestr y Abstracts , u biltenu Savjeta akademija SFRJ Bulletin scientifique i drugim časopisima. Vrlo važan i akutan skup problema u poslijeratnom šumarstvu Hrvatske i drugih naših krajeva, a to su pitanja održavanja naše gospodarski najvažnije četinjače — jele, J. Safar intenzivno razmatra u oko 10-tak studijskih članaka i daje smjernice za rješavanje problema njezinoga sušenja i nedovoljnog podmlađivanja. U svojim mnogim studijama J. Safar je naglašavao veliku agresivnost bukve, te naše najrasprotranjenije listače, u osvajanju različitih mješovitih sasto 472 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 75 <-- 75 --> PDF |
jina. Predložio je odlučan obrat u gospodarenju bukovim šumama Dinarida: napustiti dosadašnji tzv. preborni način i prijeći na racionalnije raznodobno-skupinasto gospodarenje. Način gospodarenja u pretplaninskim i gorskim šumama jedan je između važnih problema kojim se bavio J. Safar preko tri desetljeća. Jake poslijeratne sječe vrlo su zaoštrile to pitanje i zahtijevale, po Sataru, nova moderna rješenja koja su oslobođena utjecaja zastarjelih metoda i ustajalih obrazaca. Čitavo operativno, stručno, znanstveno i nastavno bogato iskustvo i akumulirano znanje Josip Safar je sintetizirao u svom udžbeniku i životnom djelu EKONOMSKI I BIOLOŠKI TEMELJI ZA UZGAJANJE SUMA. Zapažene su misli i načelo, koje Šafar često naglašuje pa tako i u originalnom rasporedu i obradi opsežnog gradiva svoje knjige: »šablona, recepti i sheme najveće su zlo u gospodarenju živim organizmima i njihovim cenozama; smanjuju radni polet, zatvaraju intelektualno-stručne vidike i ograničavaju razvojne mogućnosti stvaralačkog duha. Da bi bio stvaralac novog, uzgajač, u toku misaonog procesa, sam stvara zaključke na temelju teoretskih znanja i analize konkretnog, idući od općeg prema pojedinačnome, od grubog prema finijem, od jednostavnijeg složenijem, od teorije u praksu«. U knjlizi J. Safar tretira, uz ostalo, ne samo pitanja klasxne silviikulture nego i novije arborikulture, osobito naglašava svestranu važnost ekologije u različitim granama šumskog gospodarstva i navodi biološko-uzgojne osobine drveća. Vrlo pregledno i opširno opisuje zadatke uzgajanja, osobitosti pojedinih uzgojnih postupaka, uzgojne oblike sastojina, razlike između uzgojnih i eksploatacijskih sječa, izmjenu vrsta drveća i dr. Osobitu pozornost posvećuje pitanju postanka, razvitka i melioracije panjača, šikara, degradiranih stojbina i šumske paše. Po ocjeni prof. dr. D. Klepca . . . »Safarova knjiga Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma — njegovo životno djelo — originalna je slika bogatog iskustva iz operative, nauke i nastave jednoga požrtvovnog, skromnog i tihog znanstvenog radnika, koji je veći dio svog života posvetio unapređenju šumarske privrede. Danas se već osjeća veliki pozitivni utjecaj te knjige na razvitak mladih šumarskih kadrova. Ona znači velik prilog za šumarstvo li šumarn´ku znanost«. Osim opsežnih osobnih istraživanja, nastave i publiciranja svojih znanstvenih i stručnih studija, J. Safar se trajno i nesebično angažira na mnogim širim zadacima struke i društva. Bio je aktivan član različitih komisija za rješavanje organizacijskih, stručnih i društvenih problema. Pozorno je pratio dostignuća naših i stranih stručnjaka i literaturu iz znanstvenih područja koja su važna za uzgajanje šuma i šumarsku znanost. U obliku izvještaja, prikaza i recenzija redovno ih je objavljivao u Šumarskom listu, pridonoseći tako vrijednoj informiranosti i stručnom uzdizanju širokog kruga čitatelja. J. Safaru treba odati posebno priznanje i za mnoge opsežne i požrtvovne uredničke poslove, koje je obavio kao vrstan erudit, organizator, stilist i pisac. God. 1946. je u njegovoj redakciji objavljen Šumarski priručnik (u 2 sveska, s oko 1600 stranica), koji je nakon ratnih razaranja i pomanjkanja stručne literature omogućio mladim kadrovima šumarstva i drvne industrije potrebna znanja liz mnogih bioekoloških i tehničkih disciplina. Po općoj ocjeni bio je to velik pothvat, vjerojatno u poslijeratnoj Evropi jedinstven po koncepciji, sadržaju i opsegu, uloženom trudu i brzini izrade. Dvije godine, 1950. i 1951., bio je i urednik Šumarskog lista. 473 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 76 <-- 76 --> PDF |
»A što reći o monografiji »Gorski kotar« (1981., 1029 stranica), kojoj je bio glavni urednik? Sve pohvale do sada izrečene tom djelu idu u prvom redu Josipu Safaru i, također nedavno preminulom odgovornom uredniku Alojzu Crnicu. Da je stvoreno valjano djelo govori podatak da je knjiga već odavno rasprodana, da je s istim žarom čitaju i prelistavaju naši Gorani u dalekim prekooceanskim zemljama kao i oni u Delnicama, Rijeci i Zagrebu«. (A. Frković). Koliko se moglo utvrditi, cjelokupni pisani životni opus J. Satara dosiže gotovo 220 različitih znanstvenih, stručnih, elaboratskih i inlormacijsko-recenzijskih na pisa te oko desetak redakcija. Za svoj predani društveni, stručni, znanstveni i pedagoški rad, J. Sai´ar je primio ova odlikovanja i priznanja: Ordeni zasluge za narod II. i III. stupnja. Orden rada sa zlatnim vijencem, Diploma o izboru za zaslužnog člana Saveza šumarskih društava Hrvatske, Povelja za zaslužnog člana Saveza (inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, Povelja u povodu 130-gođišnjice Hrvatskoga šumarskog društva i 100-godišnjiice Šumarskog lista. Prof. dipl. inž. Josip Safar kao čovjek i drug te uzoran šumar, istraživač, pedagog i pisac — ostati će u sjećanju po samoprijegornom radu i djelima trajne vrijednosti, s kojima je obogatio našu šumarsku praksu, znanost i kulturna stremljenja. OBJAVLJENI RADOVI PROF. DIPL. INŽ. JOSIPA SAFARA I. Radovi znanstvenog karaktera 15. Prilog terminologiji za pojam mladi naraštaj u prebornim šumama. Narodni 1. O utjecaju proizvodnih faktora na odrešumar 1958. đivanje cilja gospodarenja u uzgajanju 16. Osnovna razdioba područja Hrvatske na šuma. Šumarski list, Zagreb 1950. sjemenarske jedinice. Š. ]. 1958. 2. Problemi izmjene vrsta drveća u šuma17. Opći podaci o nacionalnim parkovima ma. S. I. 1952. NRH. Monografija nacionalnog parka 3. Proces podmlađivanja jele i bukve u Plitvička jezera. Zagreb 1958. hrvatskim prašumama. S. 1. 1953. 18—30. Ekologija šuma, Očetinjavanje, Podmla4. Razmatranje o problemima preborne šuđivanje, Preborna šuma, Šikara. Sječa, me (Saopćenje Instituta za šumarska i Sjemenjača. Sklop, Srednja šuma. Stanilovna istraživanja NBH). S. 1. 1953. šte. Šuma. Švicarska (šume i šumar5. O osnovama šumsko-uzgoinog planirastvo). Uzgajanje šuma. Šumarska encinja. Šumarstvo, Beograd 1953. klopedija, knj. 1 i 2. Zagreb 1959. i 1963. 6. Die Plenterwalder in Kroatien. Schwei-31. Ekonomski i biološki temelji za uzgazerische Zeitschrift fiir Forstwesen, janje šuma. Savez šumarskih društava Zurich 1953. Hrvatske, Zagreb 1963. 7. Die Entwicklung des Tannenjungwuchses 32. Kakvoća bukovog mladika u sastojinain den Planterwaldern Kroatiens. Ibid. ma dinarskih planina. Š. 1. 1964. 1954. 33. Problem sušenja jele i načina gospoda8. Problem nadiranja i širenja bukve u a-renja na Macelj gori. S. 1. 1965. realu jele. Anali Instituta za eksperi34. Kakvoća stabala u čistoj i mješovitoj mentalno šumarstvo JAZU, Zagreb 1955. sastojim hrasta lužnjaka. S. 1. 1965. (Habilitacijski rad za zvanje izv. pro35. Pojava proširivania bukve na Dinaridifesora) . ma SR Hrvatske. S. 1. 1965. 9. Srašćivanje korijenja. Biološko i eko36. Funkcionalno oblikovanje bukovih sasnomsko značenje nekih odnosa drveća tojina na Dinariđima. Š. 1. 1967. u šumskoj pedosferi. S. 1. 1955. 37. Tzmjcna bukve i jele na panonskim go10. Uzgojni oblici sastojina u prebornim rama. S. 1. 1967. šumama. Narodni šumar, Sarajevo 1956. 38. Dendrološke karakteristike brucijskog 11. O splošnih načelih nege gozdov. Goz-bora. Hortikultura, Split 1968. darski vestnik. Ljubljana 1956. 39. Melioracija i rekonstrukcija izdanačkih 12. O podmlađivanju jele na planinskom pošuma. Iz´đ. Instituta. . . Zagreb 1968. dručju Hrvatske. S. 1. 1957. 40. Tokovi Izmjene smjese jele i bukve u 13. Instrukcije i metodika za osnivanje trajprašumi. S. 1. 1968. nih pokusnih ploha u prebornim šuma41. Prilozi rješavanju problema o održavama. Dokumentacija Instituta. . . Zagreb nju i podmlađivanju jele na području 1957. Gorskog kotara (I. Historijski profil an 14. Die Entwlcklungsstadien des Busehwerkes tropogenih utjecaja). S. 1. 1968. und ihre Umwandlungen in Wirtschafts-42. Prilozi rješavanju problema o održavawald. Sshweiz. Ztschr. f. Forstwesen. nju i podmlađivanju jele na području Zurich 1957. Gorskog kotara (II. Biološka regresija |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 79 <-- 79 --> PDF |
52. Kritičan razvitak jelovih sastojina i problem održavanja jele u Sloveniji. S. 1. 1964. 55. P. Fukarek: Naše listopadno drveće i grmlje I.; R. Kolaković: Bukva sa stanovišta konverzije njenih oblika gajenja i gazdovanja kao i zamjene s drugim vrstama drveća; B. Jovković: Topola — praktična uputstva za podizanje, njegu i zaštitu (Sarajevo). Š. 1. 1965. 57. Prikaz dvije studije I. Soljanika i jedne V. Veljkovića; Mučalo v., Regent B.: Stimuliranje klijavosti i energije klijanja sjemena obične jele i zelene duglazije prethodnim tretiranjem. S. 1. 1966. 63. Suma i šumarstvo na triglavskom području; Usporedba troškova i prihoda u »klasičnom« i modernom šumarstvu; Korbel-Vinš: Monografija o uzgoju jele; Kadlus: Struktura i tok pođmlađivanja smrče, jele i bukve na gori Jesenik; Schober-Frohlich: Pokusi s arišem; Iskustva o unošenju ariša. Š. 1. 1967. 64. Zbornik Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije (sv. 5. Ljubljana 1967).). S. 1. 1968. 65. Letno poročilo 1969. Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Biotehničke fakultete v Ljubljani. S. 1. 1970. 66. Izvještaj o radu za godinu 1970.. Instituta za šumsko i drvno gospodarstvo Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. S. 1. 1971. 67. F. Gašperšič: Zakonitosti naravnega pomlajevanja jelovo-bukovih gozdov na visokom Krasu Snežničko-Javorniškega masiva. Š. 1. 1975. V. Redakcije 1. Šumarski priručnik I. (str. 1—768.), II. (str. 769—1582.), Zagreb 1946. 2. Edicije Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, od god. 1947. do 1958. godine. 3. Šumarska knjižnica Poljoprivrednoga nakladnoga zavoda, Zagreb, od god. 1946. do 1949. godine. 4. Šumarski list, Zagreb, u god. 1950. i 1951. 4. Šumarski list. Zagreb, u god. 1950. i 1951. 5. »Obavijesti«, bilten Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb, od god. 1955. do 1958. godine. 6. Nacionalni parkovi Hrvatske, sv. I.: Plitvička jezera, Zagreb 1958. 7. Sjemenarska rajonizacija Hrvatske, Zagreb 1959—1961. godine. 8. Šumarska enciklopedija, knj. 2., Zagreb 1963. 9. Publikacija »Deset godina razvitka Šumskog gospodarstva Delnice-« (187 stranica), Delnice 1970. U). Monografija »Gorski kotar« (1029 stranica), Delnice 1981. Dr. S. Bertović |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 77 <-- 77 --> PDF |
jele u njenoj najugroženijoj zoni). S. 1. 1969. 43. Brucijski bor (Pinus brutia Ten.) ; I. areal i stanište, II. ekološke i ekonomske značajke. Š. 1. 1970. 44—45. Bukva (uzgojne značajke obične bukve), Ekologija šuma. Šumarska enciklopedija 1, Zagreb 1980. 46—47. Jela (uzgojne značajke evropske jele), Očetinjavanje. Ibid. 2, Zagreb 1983. 48—56. Podmlađivanje, Preborna šuma (uzgojne značajke), Sastojina (općenite značajke), Sječa, Sjemenjača, Smrča (uzgojne značajke obične smrče), Stanište, Suma, Uzgajanje šuma. Ibid. 3, Zagreb 1987. II. Stručni radovi 1. Ekskurzija studenata šumarstva godine 1930. S. 1. 1931. 2. Štete od suše i zime na Hrvatskom primorju. S. 1. 1942. 3—4. Osnovi parkiranja; Racionalizacija šumskog rada- Šumarski priručnik I. i II., Zagreb 1946. 5. Problemi proizvodnje i potrošnje drveta u okviru svjetske privrede. Š. 1. 1947. 6—7. Sačuvajmo dijelove prašuma; O preduvjetima planske organizacije i unapređenja šumsko-uzgojnih radova, š. 1. 1948. 8. Preborna šuma i preborno gospodarenje. Izd. Instituta. . . Zagreb 1948. 9. Doznaka stabala u prebornim šumama. Šumarstvo 1948. 10. Prorjedivanje šuma i njega sastojina proredama. Narodni šumar 1949. 11—13. Prorede u prebornim šumama; Retrospektiva i perspektiva na naše literarne priloge o uzgajanju šuma; Obnova četinjača posredstvom listača. S. 1. 1949. 14. Problem njege mladih sastojina listača u NRH. Š. 1. 1950. 15—16. Ugibanje i obnavljanje jele u prebornim šumama Gorskog kotara; O gospodarskom značenju podzemnih organa sadnica 1 drveća. Š. 1. 1951. 17—18. Rezultati i efekti naučno-istraživačkog rada u šumarstvu; Šume i šumarstvo Švicarske. Š. 1. 1953. 19—21. O cilju šumskog gospodarenja: Problem stalnih šumsko-uzgojnih radnika; Njega mladog naraštaja četinjača u Gorskom kotaru. Šumarske novine, Zagreb 1953. 22. Orah — uzgojna svojstva, proizvodnja sadnica, sadnja i njega. Ibid. 1954. 2.1—24. Problem proširivanja areala jele na gorskom području između Save i Drave u NRH (sa Ž. Hajdinom) : Problem niege mladog naraštaja u prebornim šumama. S. 1. 1954. 25. Pucanje na komad. Lovački vjesnik, Zagreb 1954. 26—27. Korijen — najvažniji dio sadnice; Instruktaže, ekseprtize i ekskurzije. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH. Zagreb 1954. 28. Osvrt na desetogodišnji razvitak i rad Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske. Š. 1. 1955. 29. Njega mladog naraštaja četinjača u Gorskom kotaru. Šumarske novine 1955. 30. Melioracija šikara. Obavijesti Instituta. . . Zagreb 1955. 31. Osnovi gospodarenja u odraslim šikarama i niskim šumama, šumarski pregled, Skoplje 1955. 32. Zaštita prirodnih rijetkosti u šumi. Obavijesti Instituta. . . 1956. 33—34. O planiranju pošumljavanja i melioracije degradiranih panjača s osvrtom na godinu 1956. u NRH; što je šikara ili imamo li u našoj zemlji još mnogo šikara. Š. 1. 1957. 35—36. Problem šumske paše u planinama; Problem uzmicanja vrijednijih vrsta drveća i širenja bukve. Narodni šumar 1957. 37. Preduvjet melioraciji šuma — ograničenje šumske paše i melioracija pašnjaka. Šumarske novine 1957. Šumarske novine 1957. 38—39. Melioracija degradiranih staništa pretkuJturama na planinskom području: Prilog terminologiji za pojam mladi naraštaj u prebornim šumama. Obavijesti Instituta. . . 1957. 40. Problemi sjemenarstva i proizvodnja sadnica u vezi s očetinjavanjem naših šuma. Ibiđ. 1958. 41, Biomelioracija degradiranih staništa pretkulturama na planinskom i brdskom području. Narodni šumar 1958. 42—43. Biološko-uzgojna svojstva jele u vezi s očetinjavanjem bukovih šuma: Biološko- uzgojna svojstva ariša u vezi s očetinjavanjem naših šuma. Šumarske novine 1958. 44. Primjeri i značenje toponimije na području naših šuma. Š. 1. 1959. 45. Prilozi za unapređivanje sjemenarstva. Obavijesti Instituta. . . 1959. 46—48. Pretvaranje neurednih panjača u gospodarski oblik šume; Uzgajanje šuma jele i bukve: Očetinjavanje lišćarskih šuma na planinskom i brdskom području Crne Gore. Naša poljoprivreda i šumarstvo. Titograd 1959. 49. Šume na području gornje Posavine u vezi s projektom hidrotehničkih melioracija. Š. 1. 1960. 50. Dosadašnja primjena vegetacijskih istraživanja u šumarstvu Hrvatske (sa S. Bertovičem). Materijali savjetovanja: Uloga i mjesto fitocenologije u suvremenoj šumskoj privredi. Sarajevo 1961. 51. Rasprostranjenost i proširivanje četinjača u arealu bukovih šuma Hrvatske. Š. 1. 1961. 52. Problemi kvalitete kasnog hrasta lužnjaka. Bilten Poslovne zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom, Zagreb 1961. 53—54. Razdioba teritorija Hrvatske na sjemenarske rajone; Sjemenarska podoblast Banijsko-kordunska. Obavijesti Instituta. . . 1961. 55—58. Problemi proizvodnosti kultura crnog bora u submediteranskoj zoni; Problemi proizvodnosti panjača u eumediteranskoj zoni Hrvatskog primorja; Problem i pojam skupinastog gospodarenja; Oplodna ili reborna sječa u bukovim šumama Dinarskog područja. Š. 1. 1962. 59. Problem osnivanja nasada topola na degradiranom mediteranskom području. Obavijesti Instituta. . . 1962. 60. Problemi izbora vrsta drveća bržeg rasta u vezi s bržim razvitkom jadranskog turizma. Bilten Poslovne zajednice. . . 1963. 61. Problem morfoloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika brucijskog bora. Ibid. 1964. 62. Problem njegovanja sastojina u prebornim šumama. Narodni šumar 1964. 63. Nalazišta i razmnažanja topola na mediteranskom području. S. 1. 1964. 64—65. O ekonomičnosti turističkih šuma na jadranskom području (s B. Tkalčićem i R. Marušlćem) ; Osvrt na dvadesetogodišnji rad Instituta za šumarska istraživanja. Š. 1. 1965. 475 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 78 <-- 78 --> PDF |
66—67. Osvrt na eksploataciju, degradaciju i uzgoj posavskih hrastika; Problem fizioloških i ekonomskih karakteristika kasnog i ranog hrasta lužnjaka (Ouercus pedunculata tardissima et praecox). S. 1. 1966. 68. Donja taksacijska granica i njezina ekonomičnost (s M. Coklom). Š. 1. 1967. 69—72. Aktualnost i problemi pošumljavanja primorskog krša; Marginalije u povodu povećanja fonda četinjača: Tokovi izmjene smjese jele i bukve u prašumi: Prilozi rješavanju problema o održavanju i podmlađivanju jele na području Gorskog kotara. S. 1. 1968. 73. Melioracija i rekonstrukcija izdanačkih šuma (s B. Deretom). Radovi Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta. Zagreb 1968. 74. Topole u primorju — nalazišta, ekološke i ekonomske značajke. S. 1. 1971. 75. Uzgajanje prirodnih šuma. Povijest šumarstva Hrvatsko (1846—1976) kro´: stranice Šumarskog lista. Zagreb 1976. 76. Kvalifikacija stručnjaka za doznaku stabala za uzgojne sječe u prebornim šumama. S. 1. 1978. 77—81. Značenje šuma: Zemljišne zajednice; Drveće naših šuma; Uzgajanje šuma; TSkorišćavanja šuma (u suradnji). Monografija Gorski kotar, Delnice 1981. III. Elaborati 1. Sume i šumarstvo na području meliorativnoga sistema Lonjskog polja (S. M. Markićem i I. Godekom). Zagreb 1949. 2. Perspektivni plan šumarstva za podruopćina Pazin, Motovun i Zminj: Prikaz dosadašnjeg gospodarenja i poduzetih meliorativnih mjera; Smjernice za gospodarenje u šumama. Zagreb 1956. 3. Opći program kompleksne melioracije krša Jugoslavije: Gospodarenje u visokim šumama planinskog područja i panjačama kontinentalnog područja Krša. Zagreb 1958. 4. Šumarski elaborati za područje meliorativnoga sistema gornje Posavine (sa S. Bertovićem, Z. Vajdom i dr.). Zagreb 1959. 5. Okvirne smjernice za unošenje jele i smreke u šume Hrvatske. Zagreb 1961. 6. Kvalitet sastojina i stabala hrasta lužnjaka. Zagreb 1962. 7. Melioracije panjača na Kalnik gori — problem sušenja bukve i kitnjaka. Zagreb 1962. 8. Borove kulture Šumskog gospodarstva Senj — smjernice gospodarenja. Zagreb 1962. 9. Okvirne smjernice za unošenje jele i bu — smjernice uzgajanja. Zagreb 1962. 10. Sume i šumarstvo u srednjem i donjem slivu Save. Zagreb 1964. 11. Bioekološki osnovi za racionalno oblikovanje i očetinjavanje bukovih sastojina. Zagreb 1966. 12. Ekološka, biološka i tehnološka svojstva vrsta šumskog drveća koja se introduciraju: brucijski bor i topole u primorju. Zagreb 1966. 13. Bioekološka istraživanja izdanačkih šuma. Zagreb 1967. 14. Melioracija i rekonstrukcija degrađiranih šuma. Zagreb 1968. 15. Tstraživanje direktnih i indirektnih metoda melioracije i konverzije bukovih degradirani!! šuma. Zagreb 1969. IV. Izvještaji, prikazi, recenzije i si. 1. Lesnicka prace 1946. i 1947. S. 1. 1948. 2— 3. Matyas K.: Zasady organisace prace v lesnim podnikami; Deseti kongres Internacionalnoga saveza Instituta za šumarska istraživanja. S. 1. 1949. 4—23. J. Sila: O pošumljavanju autoputa u god. 1949.; N. Kornić: Ispitivanje čvrstoće drveta po načinu Karaškova: Uzgoj jasike (trepetljike) iz sjemena; Z. Tešić: Mikrobiologija šumskoga zemljišta s osnovima opće biologije; Masovna pojava i suzbijanje gubara; I. Present: U saradnji s prirodom: Naše gradevinarsstvo; Problem ogrjevnog drveta u svjetskoj privredi: Šumarstvo u Akademiii nauka; Mitteilungen der Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchswesen XXVI.: Biološko popravljanje plodnosti tla kod uzgoja smrekovih šuma: Zaštita prirode; Uzgajanje šuma i vrste drveća brzog rasta (švic.); Prinos sovetske vedy k lesni typologii (Lesnicke prace 1949.) : Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije: Mičurinska nauka — jedan od temelja naučnog uzgajanja šuma: O principu prebornog gospodarenja: Borba protiv šumskih požara; Zbornik radova Srpske akademije nauka — Instituta za ekologiju i biogeografiju: Izvestia Gozdarskog instituta Slovenije 1947—1949. godine. S. 1. 1950. 24—30. Uz 75-godišnjicu Šumarskog lista: E. Wiedemann: Ertragskundliche und waldbauliche Grundlagen der Forstwtrtschaft: Naš novi doktor nauka: Schweizerisehe Zeitschrift fiir Forstwesen. Nr. 1— —6. 1951: Pomoć OUN unapređe"Ju šumarstva i drvne industrije FNR.J : D. Milojkovie: Problem uređenja seljačkih šuma u Srbiji; M. Wraber: Gozdna ve-etaciiska slika in gozdnogojitvenj problemi Prepomurja. S. 1. 1951. 31—32. T. Bunuševac: Gajenje šuma T.: Mitteilungen der Schweiz. Anstalt f. d. lorstliche Versuchswesen. Š. 1. 1952. 33—39. H. Leiđbutgut: Aufbau und waldbauliche Bedeutung der wichtigsten Wal"csellschaften in der Schweiz-w«» :ir ,,»´´ der Schweiz. Ansalt f. d. forsHiohe v«"-suchswessen XXVIII: J. Pockberger: Der Naturgemnse Wirtschaftswald: H. Leibundgut: Der Wald, eine Lebensgemeinsehaft: M. Wraber: Prirodno-sospođarski temelji razmeiavania «ozdnih in kmetijskih zemliišč: M. Wraber: O drozdnogospodarskim in kutturnoznaustvenem pomenu pragozdnih rezervatov: Razmatrania o problemima preborne šume. Š. 1. 1953. 40—42. T. Horvat: Vegetacija ponikava: M. Wraber: Dinamika vegetacijskega razvoja in izmena drevesnih vrst v gozdu: M. Wraber: Zur theoretischen und praktischen Wert der Pflanzensoziologije fttr das Forstwesen. Š. 1. 1955. 43—45. Stogodišnjica Tehničke visoke škole u Zurichu; K. Dannecker: Aus der hohen Schule des Weistannenwaldes: Naučni trudove. Tom I. i III., 1952. 1953 (Naučnoizsledovatelski institut za gorata u gorskoto stopanstvo, Bulgaria). Š. 1, 1956. 46—47. Prebiralni gozdovi na Snežniku: Z. Miletić: Metođ normale uređivani a prebirne šume na Kršu. Š. 1. 1958. 48. Nacionalni parkovi Poljske. S. 1. 1959. 49—51. Šumarski Institut Crne Gore- P. Fukarek: Prilog poznavanju crnog bora; P. Fukarek i V. Stef anović: Prašuma Peručica i njena vegetacija. S. 1. 1960. |