DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 73     <-- 73 -->        PDF

IN MEMORIAM


PROF. JOSIP ŠAFAR
dipl. inž. šum.
(1906 — 1988)


Dana 11. siječnja 1988. godine umro je u Zagrebu, u 83. godini života, prof.
dipl. inž. Josip Safar, znanstveni savjetnik. Urna s njegovim pepelom položena
je 15. I. u grobnicu na groblju Mirogoj u krugu najuže obitelji. Nakon istaknute
dugogodišnje aktivnosti tiho nas je napustio ugledan i vrstan znalac i pregalac
naše šumarske struke.


Josip Safar rodio se 9. listopada 1906. u Delnicama, u obrtničkoj obitelji.
Godine 1926. maturirao je u Gospiću. Već kao student šumarstva boravio je na
tri neobavezne dvomjesečne prakse (1929—31.) u šumama gorske Hrvatske. God.
1931. diplomirao je šumarski otsjek na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. God 1932. i 1933. služi kao šumarski pripravnik u Direkciji
šuma u Sušaku, a zatim od 1933. do 1942. kao upravitelj šuma u Delnicama, Fužinama
i Crikvenici. Početkom 1943. hapse ga talijanski fašisti i sude na 18 godina
robije. Nakon zatvora i kapitulacije Italije, od 1944. do svršetka rata, J. Šafar
je u Oblasnom narodnooslobodilačkom odboru za Hrvatsko primorje.


U prvoj polovici g. 1945. J. Safar bio je direktor Direkcije šuma u Rijeci i
načelnik u Ministarstvu šumarstva NRH, a od kolovoza iste godine do 1950. prvi
je rukovodilac Zavoda za praktična šumarska istraživanja. God. 1950/51. tajnik je
Zavoda za šumske pokuse Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, a zatim
do 1954. opet direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu.


471




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Od tada ostaje u tom Institutu kao znanstveni savjetnik do 1969. godine, kad odlazi
u mirovinu, ali nastavljajući i dalje svoju intenzivnu znanstveno publicističku
djelatnost.


Od god. 1949. do 1959. J. Safar je suradnik JAZU d član njezine sekcije za šumarske
nauke, u razdoblju 1950—1957. g. član je stručnog savjeta Instituta za eksperimentalno
šumarstvo JAZU i tri godine zamjenik direktora tog Instituta. J.
Safar se specijalizirao za uzgajanje šuma: u praksi. Institutu i Tehničkoj visokoj
školi u Zlirichu (1952/53., kod Prof. dr. H. Leibundguta), a svoje teoretsko ;znanje
nadopunio je studijskim putovanjima u Švicarskoj, Austriji, Cehoslovačkoj i Poljskoj.
Na osnovi radova stekao je zvanja: znanstvenoga suradnlika (1950.), višega
znanstvenoga suradnika (1959.) i znanstvenoga savjetnika (1966.). Godine 1953. Josip
Safar je izabran za predavača na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo
Univerze u Ljubljani (kasnija Biotehniška fakulteta):. Na osnovi natječaja
i primljenoga habilitacijskog rada izabran je za honorarnoga izvanrednog profesora,
što su Fakultetski savjet i Univerzitetski savjet službeno potvrdili. Tu dužnost,
uz svoj redovni institutski posao, obavljao je do 1959. O njegovom nastavničkom
i znanstvenom radu Šumarski odjel Fakulteta u Ljubljani dao je najbolje
pismeno priznanje i svjedočanstvo. Godine 1968/69. J. Safar predaje i na postdiplomskom
studiju na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu predmet
»Bioekološki qmovi uzgajanja šuma za područje oblikovanja pejzaža«.


Poslije prvih traženja osobnih stručnih sklonosti, Josip Safar je izabrao svoj
životni put, opredjeljujući se za područje biologije drveća i njihovih sastojina,
posebno za rješavanje problema u znanstvenoj disciplini uzgajanja šuma. Grupe
glavnijih stručnih pitanja kojima se bavio J. Safar tijekom svoga dugogodišnjeg
istraživačkog i praktičnog rada, u šumama naših kontinentskih i -primorskih krajeva,
su ove:



biološko-ekološko-uzgojne značajke glavnih vrsta drveća naših šuma, prvenstveno
jele, bukve i smreke
— njegovanje sastojina i proširivanje četinjača u sastojine listača
— izmjena vrsta drveća u prirodnim sastojinama
— melioracije i konverzije degradiranih sjemenjača, panjača i šikara
— osnovni problemi sjemenarstva i pošumljivanja
— osnivanje i ekonomičnost tzv. turističkih šuma u primorju
— neki faktori degradacije i problemi melioracije posavskih šuma
Rezultate svojih istraživanja J. Safar je objavljivao u različitim, stranim i
domaćim, znanstvenim i stručnim publikacijama ali ih je usporedno i neposredno
prenosio u život, putem mnogobrojnih terenskih ekspertiza i instruktaža na konkretnim
šumskim objektima. Od znanstvenih radova tri su objavljena u inozemstvu,
a onaj u ediciji JAZU (Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele)
prihvaćen je za habilfitacijfslki rad. O mnogim Safarov.im studiiama referirano je u
međunarodnom biltenu Forestr y Abstracts , u biltenu Savjeta akademija
SFRJ Bulletin scientifique i drugim časopisima.


Vrlo važan i akutan skup problema u poslijeratnom šumarstvu Hrvatske i
drugih naših krajeva, a to su pitanja održavanja naše gospodarski najvažnije četinjače
— jele, J. Safar intenzivno razmatra u oko 10-tak studijskih članaka i
daje smjernice za rješavanje problema njezinoga sušenja i nedovoljnog podmlađivanja.
U svojim mnogim studijama J. Safar je naglašavao veliku agresivnost bukve,
te naše najrasprotranjenije listače, u osvajanju različitih mješovitih sasto


472




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 75     <-- 75 -->        PDF

jina. Predložio je odlučan obrat u gospodarenju bukovim šumama Dinarida: napustiti
dosadašnji tzv. preborni način i prijeći na racionalnije raznodobno-skupinasto
gospodarenje.


Način gospodarenja u pretplaninskim i gorskim šumama jedan je između
važnih problema kojim se bavio J. Safar preko tri desetljeća. Jake poslijeratne
sječe vrlo su zaoštrile to pitanje i zahtijevale, po Sataru, nova moderna rješenja
koja su oslobođena utjecaja zastarjelih metoda i ustajalih obrazaca.


Čitavo operativno, stručno, znanstveno i nastavno bogato iskustvo i akumulirano
znanje Josip Safar je sintetizirao u svom udžbeniku i životnom djelu EKONOMSKI
I BIOLOŠKI TEMELJI ZA UZGAJANJE SUMA. Zapažene su misli i načelo,
koje Šafar često naglašuje pa tako i u originalnom rasporedu i obradi opsežnog
gradiva svoje knjige: »šablona, recepti i sheme najveće su zlo u gospodarenju
živim organizmima i njihovim cenozama; smanjuju radni polet, zatvaraju
intelektualno-stručne vidike i ograničavaju razvojne mogućnosti stvaralačkog duha.
Da bi bio stvaralac novog, uzgajač, u toku misaonog procesa, sam stvara zaključke
na temelju teoretskih znanja i analize konkretnog, idući od općeg prema
pojedinačnome, od grubog prema finijem, od jednostavnijeg složenijem, od teorije
u praksu«. U knjlizi J. Safar tretira, uz ostalo, ne samo pitanja klasxne silviikulture
nego i novije arborikulture, osobito naglašava svestranu važnost ekologije
u različitim granama šumskog gospodarstva i navodi biološko-uzgojne osobine
drveća. Vrlo pregledno i opširno opisuje zadatke uzgajanja, osobitosti pojedinih
uzgojnih postupaka, uzgojne oblike sastojina, razlike između uzgojnih i eksploatacijskih
sječa, izmjenu vrsta drveća i dr. Osobitu pozornost posvećuje pitanju postanka,
razvitka i melioracije panjača, šikara, degradiranih stojbina i šumske paše.
Po ocjeni prof. dr. D. Klepca . . . »Safarova knjiga Ekonomski i biološki temelji
za uzgajanje šuma — njegovo životno djelo — originalna je slika bogatog
iskustva iz operative, nauke i nastave jednoga požrtvovnog, skromnog i tihog znanstvenog
radnika, koji je veći dio svog života posvetio unapređenju šumarske privrede.
Danas se već osjeća veliki pozitivni utjecaj te knjige na razvitak mladih
šumarskih kadrova. Ona znači velik prilog za šumarstvo li šumarn´ku znanost«.


Osim opsežnih osobnih istraživanja, nastave i publiciranja svojih znanstvenih
i stručnih studija, J. Safar se trajno i nesebično angažira na mnogim širim zadacima
struke i društva. Bio je aktivan član različitih komisija za rješavanje organizacijskih,
stručnih i društvenih problema. Pozorno je pratio dostignuća naših
i stranih stručnjaka i literaturu iz znanstvenih područja koja su važna za uzgajanje
šuma i šumarsku znanost. U obliku izvještaja, prikaza i recenzija redovno
ih je objavljivao u Šumarskom listu, pridonoseći tako vrijednoj informiranosti i
stručnom uzdizanju širokog kruga čitatelja.


J. Safaru treba odati posebno priznanje i za mnoge opsežne i požrtvovne uredničke
poslove, koje je obavio kao vrstan erudit, organizator, stilist i pisac. God.
1946. je u njegovoj redakciji objavljen Šumarski priručnik (u 2 sveska, s oko 1600
stranica), koji je nakon ratnih razaranja i pomanjkanja stručne literature omogućio
mladim kadrovima šumarstva i drvne industrije potrebna znanja liz mnogih
bioekoloških i tehničkih disciplina. Po općoj ocjeni bio je to velik pothvat, vjerojatno
u poslijeratnoj Evropi jedinstven po koncepciji, sadržaju i opsegu, uloženom
trudu i brzini izrade.
Dvije godine, 1950. i 1951., bio je i urednik Šumarskog lista.


473




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 76     <-- 76 -->        PDF

»A što reći o monografiji »Gorski kotar« (1981., 1029 stranica), kojoj je bio
glavni urednik? Sve pohvale do sada izrečene tom djelu idu u prvom redu Josipu
Safaru i, također nedavno preminulom odgovornom uredniku Alojzu Crnicu. Da
je stvoreno valjano djelo govori podatak da je knjiga već odavno rasprodana, da
je s istim žarom čitaju i prelistavaju naši Gorani u dalekim prekooceanskim zemljama
kao i oni u Delnicama, Rijeci i Zagrebu«. (A. Frković).


Koliko se moglo utvrditi, cjelokupni pisani životni opus J. Satara dosiže gotovo


220 različitih znanstvenih, stručnih, elaboratskih
i inlormacijsko-recenzijskih na


pisa te oko desetak redakcija.


Za svoj predani društveni, stručni, znanstveni i pedagoški rad, J. Sai´ar je primio
ova odlikovanja i priznanja: Ordeni zasluge za narod II. i III. stupnja. Orden
rada sa zlatnim vijencem, Diploma o izboru za zaslužnog člana Saveza šumarskih
društava Hrvatske, Povelja za zaslužnog člana Saveza (inženjera i tehničara
šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, Povelja u povodu 130-gođišnjice
Hrvatskoga šumarskog društva i 100-godišnjiice Šumarskog lista.


Prof. dipl. inž. Josip Safar kao čovjek i drug te uzoran šumar, istraživač, pedagog
i pisac — ostati će u sjećanju po samoprijegornom radu i djelima trajne
vrijednosti, s kojima je obogatio našu šumarsku praksu, znanost i kulturna stremljenja.


OBJAVLJENI RADOVI
PROF. DIPL. INŽ. JOSIPA SAFARA


I.
Radovi znanstvenog karaktera 15. Prilog terminologiji za pojam mladi naraštaj
u prebornim šumama. Narodni
1.
O utjecaju proizvodnih faktora na odrešumar
1958.
đivanje cilja gospodarenja u uzgajanju 16. Osnovna razdioba područja Hrvatske na
šuma. Šumarski list, Zagreb 1950. sjemenarske jedinice. Š. ]. 1958.
2.
Problemi izmjene vrsta drveća u šuma17.
Opći podaci o nacionalnim parkovima
ma. S. I. 1952. NRH. Monografija nacionalnog parka
3.
Proces podmlađivanja jele i bukve u Plitvička jezera. Zagreb 1958.
hrvatskim prašumama. S. 1. 1953. 18—30. Ekologija šuma, Očetinjavanje, Podmla4.
Razmatranje o problemima preborne šuđivanje,
Preborna šuma, Šikara. Sječa,
me (Saopćenje Instituta za šumarska i Sjemenjača. Sklop, Srednja šuma. Stanilovna
istraživanja NBH). S. 1. 1953. šte. Šuma. Švicarska (šume i šumar5.
O osnovama šumsko-uzgoinog planirastvo).
Uzgajanje šuma. Šumarska encinja.
Šumarstvo, Beograd 1953.
klopedija, knj. 1 i 2. Zagreb 1959. i 1963.


6.
Die Plenterwalder in Kroatien. Schwei-31. Ekonomski i biološki temelji za uzgazerische
Zeitschrift fiir Forstwesen, janje šuma. Savez šumarskih društava
Zurich 1953. Hrvatske, Zagreb 1963.
7.
Die Entwicklung des Tannenjungwuchses 32. Kakvoća bukovog mladika u sastojinain
den Planterwaldern Kroatiens. Ibid. ma dinarskih planina. Š. 1. 1964.
1954. 33. Problem sušenja jele i načina gospoda8.
Problem nadiranja i širenja bukve u a-renja na Macelj gori. S. 1. 1965.
realu jele. Anali Instituta za eksperi34.
Kakvoća stabala u čistoj i mješovitoj
mentalno šumarstvo JAZU, Zagreb 1955. sastojim hrasta lužnjaka. S. 1. 1965.
(Habilitacijski rad za zvanje izv. pro35.
Pojava proširivania bukve na Dinaridifesora)
. ma SR Hrvatske. S. 1. 1965.


9.
Srašćivanje korijenja. Biološko i eko36.
Funkcionalno oblikovanje bukovih sasnomsko
značenje nekih odnosa drveća tojina na Dinariđima. Š. 1. 1967.
u šumskoj pedosferi. S. 1. 1955. 37. Tzmjcna bukve i jele na panonskim go10.
Uzgojni oblici sastojina u prebornim rama. S. 1. 1967.
šumama. Narodni šumar, Sarajevo 1956. 38. Dendrološke karakteristike brucijskog


11. O splošnih načelih nege gozdov. Goz-bora. Hortikultura, Split 1968.
darski vestnik. Ljubljana 1956. 39. Melioracija i rekonstrukcija izdanačkih


12. O podmlađivanju jele na planinskom pošuma.
Iz´đ. Instituta. . . Zagreb 1968.
dručju Hrvatske. S. 1. 1957.
40. Tokovi Izmjene smjese jele i bukve u


13. Instrukcije i metodika za osnivanje trajprašumi.
S. 1. 1968.
nih pokusnih ploha u prebornim šuma41.
Prilozi rješavanju problema o održavama.
Dokumentacija Instituta. . . Zagreb nju i podmlađivanju jele na području


1957.
Gorskog kotara (I. Historijski profil an


14. Die Entwlcklungsstadien des Busehwerkes tropogenih utjecaja). S. 1. 1968.
und ihre Umwandlungen in Wirtschafts-42. Prilozi rješavanju problema o održavawald.
Sshweiz. Ztschr. f. Forstwesen. nju i podmlađivanju jele na području


Zurich 1957.
Gorskog kotara (II. Biološka regresija




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 77     <-- 77 -->        PDF

jele u njenoj najugroženijoj zoni). S.


1. 1969.
43.
Brucijski bor (Pinus brutia Ten.) ; I.
areal i stanište, II. ekološke i ekonomske
značajke. Š. 1. 1970.
44—45. Bukva (uzgojne značajke obične bukve),
Ekologija šuma. Šumarska enciklopedija
1, Zagreb 1980.


46—47. Jela (uzgojne značajke evropske jele),
Očetinjavanje. Ibid. 2, Zagreb 1983.


48—56.
Podmlađivanje, Preborna šuma (uzgojne
značajke), Sastojina (općenite značajke),
Sječa, Sjemenjača, Smrča (uzgojne značajke
obične smrče), Stanište, Suma, Uzgajanje
šuma. Ibid. 3, Zagreb 1987.


II.
Stručni radovi
1.
Ekskurzija studenata šumarstva godine
1930. S. 1. 1931.
2.
Štete od suše i zime na Hrvatskom primorju.
S. 1. 1942.
3—4.
Osnovi parkiranja; Racionalizacija šumskog
rada- Šumarski priručnik I. i II.,
Zagreb 1946.


5.
Problemi proizvodnje i potrošnje drveta
u okviru svjetske privrede. Š. 1. 1947.
6—7.
Sačuvajmo dijelove prašuma; O preduvjetima
planske organizacije i unapređenja
šumsko-uzgojnih radova, š. 1. 1948.


8.
Preborna šuma i preborno gospodarenje.
Izd. Instituta. . . Zagreb 1948.
9.
Doznaka stabala u prebornim šumama.
Šumarstvo 1948.
10.
Prorjedivanje šuma i njega sastojina
proredama. Narodni šumar 1949.
11—13.
Prorede u prebornim šumama; Retrospektiva
i perspektiva na naše literarne
priloge o uzgajanju šuma; Obnova
četinjača posredstvom listača. S. 1. 1949.


14.
Problem njege mladih sastojina listača
u NRH. Š. 1. 1950.
15—16. Ugibanje i obnavljanje jele u prebornim
šumama Gorskog kotara; O gospodarskom
značenju podzemnih organa sadnica
1 drveća. Š. 1. 1951.


17—18. Rezultati i efekti naučno-istraživačkog
rada u šumarstvu; Šume i šumarstvo
Švicarske. Š. 1. 1953.


19—21.
O cilju šumskog gospodarenja: Problem
stalnih šumsko-uzgojnih radnika;
Njega mladog naraštaja četinjača u Gorskom
kotaru. Šumarske novine, Zagreb
1953.


22.
Orah — uzgojna svojstva, proizvodnja
sadnica, sadnja i njega. Ibid. 1954.
2.1—24.
Problem proširivanja areala jele na gorskom
području između Save i Drave
u NRH (sa Ž. Hajdinom) : Problem niege
mladog naraštaja u prebornim šumama.
S. 1. 1954.


25.
Pucanje na komad. Lovački vjesnik, Zagreb
1954.
26—27.
Korijen — najvažniji dio sadnice; Instruktaže,
ekseprtize i ekskurzije. Obavijesti
Instituta za šumarska i lovna istraživanja
NRH. Zagreb 1954.


28.
Osvrt na desetogodišnji razvitak i rad
Instituta za šumarska i lovna istraživanja
NR Hrvatske. Š. 1. 1955.
29.
Njega mladog naraštaja četinjača u
Gorskom kotaru. Šumarske novine 1955.
30.
Melioracija šikara. Obavijesti Instituta.
. . Zagreb 1955.
31.
Osnovi gospodarenja u odraslim šikarama
i niskim šumama, šumarski pregled,
Skoplje 1955.
32.
Zaštita prirodnih rijetkosti u šumi. Obavijesti
Instituta. . . 1956.
33—34.
O planiranju pošumljavanja i melioracije
degradiranih panjača s osvrtom na


godinu 1956. u NRH; što je šikara ili
imamo li u našoj zemlji još mnogo šikara.
Š. 1. 1957.


35—36. Problem šumske paše u planinama; Problem
uzmicanja vrijednijih vrsta drveća
i širenja bukve. Narodni šumar
1957.


37.
Preduvjet melioraciji šuma — ograničenje
šumske paše i melioracija pašnjaka.
Šumarske novine 1957.
Šumarske novine 1957.
38—39.
Melioracija degradiranih staništa pretkuJturama
na planinskom području: Prilog
terminologiji za pojam mladi naraštaj
u prebornim šumama. Obavijesti
Instituta. . . 1957.


40.
Problemi sjemenarstva i proizvodnja sadnica
u vezi s očetinjavanjem naših šuma.
Ibiđ. 1958.
41, Biomelioracija degradiranih staništa pretkulturama
na planinskom i brdskom području.
Narodni šumar 1958.


42—43.
Biološko-uzgojna svojstva jele u vezi s
očetinjavanjem bukovih šuma: Biološko-
uzgojna svojstva ariša u vezi s očetinjavanjem
naših šuma. Šumarske novine
1958.


44.
Primjeri i značenje toponimije na području
naših šuma. Š. 1. 1959.
45.
Prilozi za unapređivanje sjemenarstva.
Obavijesti Instituta. . . 1959.
46—48.
Pretvaranje neurednih panjača u gospodarski
oblik šume; Uzgajanje šuma jele
i bukve: Očetinjavanje lišćarskih šuma
na planinskom i brdskom području
Crne Gore. Naša poljoprivreda i šumarstvo.
Titograd 1959.


49.
Šume na području gornje Posavine u
vezi s projektom hidrotehničkih melioracija.
Š. 1. 1960.
50.
Dosadašnja primjena vegetacijskih istraživanja
u šumarstvu Hrvatske (sa S. Bertovičem).
Materijali savjetovanja: Uloga
i mjesto fitocenologije u suvremenoj šumskoj
privredi. Sarajevo 1961.
51.
Rasprostranjenost i proširivanje četinjača
u arealu bukovih šuma Hrvatske. Š.
1. 1961.
52.
Problemi kvalitete kasnog hrasta lužnjaka.
Bilten Poslovne zajednice šumarstva,
prerade drva i prometa drvnim proizvodima
i papirom, Zagreb 1961.
53—54. Razdioba teritorija Hrvatske na sjemenarske
rajone; Sjemenarska podoblast
Banijsko-kordunska. Obavijesti Instituta.
. . 1961.


55—58.
Problemi proizvodnosti kultura crnog
bora u submediteranskoj zoni; Problemi
proizvodnosti panjača u eumediteranskoj
zoni Hrvatskog primorja; Problem i pojam
skupinastog gospodarenja; Oplodna
ili reborna sječa u bukovim šumama
Dinarskog područja. Š. 1. 1962.


59.
Problem osnivanja nasada topola na degradiranom
mediteranskom području. Obavijesti
Instituta. . . 1962.
60.
Problemi izbora vrsta drveća bržeg rasta
u vezi s bržim razvitkom jadranskog turizma.
Bilten Poslovne zajednice. . . 1963.
61.
Problem morfoloških, ekoloških i ekonomskih
karakteristika brucijskog bora.
Ibid. 1964.
62.
Problem njegovanja sastojina u prebornim
šumama. Narodni šumar 1964.
63.
Nalazišta i razmnažanja topola na mediteranskom
području. S. 1. 1964.
64—65.
O ekonomičnosti turističkih šuma na
jadranskom području (s B. Tkalčićem i


R. Marušlćem) ; Osvrt na dvadesetogodišnji
rad Instituta za šumarska istraživanja.
Š. 1. 1965.
475




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 78     <-- 78 -->        PDF

66—67. Osvrt na eksploataciju, degradaciju i uzgoj
posavskih hrastika; Problem fizioloških
i ekonomskih karakteristika kasnog
i ranog hrasta lužnjaka (Ouercus
pedunculata tardissima et praecox). S. 1.
1966.


68.
Donja taksacijska granica i njezina ekonomičnost
(s M. Coklom). Š. 1. 1967.
69—72.
Aktualnost i problemi pošumljavanja
primorskog krša; Marginalije u povodu
povećanja fonda četinjača: Tokovi izmjene
smjese jele i bukve u prašumi:
Prilozi rješavanju problema o održavanju
i podmlađivanju jele na području Gorskog
kotara. S. 1. 1968.


73.
Melioracija i rekonstrukcija izdanačkih
šuma (s B. Deretom). Radovi Instituta
za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta
Sveučilišta. Zagreb 1968.
74.
Topole u primorju — nalazišta, ekološke
i ekonomske značajke. S. 1. 1971.
75.
Uzgajanje prirodnih šuma. Povijest šumarstva
Hrvatsko (1846—1976) kro´: stranice
Šumarskog lista. Zagreb 1976.
76.
Kvalifikacija stručnjaka za doznaku stabala
za uzgojne sječe u prebornim šumama.
S. 1. 1978.
77—81.
Značenje šuma: Zemljišne zajednice;
Drveće naših šuma; Uzgajanje šuma; TSkorišćavanja
šuma (u suradnji). Monografija
Gorski kotar, Delnice 1981.


III. Elaborati
1.
Sume i šumarstvo na području meliorativnoga
sistema Lonjskog polja (S. M.
Markićem i I. Godekom). Zagreb 1949.
2.
Perspektivni plan šumarstva za podruopćina
Pazin, Motovun i Zminj: Prikaz
dosadašnjeg gospodarenja i poduzetih
meliorativnih mjera; Smjernice za gospodarenje
u šumama. Zagreb 1956.
3.
Opći program kompleksne melioracije
krša Jugoslavije: Gospodarenje u visokim
šumama planinskog područja i panjačama
kontinentalnog područja Krša.
Zagreb 1958.
4.
Šumarski elaborati za područje meliorativnoga
sistema gornje Posavine (sa
S. Bertovićem, Z. Vajdom i dr.). Zagreb
1959.
5.
Okvirne smjernice za unošenje jele i
smreke u šume Hrvatske. Zagreb 1961.
6.
Kvalitet sastojina i stabala hrasta lužnjaka.
Zagreb 1962.
7.
Melioracije panjača na Kalnik gori —
problem sušenja bukve i kitnjaka. Zagreb
1962.
8.
Borove kulture Šumskog gospodarstva
Senj — smjernice gospodarenja. Zagreb
1962.
9.
Okvirne smjernice za unošenje jele i
bu — smjernice uzgajanja. Zagreb 1962.
10.
Sume i šumarstvo u srednjem i donjem
slivu Save. Zagreb 1964.
11.
Bioekološki osnovi za racionalno oblikovanje
i očetinjavanje bukovih sastojina.
Zagreb 1966.
12.
Ekološka, biološka i tehnološka svojstva
vrsta šumskog drveća koja se introduciraju:
brucijski bor i topole u
primorju. Zagreb 1966.
13.
Bioekološka istraživanja izdanačkih šuma.
Zagreb 1967.
14.
Melioracija i rekonstrukcija degrađiranih
šuma. Zagreb 1968.
15.
Tstraživanje direktnih i indirektnih metoda
melioracije i konverzije bukovih
degradirani!! šuma. Zagreb 1969.
IV. Izvještaji, prikazi, recenzije i si.
1.
Lesnicka prace 1946. i 1947. S. 1. 1948.
2— 3. Matyas K.: Zasady organisace prace v
lesnim podnikami; Deseti kongres Internacionalnoga
saveza Instituta za šumarska
istraživanja. S. 1. 1949.


4—23.
J. Sila: O pošumljavanju autoputa u
god. 1949.; N. Kornić: Ispitivanje čvrstoće
drveta po načinu Karaškova: Uzgoj
jasike (trepetljike) iz sjemena; Z.
Tešić: Mikrobiologija šumskoga zemljišta
s osnovima opće biologije; Masovna pojava
i suzbijanje gubara; I. Present: U
saradnji s prirodom: Naše gradevinarsstvo;
Problem ogrjevnog drveta u svjetskoj
privredi: Šumarstvo u Akademiii
nauka; Mitteilungen der Schweiz. Anstalt
f. d. forstl. Versuchswesen XXVI.:
Biološko popravljanje plodnosti tla kod
uzgoja smrekovih šuma: Zaštita prirode;
Uzgajanje šuma i vrste drveća brzog
rasta (švic.); Prinos sovetske vedy
k lesni typologii (Lesnicke prace 1949.) :
Priručnik za tipološko istraživanje i
kartiranje vegetacije: Mičurinska nauka
— jedan od temelja naučnog uzgajanja
šuma: O principu prebornog gospodarenja:
Borba protiv šumskih požara;
Zbornik radova Srpske akademije
nauka — Instituta za ekologiju i biogeografiju:
Izvestia Gozdarskog instituta
Slovenije 1947—1949. godine. S. 1.
1950.


24—30. Uz 75-godišnjicu Šumarskog lista: E.
Wiedemann: Ertragskundliche und waldbauliche
Grundlagen der Forstwtrtschaft:
Naš novi doktor nauka: Schweizerisehe
Zeitschrift fiir Forstwesen. Nr. 1—
—6. 1951: Pomoć OUN unapređe"Ju šumarstva
i drvne industrije FNR.J : D.
Milojkovie: Problem uređenja seljačkih
šuma u Srbiji; M. Wraber: Gozdna ve-etaciiska
slika in gozdnogojitvenj problemi
Prepomurja. S. 1. 1951.


31—32. T. Bunuševac: Gajenje šuma T.: Mitteilungen
der Schweiz. Anstalt f. d. lorstliche
Versuchswesen. Š. 1. 1952.


33—39. H. Leiđbutgut: Aufbau und waldbauliche
Bedeutung der wichtigsten Wal"csellschaften
in der Schweiz-w«» :ir ,,»´´
der Schweiz. Ansalt f. d. forsHiohe v«"-suchswessen
XXVIII: J. Pockberger: Der
Naturgemnse Wirtschaftswald: H. Leibundgut:
Der Wald, eine Lebensgemeinsehaft:
M. Wraber: Prirodno-sospođarski
temelji razmeiavania «ozdnih in
kmetijskih zemliišč: M. Wraber: O drozdnogospodarskim
in kutturnoznaustvenem
pomenu pragozdnih rezervatov:
Razmatrania o problemima preborne šume.
Š. 1. 1953.


40—42. T. Horvat: Vegetacija ponikava: M.
Wraber: Dinamika vegetacijskega razvoja
in izmena drevesnih vrst v gozdu:


M. Wraber: Zur theoretischen und praktischen
Wert der Pflanzensoziologije fttr
das Forstwesen. Š. 1. 1955.
43—45. Stogodišnjica Tehničke visoke škole u
Zurichu; K. Dannecker: Aus der hohen
Schule des Weistannenwaldes: Naučni
trudove. Tom I. i III., 1952. 1953 (Naučnoizsledovatelski
institut za gorata u
gorskoto stopanstvo, Bulgaria). Š. 1, 1956.


46—47.
Prebiralni gozdovi na Snežniku: Z. Miletić:
Metođ normale uređivani a prebirne
šume na Kršu. Š. 1. 1958.


48.
Nacionalni parkovi Poljske. S. 1. 1959.
49—51.
Šumarski Institut Crne Gore- P. Fukarek:
Prilog poznavanju crnog bora;


P. Fukarek i V. Stef anović: Prašuma Peručica
i njena vegetacija. S. 1. 1960.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 79     <-- 79 -->        PDF

52.
Kritičan razvitak jelovih sastojina i problem
održavanja jele u Sloveniji. S. 1.
1964.
55.
P. Fukarek: Naše listopadno drveće i
grmlje I.; R. Kolaković: Bukva sa stanovišta
konverzije njenih oblika gajenja
i gazdovanja kao i zamjene s drugim
vrstama drveća; B. Jovković: Topola —
praktična uputstva za podizanje, njegu
i zaštitu (Sarajevo). Š. 1. 1965.
57.
Prikaz dvije studije I. Soljanika i jedne
V. Veljkovića; Mučalo v., Regent B.:
Stimuliranje klijavosti i energije klijanja
sjemena obične jele i zelene duglazije
prethodnim tretiranjem. S. 1. 1966.
63.
Suma i šumarstvo na triglavskom području;
Usporedba troškova i prihoda u
»klasičnom« i modernom šumarstvu;
Korbel-Vinš: Monografija o uzgoju jele;
Kadlus: Struktura i tok pođmlađivanja
smrče, jele i bukve na gori Jesenik;
Schober-Frohlich: Pokusi s arišem; Iskustva
o unošenju ariša. Š. 1. 1967.
64.
Zbornik Instituta za gozdno in lesno
gospodarstvo Slovenije (sv. 5. Ljubljana
1967).). S. 1. 1968.
65.
Letno poročilo 1969. Instituta za gozdno
in lesno gospodarstvo Biotehničke fakultete
v Ljubljani. S. 1. 1970.
66.
Izvještaj o radu za godinu 1970.. Instituta
za šumsko i drvno gospodarstvo
Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. S.
1. 1971.
67.
F. Gašperšič: Zakonitosti naravnega pomlajevanja
jelovo-bukovih gozdov na
visokom Krasu Snežničko-Javorniškega
masiva. Š. 1. 1975.
V.
Redakcije
1.
Šumarski priručnik I. (str. 1—768.), II.
(str. 769—1582.), Zagreb 1946.
2.
Edicije Instituta za šumarska i lovna
istraživanja NRH, od god. 1947. do 1958.
godine.
3.
Šumarska knjižnica Poljoprivrednoga
nakladnoga zavoda, Zagreb, od god. 1946.
do 1949. godine.
4.
Šumarski list, Zagreb, u god. 1950. i 1951.
4.
Šumarski list. Zagreb, u god. 1950. i
1951.
5.
»Obavijesti«, bilten Instituta za šumarska
i lovna istraživanja NRH, Zagreb,
od god. 1955. do 1958. godine.
6.
Nacionalni parkovi Hrvatske, sv. I.: Plitvička
jezera, Zagreb 1958.
7.
Sjemenarska rajonizacija Hrvatske, Zagreb
1959—1961. godine.
8.
Šumarska enciklopedija, knj. 2., Zagreb
1963.
9.
Publikacija »Deset godina razvitka Šumskog
gospodarstva Delnice-« (187 stranica),
Delnice 1970.
U). Monografija »Gorski kotar« (1029 stranica),
Delnice 1981.


Dr. S. Bertović