DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ŠUMARI VETERANI U JASTREBARSKOM Dne 10. svibnja 1988. grupa veterana DIT-a šumarstva i drv. industrije Zagreb, posjetila je šume Pokupskog bazena i drvnoind. poduzeće »Drvoprodzvod« u Jastrebarskom. Na Želi. |~Jtanici su nas dočekali direktori OOUR-a »Uzgoj i jskorišćivanje šuma « ind. Duje Pavelić i direktor »Drvoproizvoda« Bozo Radečić i drugi. Kombijima šum. gospodarstva otišli smo u šume Pokupskog bazena i tu kod lovačke kuće »Cvetkovići« ing. D. Pavelić nam je u kratkim crtama prikazao šume tog bazena. To su u glavnom bivše Zemlj. zajednice sa površinom od 11.000 ha u 4 gosp. jedinice. Dominira hrast, jasen i joha ali se nađe na uzvišicama i po koja bukva. To su tipične nizinske šume izložene poplavama rijeke Kupe, Kupčine, Odre i brdskih vodotoka, u kojima je vodoprivreda izgradnjom svojih objekata uvelike promjenila režim voda. Tako je negdje odvodnjom izazvala sniženje nivoa podzemne vode, što je izazvalo sušenje hrasta, a negdje izgradnjom nasipa izvršila u zaobalju povećanje nivoa, što je izazvalo zabarivanje, pa opet i sušenje jasena. Osim toga vodi se borba šumara sa elektroprivredom radi zamišljene retencije u tim šumama za hidroelektranu Brodarci. U tu svrhu postavljene su pokusne plohe sa pijazometnima gdje se osmatra djelovanje podzemnih voda. Jedna je na potoku Volovčica a dvije u Draganičkim lugovima. Tu se ujedno ispituje i problem obnove šuma, jer je eko-sistem tih šuma jako ugrožen. Ispituju se i razne vrste hrastova, kako se vladaju u tim uvjetima. Pogledali smo i do nedavno nepristupačni »Okički lug« bivše z. z. Sišljarići, kupljene od vlastelinstva Kerestinec. Tu smo pogledali sjemensku sastojinu u odjelu 6, staru 120 god. sa 560 m3/ha drv. mase, prirastom od 8,5 m:yha i sa 195 stabala hrasta po ha. Važno je napomenuti da je šumarstvo u posljednje vrijeme puno dalo na izgradnju cesta u tim šumama, tako da je otvorenost tih šuma danas 10 km/1000 ha. Obišli smo šum. predjel »Malinje« gdje prevladava joha. Tom prilikom je kolega ing. Kapec recitirao svoju pjesmu »Veterani pjesme zelene«. Obišli smo ribnjake »Crna mlaka« osnovane za vrijeme I. svjetskog rata, kapaciteta 90 vagona ribe godišnje, koju dobrim dijelom izvoze i gdje nam je priređena zakuska »riblji paprikaš«. Potom smo se vratili u Jastrebarsko i pogledali pogone drv. ind. poduzeća »Drvoproizvod«, koje u svojem sastavu imade pilanu, parketariju i tvornicu lamperije. Drug direktor Bozo Radečić nam je u svojem referatu prikazao postanak »Drvoproizvoda«, kao i drvne industrije na tom području, od prve pilane u Novakima osnovne 1876. god. kapaciteta 1000 m3, pa pilane Turk u »Crnoj mlaki« (1877—1900) kapaciteta 7.000 m3. Pilana u Novakima radila je do 1950. god., mijenjajući vlasnike, povećavajući kapacitet do 3.000 m-´i, bila je osnov jaskanske drvne industrije uz bačvariju »KRALJ«. Nakon II. svjetskog rata nacionalizacijom pilane u Novakima 1 bačvarije formira se drvnoind. poduzeće, koje pored svojih osnovnih proizvoda izrađuje i građevnu stolariju, i to je preteča »Drvoproizvoda «. God. 1970. počinje prva proizvodnja obloga-lamperije. Proizvodnja 464 |