DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 62     <-- 62 -->        PDF

sko dijete, nije ništa naslijedila, a od
djedovine po ocu stric u Zrmanji »priznao
im je samo jedanaest jutara zleduhe
ličke zemlje li nekakvu ruševinu od kuće
« (str. 27.) te iz Perušića sele u Zrmanju.
No, rekosmo već, da se školovao »uz
rad« i to u Beogradu, gdje je i završio
Šumarski fakultet (jer za građevinski, kojem
je naginjao, nije limao sredstava).
A studenti na Šumarskom fakultetu mogli
su zarađivali u ljetnim mjesecima.


Šumarske i lovačke staze? Početak je
u Belju na kojem je i prije rata bilo rezervirano
lovište, nastavak u Brezovici
kod Siska, gdje se upoznaje s, tada studentom,
Franjom Kneblom, u Spačvi, Vukovaru,
opet u Belju, u Srednjoj šumarskoj
školi na IHdži litd. sve do 1968. godine,
kada odlazi u mirovinu kao prinudni
upravitelj »Drvno industrijskog poduzeća
u Vrhovinama« pošto je u roku od samo
devet mjeseci uspio sanirati gubitak od
224,000.000 dinara! Detail i? Za te treba uzeti
u ruke knjigu i pratiti autora na njegovim
šumarskim i lovačkim stazama. A
obje su zanimljive i zanimljivo prikazane.
Uz nedaće, koje su mu priječile slobodan
korak, Sulentić može, ako ne baš da mora,
biti i zadovoljan. Ta na prvo mjesto,
na Belju, došao je u, za njega, lovni raj.
Raj, jer je Ferdo lovac od, tako rekuć,
prvih samostalnih koraka, a pušku iz tog
vremena, osmanlijevku. uspio je sačuvati
kroz sve Scile i Hariidbe svojih staza i,
u vrijeme pisanja završnih riječi ove autobiografije,
»stoji na najdivnijem mjestu


moje radne sobe«.


»Na šumarskim i lovačkim stazama«
su i doprinos za povijest našeg šumarstva,


doprinos za poznavanje karaktera pojedinih
osoba s kojima je autor bio u kontaktu
bilo kao šumar bilo kao lovac, vodič
ličnosti u lovu na Belju. Neke osobe
su navedene po izmišljenim imenima ali
tako karakterizirane, da iih njihovi suvremenici
mogu prepoznati.


Autor naslovne stranice u boji je Josip
S i m i ć, dipl. inž. šum., a likovne ilustradije
u tekstovnom dijelu knjige
Marko Šušnjar, dipl. inž. šum, pa je
tako knjiga u cijelosti »šumarska«.


Da podsjetimo kako ova knjiga nije i
prva Ferdinanda Sulentića. Lovački savez
Hrvatske izdao je 1968. godine knjigu
»Priroda i ljudi«. Knjigu, kojoj bi bolje
odgovarao naziv, npr., »Iz lovačke torbe«,
jer sadrži uglavnom »priče« iz lova i o
divljači. Sadržaj te knjige gotovo je doslovce
prenijet u sadašnju knjigu, jer se
dogodovštine iz lova isprepliću s djelatnošću
pisca kao šumara. Toj knjizi prethodile
su crtice u »Lovačkom vjesniku« (od
1951). Surađuje u časopisu »Drvna industrija
« te u »Šumarskom listu«. U Šumarskom
listu 1941. godine objavljen je članak
»Državna šumska režija i stanje u kojem se
nalazi« (br. 10.) u kojem, između ostalog,
predlaže »što veće pojednostavljenje računovodstva
i administracije, veća samostalnost
režisera u poslu te barem jednomjesečne
sastanke režisera u cilju kolegijalnog
rješavanjaa problema«. U Šumarskom
listu javlja se i u posljeratnom razdoblju,
a od tema navodimo onu objavljenu
1967. godine — »Ekonomsko-financijska
osnova gosodarenja kao sastavni dio


šumskoprivredne osnove.«


Oskar Piškorić