DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 60 <-- 60 --> PDF |
velike rezerve nalaze u na Kraškom području (u podizanju i ekonomskih šuma), kako je ukazano na Savjetovanju, koje je održano u Splitu 1958. godine. 1 3 O tom Savjetovanju nalazi se opširniju izvještaj u Šumarskom listu iz 1959. godine (str. 37). Suštinski nastavak članka D. Klepca je F. G a š p e r š i ća (Kreativnost u uređivanju šuma). »Među šumarima, nažalost, često prevladava uvjerenje da su pojmovi kreativnost (stralaštvo), inovacija, intenzivnost nekako rezervirani za područje industrijskog razvoja i da već samim tim ne spadaju u područje gospodarenja šumama. Jesmo li dovoljno svjesni kakvu tvornicu predstavlja npr. gospodarska jedinica s nekoliko tisuća hektara šuma i što sve tu može učiniti čovjekovo stvaralaštvo?.., U šumskoj proizvodnji, kao što je poznato, dolazi naročito do izražaja rad ´gratis prirodnih slila´. Čovjekov rad upotrebljava (3ie uglavnom za usmjeravanje djelovanja prirodnih sila. Baš zato je od izuzetnog značenja uloženi umni rad« (str. 151). I dalje: »u gospodarenju šumama kada imamo posla s problemima najrazličitijiih oblika, najlošije je rješenje ako gospodarskom osnovom oportunistički prepustimo gospodarenje šumama u ustaljenoj praksi, tako da ništa ne promijenimo, ništa ne rizlikujemo, da jednostavno zažmirimo pred problemima i gospodarskom osnovom samo formalno udovoljimo propisima. Bez odvažnosti, pa čak i bez određenoga promišljenog rizika nema nigdje napretka, pa ni u gospodarenju šumama« (str. 153). R. Križanac obradio je vrlo aktualnu tematiku, uređivanje privatnih šuma u SR Hrvatskoj. Vrlo aktualnu ne zbog zakonskog propisa nego i zato, što će »primarna mehanička i kemijska prerada drveta ... za izvršenje proizvodnih planova .. . uskoro djelomično ovisit i o uspjeli O tom Savjetovanju nalazi se opširniji izvještaj u Surnasrkom listu ,i?. 1959. godine (str. 57). šnosti konačnog provođenja u život ZOŠ- a na privatnom šumskom posjedu« (str. 103). Uređivanje privatnih šuma je nužno, jer »se daje naslutiti da su postojeći kapaciteti privatnih šuma minimalno iskorišteni, dapače iscrpljeni, pa i na onom dijelu površine gdje bi moglo biti i dva do trli puta veći (kao u društvenim šumama) i« (str. 98). Uz uređivanje šuma za povećanje proizvoddnje autor »predlaže da struka inicira osnivanje osnovnih organizacija kooperanata za gospodarenje privatnim šumama« i tako ostvari odredbu iz čl. 29. Zakona o šumama iz 1983. godine (str. 110). Dok u Hrvatskoj izradu gospodarskih osnova (programa gospodarenja) finaciraju općine iz prihoda od prodaje drva i doprinosa p*ema katastarskom prihodu, u Srbiji od 2. Milic a (Neki problemi uređivanja šuma na koje postoji pravo svojine u SR Srbiji van teritorij ja SAP) saznajemo, da »u pojedinim regionima i regionalne samoupravne interesne zajednice iza šumarstvo učestvuju svojim sredstvima, kao podsticajnim, da se posao oko uređivania privatnih šuma ubrza« (str. 124). Tehniku rada na uređivanju privatnih šuma prikazao je G. Fablijanić (Uređivanje privatnih šuma u šumskom gospodarstvu »Karlovac«) na primjeru k. o. P´sarovina za koju je osnova, odnosno Program, rađena još 1981. godine. Povijest šuma i pašnjaka na otoku Rabu od 1409. do 1939. godine Đ. Rau š prikazao je reprodukcijom dijelova kojii se odnose na šume i pašnjake »Kronike franjevačkog samostana u Kampom« koju je napisao na osnovu originalnih dokumenata o. Odorik Badurina u vremenu od 20 godina (1936 —195fi), Dodatni tekst i nije potreban, jer se ti odlomci Kronike čitaju kao jedna cjeilna. Kronika dokumetarno pobija uvriježeno mišljenje o devastaciji šuma Mlečana na našoj obali, što je uostalom opširnije obradio i Dr. D. Jedlowski (u svojoj disertaciji »Venecija i šumarstvo Dalmacije od 15. do 18. vijeka« — v. Sum. list, 1977. |