DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Razne teme Tomašegović, Z.: Primjena fotogrametrije i fotointerpretacije u planiranju, T o m a n i ć, L.: Savremeni zadaci šumarskog planiranja, B o r z a n, 2.: Oplemenjivanje četinjača, R a u š, Đ., Z. S e 1 e t k o v i ć, J. V u k e1 i ć & M. Glavaš: Ekološko-vegetacijske osobine a stabilnost specijalnog rezervata šumske vegetacije »Stupnički lug« pored Zagreba, T r i n a j s t i ć, I.: Karta prirodne potencijalne vegetacije Jugoslavije 1 : 1 000 000, Mi kl oš, I.: O nekim jasenom defolijatorima i posljedicama defoliizacije, Biskup, J., B. Ranog a je c, A. Šajk o v i č & V. T e r z i n : Stupanj angažiranosti visokostrućnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu SR Hrvatske, Golubović , U.: Odnosi šumarskoekonomsklih zakonitosti li zakonitosti »prirodne šume«, Kraljić , B.: Kritički osvrt na odvajanje renta, propisano u Zakonu o šumama SR Hrvatske, R a u š, Đ.: Povijest šuma i pašnjake otoka Raba (od 1409. do 1939)., Martinis, Z., Ž. Lovašen-Eberh a r d t & M. T u d j a : Trihomografske i paMnomorfološke karakteristike hrasta lužnjaka (Quercus robur L..), Bađun, S. &V. Herak:Bibliograf i j a radova znanstvenoistraživačkog projekta Istraživanja i razvoj u drvnoj industriji za srednjoročno razdoblje 1981 — 1985. godSne, R a u š, Đ. & J. V u k e 1 i ć : Dodatak bibliografiji radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1981—1985. 2. U »Uputama autorima« stoji, da se u »Posebnim izdanjima (Glasnika za šumske pokuse) objavljuju kraći znanstveni radovi ili radovi sa znanstvenih skupova«. Iz popisa radova ovog sveska Posebnog dzdanja na 478 stranica teksta vidi se, da je ova namjena u cijelosti ispunjena. Međutim, valja naglasiti, da radovi ne predstavljaju »teško« za mnoge i suhoparno, štivo nego da tako kažemo jednostavno obrađene teze a kojiih je malo da /ih ne bi trebao svaki šumar pročitati. Pročitati i tako udovoljiti »usavršavanje u struci« bez posebnog »stimuliranja« organizacija udruženog rada u šumarstvu kako čitamo u radu J. Biskupa et al. na str. 293. Smatram, naime, da je »usavršavanje u struci « prirodna i, ako ćete profesionalna, dužnost svakog stručnjaka bez obzira na stupanj kvalifikacije, a visokokvalificiranih i bez obzira na momentalno radno mjesto. U članku D. K 1 e p c a (Neke znanstvene zasade kao misao vodilja u uređivanju šuma i planiranju) nalazimo odgovor na pitanja o budućnosti šume kao izvora s/irovine drva. Odgovor glasi, da je potrošnja drva u stalnom porastu od oko 2% godišnje. Usprkos mnogim novim, uglavnom sintetskim, materijalima u građevinarstvu i u druge tehnološke svrhe, potreba za tehničkim drvetom u znatnom je većem i bržem porastu. Dok je od svjetske godišnje sječe u šumama oko 2,5 milijarde mi! 1970. godine 50% trošilo u tehničke svrhe a 50% u ogrjevne, prema procjeni organiizacije FAO u 1995. godini svijet će trošiti godišnje oko četiri milijarde drva, od čega samo 1,7 milijardu m3 kao ogrjevno (pretežno u zemljama »Trećeg svijeta«)i. Takav trend rasta potrošnje drva zahtijeva »novu koncepciju, tj. principč progresivne trajnosti koja povlači za sobom »odlučnu promjenu u praktičnom šumarstvu. Mjesto dosada skromnih ulaganja u pošumljavanje i osnivanje novih šuma trebat će tu djelatnost znatno povećati. Pritom ne treba zaboraviti na postojeće prirodne šume u kojima bi trebalo povećati proizvodnju« (str. 6). Dodajem, da se u tu svrhu kod nas 457 |