DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 58 <-- 58 --> PDF |
na prirasta. Analizi stabala posvećeno je malo prostora. U petom poglavlju Pardeov e dendrometrdje obrađen je onaj dio fotogrametrije koji se primjenjuje u šumarstvu. Najprije su objašnjeni neki osnovi pojmovi a zatim slijede mjerenja šumskih površina, visina stabala, brojeva krošanja po jednom hektaru, mjerenje obrasta sastojine te obračun volumena stabala i sastojina. Na kraju je dan prikaz razvoj dendrometrije i snimanja iz aviona. Na 20 stranica navedena je bogata, gotovo sva poznata literatura iz dendrometrije, što daje knjizi veliku vrijednost. Preporučam je kao udžbenik i priručnik šumarskim stručnjacima a posebno onima koji se bave mjerenjem volumena, prirasta i ostalih taksacijskih elemenata stabla, šumskih sastojina i šuma. Prof, đr Dušan Klepac GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Posebno izdanje, broj 3. Zagreb, 1987. 1. Ova, treća, knijga Posebnih izdanja »Glasnik za šumske pokuse« izdana je »povodom 125. godišnjice nastave šumarstva u Hrvatskoj«. Sadržaj na 478 stranica teksta, prikazujemo grupiranjem objavljenih radova u tri skupine: uređivanje šuma, iskorišćivanje i prerada drva te radove raznih tematika. Redosljed naslova odgovara redosljedu u knjizi. Skupina uređivanja šuma Klepac , D.: Neke znanstvene zasade kao misao vodilja u uređivanju šuma i planiranju, Meštrović, S.: Uređivanje šuma u našem zakondavstvu i praksi, G o 1 u b o v i ć, U.: Sječne zrelosti kao komponente uređivanja šuma, koje se u praksi ne provode, R a u š, Đ.: Značenje šumarske fitocenologije u uređivanju šuma, Cestar , D.: Primjena tipologije u uređivanju šuma, K r i ž a n e c, R.: Uređivanje privatnih šuma u SR Hrvatskoj, Milan, Z.: Neki problemi uređivan j šuma na koje postoji pravo svojine u SR Srbiji van teritorija SAP, F a b i j a n i ć, G.: Uređivanje privath šuma u šumskom gospodarstvu »Karlovac «, Meštrović, S.: Uređivanje šuma s posebnom namjenom, Gašperšić, R.: Kreativnost u uređi vanju šuma, P r a n j i ć, A.: Pouzdanost rezultata izmjere šuma, Kotar , M.: Vrsta i kakvoća nekih va žnijih informacija o staništima i sastojinama za potrebe uređivanja šuma, Novak, N. M. Falica & J. Bokun: Priprema i izrada osnove gospodarenja pomoću elektroničkog računalaca (UR SUM), Poštenjak, K. & M. Gradečki: Uređivanja priznatih sjemenskih sastojina u SR Hrvatskoj. Iskorišćivanje i prerada drva Petrić , B.: Neke karakteristike kore i strukture drva domaćeg hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Pavlin , Z.: Sušenje hrastovine, Sertić , V.« Kemijska prerada hrasta lužnjaka, Bruci, V. & F. Pen zar: Proizvodnja furnira od hrasta lužnjaka, P e n z a r, F.: Proizvodnja od hrastovine i područja upotrebe, L j u 1 j k a, B. & H. Turkulin: Tradicionalna primjena hrastovine, Petrović, : S. Drvni briketi li energija. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Razne teme Tomašegović, Z.: Primjena fotogrametrije i fotointerpretacije u planiranju, T o m a n i ć, L.: Savremeni zadaci šumarskog planiranja, B o r z a n, 2.: Oplemenjivanje četinjača, R a u š, Đ., Z. S e 1 e t k o v i ć, J. V u k e1 i ć & M. Glavaš: Ekološko-vegetacijske osobine a stabilnost specijalnog rezervata šumske vegetacije »Stupnički lug« pored Zagreba, T r i n a j s t i ć, I.: Karta prirodne potencijalne vegetacije Jugoslavije 1 : 1 000 000, Mi kl oš, I.: O nekim jasenom defolijatorima i posljedicama defoliizacije, Biskup, J., B. Ranog a je c, A. Šajk o v i č & V. T e r z i n : Stupanj angažiranosti visokostrućnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu SR Hrvatske, Golubović , U.: Odnosi šumarskoekonomsklih zakonitosti li zakonitosti »prirodne šume«, Kraljić , B.: Kritički osvrt na odvajanje renta, propisano u Zakonu o šumama SR Hrvatske, R a u š, Đ.: Povijest šuma i pašnjake otoka Raba (od 1409. do 1939)., Martinis, Z., Ž. Lovašen-Eberh a r d t & M. T u d j a : Trihomografske i paMnomorfološke karakteristike hrasta lužnjaka (Quercus robur L..), Bađun, S. &V. Herak:Bibliograf i j a radova znanstvenoistraživačkog projekta Istraživanja i razvoj u drvnoj industriji za srednjoročno razdoblje 1981 — 1985. godSne, R a u š, Đ. & J. V u k e 1 i ć : Dodatak bibliografiji radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1981—1985. 2. U »Uputama autorima« stoji, da se u »Posebnim izdanjima (Glasnika za šumske pokuse) objavljuju kraći znanstveni radovi ili radovi sa znanstvenih skupova«. Iz popisa radova ovog sveska Posebnog dzdanja na 478 stranica teksta vidi se, da je ova namjena u cijelosti ispunjena. Međutim, valja naglasiti, da radovi ne predstavljaju »teško« za mnoge i suhoparno, štivo nego da tako kažemo jednostavno obrađene teze a kojiih je malo da /ih ne bi trebao svaki šumar pročitati. Pročitati i tako udovoljiti »usavršavanje u struci« bez posebnog »stimuliranja« organizacija udruženog rada u šumarstvu kako čitamo u radu J. Biskupa et al. na str. 293. Smatram, naime, da je »usavršavanje u struci « prirodna i, ako ćete profesionalna, dužnost svakog stručnjaka bez obzira na stupanj kvalifikacije, a visokokvalificiranih i bez obzira na momentalno radno mjesto. U članku D. K 1 e p c a (Neke znanstvene zasade kao misao vodilja u uređivanju šuma i planiranju) nalazimo odgovor na pitanja o budućnosti šume kao izvora s/irovine drva. Odgovor glasi, da je potrošnja drva u stalnom porastu od oko 2% godišnje. Usprkos mnogim novim, uglavnom sintetskim, materijalima u građevinarstvu i u druge tehnološke svrhe, potreba za tehničkim drvetom u znatnom je većem i bržem porastu. Dok je od svjetske godišnje sječe u šumama oko 2,5 milijarde mi! 1970. godine 50% trošilo u tehničke svrhe a 50% u ogrjevne, prema procjeni organiizacije FAO u 1995. godini svijet će trošiti godišnje oko četiri milijarde drva, od čega samo 1,7 milijardu m3 kao ogrjevno (pretežno u zemljama »Trećeg svijeta«)i. Takav trend rasta potrošnje drva zahtijeva »novu koncepciju, tj. principč progresivne trajnosti koja povlači za sobom »odlučnu promjenu u praktičnom šumarstvu. Mjesto dosada skromnih ulaganja u pošumljavanje i osnivanje novih šuma trebat će tu djelatnost znatno povećati. Pritom ne treba zaboraviti na postojeće prirodne šume u kojima bi trebalo povećati proizvodnju« (str. 6). Dodajem, da se u tu svrhu kod nas 457 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 60 <-- 60 --> PDF |
velike rezerve nalaze u na Kraškom području (u podizanju i ekonomskih šuma), kako je ukazano na Savjetovanju, koje je održano u Splitu 1958. godine. 1 3 O tom Savjetovanju nalazi se opširniju izvještaj u Šumarskom listu iz 1959. godine (str. 37). Suštinski nastavak članka D. Klepca je F. G a š p e r š i ća (Kreativnost u uređivanju šuma). »Među šumarima, nažalost, često prevladava uvjerenje da su pojmovi kreativnost (stralaštvo), inovacija, intenzivnost nekako rezervirani za područje industrijskog razvoja i da već samim tim ne spadaju u područje gospodarenja šumama. Jesmo li dovoljno svjesni kakvu tvornicu predstavlja npr. gospodarska jedinica s nekoliko tisuća hektara šuma i što sve tu može učiniti čovjekovo stvaralaštvo?.., U šumskoj proizvodnji, kao što je poznato, dolazi naročito do izražaja rad ´gratis prirodnih slila´. Čovjekov rad upotrebljava (3ie uglavnom za usmjeravanje djelovanja prirodnih sila. Baš zato je od izuzetnog značenja uloženi umni rad« (str. 151). I dalje: »u gospodarenju šumama kada imamo posla s problemima najrazličitijiih oblika, najlošije je rješenje ako gospodarskom osnovom oportunistički prepustimo gospodarenje šumama u ustaljenoj praksi, tako da ništa ne promijenimo, ništa ne rizlikujemo, da jednostavno zažmirimo pred problemima i gospodarskom osnovom samo formalno udovoljimo propisima. Bez odvažnosti, pa čak i bez određenoga promišljenog rizika nema nigdje napretka, pa ni u gospodarenju šumama« (str. 153). R. Križanac obradio je vrlo aktualnu tematiku, uređivanje privatnih šuma u SR Hrvatskoj. Vrlo aktualnu ne zbog zakonskog propisa nego i zato, što će »primarna mehanička i kemijska prerada drveta ... za izvršenje proizvodnih planova .. . uskoro djelomično ovisit i o uspjeli O tom Savjetovanju nalazi se opširniji izvještaj u Surnasrkom listu ,i?. 1959. godine (str. 57). šnosti konačnog provođenja u život ZOŠ- a na privatnom šumskom posjedu« (str. 103). Uređivanje privatnih šuma je nužno, jer »se daje naslutiti da su postojeći kapaciteti privatnih šuma minimalno iskorišteni, dapače iscrpljeni, pa i na onom dijelu površine gdje bi moglo biti i dva do trli puta veći (kao u društvenim šumama) i« (str. 98). Uz uređivanje šuma za povećanje proizvoddnje autor »predlaže da struka inicira osnivanje osnovnih organizacija kooperanata za gospodarenje privatnim šumama« i tako ostvari odredbu iz čl. 29. Zakona o šumama iz 1983. godine (str. 110). Dok u Hrvatskoj izradu gospodarskih osnova (programa gospodarenja) finaciraju općine iz prihoda od prodaje drva i doprinosa p*ema katastarskom prihodu, u Srbiji od 2. Milic a (Neki problemi uređivanja šuma na koje postoji pravo svojine u SR Srbiji van teritorij ja SAP) saznajemo, da »u pojedinim regionima i regionalne samoupravne interesne zajednice iza šumarstvo učestvuju svojim sredstvima, kao podsticajnim, da se posao oko uređivania privatnih šuma ubrza« (str. 124). Tehniku rada na uređivanju privatnih šuma prikazao je G. Fablijanić (Uređivanje privatnih šuma u šumskom gospodarstvu »Karlovac«) na primjeru k. o. P´sarovina za koju je osnova, odnosno Program, rađena još 1981. godine. Povijest šuma i pašnjaka na otoku Rabu od 1409. do 1939. godine Đ. Rau š prikazao je reprodukcijom dijelova kojii se odnose na šume i pašnjake »Kronike franjevačkog samostana u Kampom« koju je napisao na osnovu originalnih dokumenata o. Odorik Badurina u vremenu od 20 godina (1936 —195fi), Dodatni tekst i nije potreban, jer se ti odlomci Kronike čitaju kao jedna cjeilna. Kronika dokumetarno pobija uvriježeno mišljenje o devastaciji šuma Mlečana na našoj obali, što je uostalom opširnije obradio i Dr. D. Jedlowski (u svojoj disertaciji »Venecija i šumarstvo Dalmacije od 15. do 18. vijeka« — v. Sum. list, 1977. |