DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 58     <-- 58 -->        PDF

na prirasta. Analizi stabala posvećeno je
malo prostora.


U petom poglavlju Pardeov e dendrometrdje
obrađen je onaj dio fotogrametrije
koji se primjenjuje u šumarstvu.
Najprije su objašnjeni neki osnovi pojmovi
a zatim slijede mjerenja šumskih
površina, visina stabala, brojeva krošanja
po jednom hektaru, mjerenje obrasta sastojine
te obračun volumena stabala i sastojina.
Na kraju je dan prikaz razvoj dendrometrije
i snimanja iz aviona.


Na 20 stranica navedena je bogata, gotovo
sva poznata literatura iz dendrometrije,
što daje knjizi veliku vrijednost.
Preporučam je kao udžbenik i priručnik
šumarskim stručnjacima a posebno onima
koji se bave mjerenjem volumena, prirasta
i ostalih taksacijskih elemenata stabla,
šumskih sastojina i šuma.


Prof, đr Dušan Klepac


GLASNIK ZA ŠUMSKE
POKUSE


Posebno izdanje, broj 3.
Zagreb, 1987.


1. Ova, treća, knijga Posebnih izdanja
»Glasnik za šumske pokuse« izdana je
»povodom 125. godišnjice nastave šumarstva
u Hrvatskoj«. Sadržaj na 478
stranica teksta, prikazujemo grupiranjem
objavljenih radova u tri skupine: uređivanje
šuma, iskorišćivanje i prerada
drva te radove raznih tematika. Redosljed
naslova odgovara redosljedu u knjizi.
Skupina uređivanja šuma


Klepac , D.: Neke znanstvene zasade


kao misao vodilja u uređivanju šuma


i planiranju,


Meštrović, S.: Uređivanje šuma u
našem zakondavstvu i praksi,


G o 1 u b o v i ć, U.: Sječne zrelosti kao


komponente uređivanja šuma, koje se


u praksi ne provode,


R a u š, Đ.: Značenje šumarske fitocenologije
u uređivanju šuma,
Cestar , D.: Primjena tipologije u uređivanju
šuma,
K r i ž a n e c, R.: Uređivanje privatnih
šuma u SR Hrvatskoj,


Milan, Z.: Neki problemi uređivan j šuma
na koje postoji pravo svojine u
SR Srbiji van teritorija SAP,


F a b i j a n i ć, G.: Uređivanje privath šuma
u šumskom gospodarstvu »Karlovac
«,


Meštrović, S.: Uređivanje šuma s posebnom
namjenom,


Gašperšić, R.: Kreativnost u uređi


vanju šuma,


P r a n j i ć, A.: Pouzdanost rezultata izmjere
šuma,
Kotar , M.: Vrsta i kakvoća nekih va


žnijih informacija o staništima i sastojinama
za potrebe uređivanja šuma,


Novak, N. M. Falica & J. Bokun:
Priprema i izrada osnove gospodarenja
pomoću elektroničkog računalaca (UR
SUM),


Poštenjak, K. & M. Gradečki:
Uređivanja priznatih sjemenskih sastojina
u SR Hrvatskoj.


Iskorišćivanje i prerada drva


Petrić , B.: Neke karakteristike kore i
strukture drva domaćeg hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.),


Pavlin , Z.: Sušenje hrastovine,


Sertić , V.« Kemijska prerada hrasta
lužnjaka,


Bruci, V. & F. Pen zar: Proizvodnja
furnira od hrasta lužnjaka,


P e n z a r, F.: Proizvodnja od hrastovine
i područja upotrebe,


L j u 1 j k a, B. & H. Turkulin: Tradicionalna
primjena hrastovine,


Petrović, : S. Drvni briketi li energija.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Razne teme


Tomašegović, Z.: Primjena fotogrametrije
i fotointerpretacije u planiranju,
T o m a n i ć, L.: Savremeni zadaci šumarskog
planiranja,
B o r z a n, 2.: Oplemenjivanje četinjača,


R a u š, Đ., Z. S e 1 e t k o v i ć, J. V u k e1
i ć & M. Glavaš: Ekološko-vegetacijske
osobine a stabilnost specijalnog
rezervata šumske vegetacije »Stupnički
lug« pored Zagreba,


T r i n a j s t i ć, I.: Karta prirodne potencijalne
vegetacije Jugoslavije 1 : 1 000
000,


Mi kl oš, I.: O nekim jasenom defolijatorima
i posljedicama defoliizacije,


Biskup, J., B. Ranog a je c, A. Šajk
o v i č & V. T e r z i n : Stupanj angažiranosti
visokostrućnih kadrova na
stručnim poslovima u šumarstvu SR
Hrvatske,


Golubović , U.: Odnosi šumarskoekonomsklih
zakonitosti li zakonitosti »prirodne
šume«,


Kraljić , B.: Kritički osvrt na odvajanje
renta, propisano u Zakonu o šumama
SR Hrvatske,


R a u š, Đ.: Povijest šuma i pašnjake otoka
Raba (od 1409. do 1939).,


Martinis, Z., Ž. Lovašen-Eberh
a r d t & M. T u d j a : Trihomografske
i paMnomorfološke karakteristike
hrasta lužnjaka (Quercus robur L..),


Bađun, S. &V. Herak:Bibliograf
i j a radova znanstvenoistraživačkog
projekta Istraživanja i razvoj u drvnoj
industriji za srednjoročno razdoblje
1981 — 1985. godSne,


R a u š, Đ. & J. V u k e 1 i ć : Dodatak bibliografiji
radova istraživača Zavoda
za istraživanja u šumarstvu Šumarskog
fakulteta u Zagrebu za razdoblje
1981—1985.


2. U »Uputama autorima« stoji,
da se u »Posebnim izdanjima (Glasnika
za šumske pokuse) objavljuju kraći
znanstveni radovi ili radovi sa znanstvenih
skupova«. Iz popisa radova ovog
sveska Posebnog dzdanja na 478 stranica
teksta vidi se, da je ova namjena u cijelosti
ispunjena. Međutim, valja naglasiti,
da radovi ne predstavljaju »teško«
za mnoge i suhoparno, štivo nego da tako
kažemo jednostavno obrađene teze a
kojiih je malo da /ih ne bi trebao svaki
šumar pročitati. Pročitati i tako udovoljiti
»usavršavanje u struci« bez posebnog
»stimuliranja« organizacija udruženog
rada u šumarstvu kako čitamo u
radu J. Biskupa et al. na str. 293. Smatram,
naime, da je »usavršavanje u struci
« prirodna i, ako ćete profesionalna,
dužnost svakog stručnjaka bez obzira na
stupanj kvalifikacije, a visokokvalificiranih
i bez obzira na momentalno radno
mjesto.


U članku D. K 1 e p c a (Neke znanstvene
zasade kao misao vodilja u uređivanju
šuma i planiranju) nalazimo odgovor
na pitanja o budućnosti šume kao
izvora s/irovine drva. Odgovor glasi, da
je potrošnja drva u stalnom porastu od
oko 2% godišnje. Usprkos mnogim novim,
uglavnom sintetskim, materijalima u građevinarstvu
i u druge tehnološke svrhe,
potreba za tehničkim drvetom u znatnom
je većem i bržem porastu. Dok je od
svjetske godišnje sječe u šumama oko 2,5
milijarde mi! 1970. godine 50% trošilo
u tehničke svrhe a 50% u ogrjevne, prema
procjeni organiizacije FAO u 1995.
godini svijet će trošiti godišnje oko četiri
milijarde drva, od čega samo 1,7 milijardu
m3 kao ogrjevno (pretežno u zemljama
»Trećeg svijeta«)i. Takav trend
rasta potrošnje drva zahtijeva »novu koncepciju,
tj. principč progresivne trajnosti
koja povlači za sobom »odlučnu promjenu
u praktičnom šumarstvu. Mjesto dosada
skromnih ulaganja u pošumljavanje i
osnivanje novih šuma trebat će tu djelatnost
znatno povećati. Pritom ne treba zaboraviti
na postojeće prirodne šume u kojima
bi trebalo povećati proizvodnju« (str.
6). Dodajem, da se u tu svrhu kod nas


457




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 60     <-- 60 -->        PDF

velike rezerve nalaze u na Kraškom području
(u podizanju i ekonomskih šuma),
kako je ukazano na Savjetovanju, koje je
održano u Splitu 1958. godine. 1


3 O tom Savjetovanju nalazi se opširniju
izvještaj u Šumarskom listu iz 1959.
godine (str. 37).


Suštinski nastavak članka D. Klepca
je F. G a š p e r š i ća (Kreativnost u uređivanju
šuma). »Među šumarima, nažalost,
često prevladava uvjerenje da su
pojmovi kreativnost (stralaštvo), inovacija,
intenzivnost nekako rezervirani za područje
industrijskog razvoja i da već samim
tim ne spadaju u područje gospodarenja
šumama. Jesmo li dovoljno svjesni kakvu
tvornicu predstavlja npr. gospodarska
jedinica s nekoliko tisuća hektara šuma
i što sve tu može učiniti čovjekovo
stvaralaštvo?.., U šumskoj proizvodnji,
kao što je poznato, dolazi naročito do izražaja
rad ´gratis prirodnih slila´.
Čovjekov rad upotrebljava (3ie uglavnom
za usmjeravanje djelovanja prirodnih
sila. Baš zato je od izuzetnog značenja
uloženi umni rad« (str. 151). I dalje:
»u gospodarenju šumama kada imamo
posla s problemima najrazličitijiih oblika,
najlošije je rješenje ako gospodarskom
osnovom oportunistički prepustimo
gospodarenje šumama u ustaljenoj praksi,
tako da ništa ne promijenimo, ništa
ne rizlikujemo, da jednostavno zažmirimo
pred problemima i gospodarskom osnovom
samo formalno udovoljimo propisima. Bez
odvažnosti, pa čak i bez određenoga promišljenog
rizika nema nigdje napretka,
pa ni u gospodarenju šumama« (str. 153).


R. Križanac obradio je vrlo aktualnu
tematiku, uređivanje privatnih šuma
u SR Hrvatskoj. Vrlo aktualnu ne zbog
zakonskog propisa nego i zato, što će
»primarna mehanička i kemijska prerada
drveta ... za izvršenje proizvodnih planova
.. . uskoro djelomično ovisit i o uspjeli
O tom Savjetovanju nalazi se opširniji izvještaj
u Surnasrkom listu ,i?. 1959. godine (str.
57).


šnosti konačnog provođenja u život ZOŠ-
a na privatnom šumskom posjedu« (str.
103). Uređivanje privatnih šuma je nužno,
jer »se daje naslutiti da su postojeći
kapaciteti privatnih šuma minimalno iskorišteni,
dapače iscrpljeni, pa i na onom
dijelu površine gdje bi moglo biti i dva
do trli puta veći (kao u društvenim šumama)
i« (str. 98). Uz uređivanje šuma za
povećanje proizvoddnje autor »predlaže
da struka inicira osnivanje osnovnih organizacija
kooperanata za gospodarenje
privatnim šumama« i tako ostvari odredbu
iz čl. 29. Zakona o šumama iz
1983. godine (str. 110). Dok u Hrvatskoj
izradu gospodarskih osnova (programa
gospodarenja) finaciraju općine iz
prihoda od prodaje drva i doprinosa p*ema
katastarskom prihodu, u Srbiji od


2. Milic a (Neki problemi uređivanja
šuma na koje postoji pravo svojine u SR
Srbiji van teritorij ja SAP) saznajemo, da
»u pojedinim regionima i regionalne samoupravne
interesne zajednice iza šumarstvo
učestvuju svojim sredstvima, kao
podsticajnim, da se posao oko uređivania
privatnih šuma ubrza« (str. 124).
Tehniku rada na uređivanju privatnih
šuma prikazao je G. Fablijanić (Uređivanje
privatnih šuma u šumskom gospodarstvu
»Karlovac«) na primjeru k. o.
P´sarovina za koju je osnova, odnosno
Program, rađena još 1981. godine.


Povijest šuma i pašnjaka na otoku
Rabu od 1409. do 1939. godine Đ. Rau š
prikazao je reprodukcijom dijelova kojii
se odnose na šume i pašnjake »Kronike
franjevačkog samostana u Kampom«
koju je napisao na osnovu originalnih
dokumenata o. Odorik Badurina u vremenu
od 20 godina (1936 —195fi), Dodatni
tekst i nije potreban, jer se ti odlomci
Kronike čitaju kao jedna cjeilna. Kronika
dokumetarno pobija uvriježeno mišljenje
o devastaciji šuma Mlečana na
našoj obali, što je uostalom opširnije obradio
i Dr. D. Jedlowski (u svojoj disertaciji
»Venecija i šumarstvo Dalmacije
od 15. do 18. vijeka« — v. Sum. list, 1977.