DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF |
način mjerenja promjera projekcije krošnje. Spominje izraz: index foliaire (engl. leaf,area index) koji označava odnos cjelokupne lisne površine prema horizontalnoj projekciji krošnje. Nakon toga slijedi opis biomase s podacima različit´h autora o učešću lišća, grana, korijenja litd. u cjelokupnoj produkciji stabla. Treće poglavlje počinje opisom tarifa. Najprije su opisane tarife s jednim ulazom i to Alganove, zatim »brze tarife « (les tarifs rapides) i »polagane tarife« (les tarifs lents) L. Schaeffera. Navedene su također tarife u silvama. Zatim slijedi opis tarife s dva ulaza. Opisano je kako se konstruira tarifa s jednim ulazom: H u f f e 1-ova grafička metoda i grafička metoda pomoću logaritamskog papira. Potom dolazi opis konstrukcije tarifa s dva ulaza: Patrone ova grafička metoda i numerička metoda (C u n i a, 1965, Bouchon 1984). J. P a r d e je potanko opisao tarife u skandinavskim zemljama (Naslund, 1940, 1947), u Velikoj Britaniji (Hummel, 1956), u Njemačkoj (Grunđner- S c h w a p p a c h, 1952; L a e r-S p i eker, 1951), u Italiji (Giordano, 1966; Patrone, 1955; B e r n e 11 i, 1977), u Jugoslaviji (Co kl, 1959) itd. Nakon toga su opisane struktura i karakteristike šumskih sastojina: najprije jednodobne a zatim raznodobne sastojine s Gaussovom formulom za jednodobne a Mayerovom (1957) jednadžbom za nejednodobne uravnotežene preborne sastojine. Slijedi: srednje sastojinsko stablo (arit. sredina, sredina po H o h e n ad 1 u, sredina prema srednjoj temeljnici i prema medijanu. Zatim su prikazane visine: srednje visine i dominantne visine pa visinske krivulje itd. Posebni prostor autori su poklonili kubiciranju sastojina po brzoj metodi, tj. multiplikacijom temeljnice, srednje sastojinske visine i obličnog broja — odnosno oblikovisine. Navedeni su podaci o obličnim brojevima i oblikovisinama iz njema čke literature (G r u n d n e r-S chwappach, 1952; Kramer, 1987). Inventuri je poklonjeno dosta prostora u knjizi: najprije je riječ o mjerenju svih stabala u sastojini a zatim o mjerenju uzoraka; ovdje je opisano kako se uzorci izabiru. Kako se vrši mjerenje, koliko treba mjerenja obaviti za određenu točnost itd. Posebno je opisano kako se u tu svrhu upotrebljava Bitterlichov relaskop a spomenut je također i pojednostavljeni relaskop od K r a m e r a. Opisane su nacionalne inventure u pojednim zemljama i u Francuskoj. U četvrtom poglavlju obrađen je prirast. P a r d e je smatrao potrebnim da detaljno na primjeru objasni razliku između volumnog prirasta glavne sastojine i sveukupnog volumnog prirasta. Zatim je opisao različite metode za utvrđivanje prihodne sposobnosti šuma: Pa ter soli o v indeks te pedološki i fitocenološki pokazatelji s primjerima iz francuskih šuma. Prikazano je kako se može procijeniti sveukupna šumska proizvodnja pomoću srednje sastojinske visine te pomoću dominantne visine uz naznaku različitih formula pojedinih autora. Dakako, da nisu izostale ni prirasno-prihodne tablice. Između različitih metoda za konstrukciju tih tablica posebno je opisana Decour t o v a (1972) metoda. Vrlo je korisna tabela XXXVI na str. 222. i 233. u kojoj su navedene francuske prirasno-prihodne tablice za različite vrste drveća s naznakom područja za koje su valjane. Nisu izostavljene ni moderne prirasno-prihodne tablice u različitim zemljama svijeta. Posebno mjesto u knjizi zauzima kontrolna metoda ali nisu zaboravljene ni metode utvrđivanja volumnog prirasta pomoću Presslerova svrdla. Spomenuti su i nomogrami — na pr. nomogram Emrov i ć a (1957) kojim se vrši obračun prirasta na temelju Schaefferovih i A 1 g a n o v i h tarifa. Autori preporučaju publikaciju »Manuel pratique d´amenagment « Paris 1964, u pogledu obraču 455 |