DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 44     <-- 44 -->        PDF

je imao i najviše vrućih dana,naročito kada se usporedi s prethodnom 1986.
godinom (Di mit rov i Jurčec, 1988) kada je npr. Split imao u srpnju
svega 7 vrućih dana, ali je kolovoz bio topliji s 21-danom iznad 30° C.


Kolovoz i rujan su imali i manji broj dana s jačim vjetrom, što je bitno
za brzo djelovanje protupožarne zaštite. U Tablici 6 su u gornjem dijelu
prikazane srednje vrijednosti brzine vjetra, prema registriranim satnim vrijednostima,
maksimalne srednje satne brzine i broj danas vjetrom jačim od
10 m/s, za Split-Marjan u razdoblju lipanj-listopad 1987. Za usporedbu su
dane iste vrijednosti za prethodne dvije godine, a u donjem dijelu su dani
udari (mahovi) vjetra za isto razdoblje i godine.


Vidi se da je kolovoz 1987. imao najmanji broj vjetrovitih dana u odnosu
na druge mjesece te godine, a rujan je imao manji broj dana s ,mahovitošću
u odnosu na druge mjesece i ostale godine. To dakako ne znači da
se šumski požar nije mogao pojaviti upravo u one rijetke dane s mahovima
koji su prelazili 20 m/s, ali je općenito vjerojatnost za tu pojavu bila u kolovozu
i rujnu manja. To se naročito vidi u usporedbi sa mahovima u 1985.
kada 4SU u rujnu i pored malog broja dana s jakim udarima vjetra ipak
prešli 30 m/s.


5. SINOPTICKA SITUACIJA U 1987.
Detaljni prikaz sinoptioke situacije u 1987. dan je u pregledu Ca p k a
i Mokorić (1988), a dane s požarima opisala su Dim it rov i Jurčec
(1988a).


Ljetna sinoptička situacija pokazuje da je strujanje na visini bilo pretežno
zapadnog smjera što je dovodilo relativno svježije zračne mase s Atlantika
na naše područje. To je prikazano crtkanim linijama na si. 1 za
kolovoz s debelom strelicom nad našim područjem koja pokazuje srednji
smjer strujanja na visini približno 5 km. Debele linije na slici pokazuju
raspodjelu tlaka zraka pri tlu, pa se vidi da je područje Jugoslavije zahvaćao
greben azorske anti ciklone koji je bio i uzrok relativno slabijim vjetrovima
u tom mjesecu.


Za pojedinačne situacije s požarima označenim u Tablici 2 sinoptička
situacija pokazuje slijedeće karakteristike:


— Situacije 17. i 23. ožujka ukazuju da su požari nastali u pozadini frontalnog
sistema, sa ciklonom nad istočnim dijelom Balkana uz izrazitu visinsku
dolinu. Vrlo je vjerojatno da je kod takovih situacija na pojedinim
lokalitetima došlo do pojačanog vjetra a time i otežana kontrola požara.
— Najintenzivniji šumski požar od 14. travnja na području Rijeke također
se javlja u postfrontalnoj situaciji pri kojoj je duboka ciklona smještena
na srednjem dijelu Sredozemnog mora. Požar se pojavio samo dva dana
nakon kišnog perioda s obilnim oborinama, što umanjuje mogućnost da su
meteorološke prilike odgovorne za pojavu požara, ali i ovdje je bilo moguće
povremeno pojačanje vjetra koje može uzrokovati da se uz isušivanje gorivog
materijala i najmanji požar brzo proširi.
— Prvi jači ljetni požar 19. srpnja je bio u jednom kraćem sušnom periodu
koji je u Zadru trajao 16 dana. Na dan izbijanja požara fronta je bila
nad Alpama, a Jadran se nalazio pod utjecajem pojačane jugozapadne struje
442