DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 44 <-- 44 --> PDF |
je imao i najviše vrućih dana,naročito kada se usporedi s prethodnom 1986. godinom (Di mit rov i Jurčec, 1988) kada je npr. Split imao u srpnju svega 7 vrućih dana, ali je kolovoz bio topliji s 21-danom iznad 30° C. Kolovoz i rujan su imali i manji broj dana s jačim vjetrom, što je bitno za brzo djelovanje protupožarne zaštite. U Tablici 6 su u gornjem dijelu prikazane srednje vrijednosti brzine vjetra, prema registriranim satnim vrijednostima, maksimalne srednje satne brzine i broj danas vjetrom jačim od 10 m/s, za Split-Marjan u razdoblju lipanj-listopad 1987. Za usporedbu su dane iste vrijednosti za prethodne dvije godine, a u donjem dijelu su dani udari (mahovi) vjetra za isto razdoblje i godine. Vidi se da je kolovoz 1987. imao najmanji broj vjetrovitih dana u odnosu na druge mjesece te godine, a rujan je imao manji broj dana s ,mahovitošću u odnosu na druge mjesece i ostale godine. To dakako ne znači da se šumski požar nije mogao pojaviti upravo u one rijetke dane s mahovima koji su prelazili 20 m/s, ali je općenito vjerojatnost za tu pojavu bila u kolovozu i rujnu manja. To se naročito vidi u usporedbi sa mahovima u 1985. kada 4SU u rujnu i pored malog broja dana s jakim udarima vjetra ipak prešli 30 m/s. 5. SINOPTICKA SITUACIJA U 1987. Detaljni prikaz sinoptioke situacije u 1987. dan je u pregledu Ca p k a i Mokorić (1988), a dane s požarima opisala su Dim it rov i Jurčec (1988a). Ljetna sinoptička situacija pokazuje da je strujanje na visini bilo pretežno zapadnog smjera što je dovodilo relativno svježije zračne mase s Atlantika na naše područje. To je prikazano crtkanim linijama na si. 1 za kolovoz s debelom strelicom nad našim područjem koja pokazuje srednji smjer strujanja na visini približno 5 km. Debele linije na slici pokazuju raspodjelu tlaka zraka pri tlu, pa se vidi da je područje Jugoslavije zahvaćao greben azorske anti ciklone koji je bio i uzrok relativno slabijim vjetrovima u tom mjesecu. Za pojedinačne situacije s požarima označenim u Tablici 2 sinoptička situacija pokazuje slijedeće karakteristike: — Situacije 17. i 23. ožujka ukazuju da su požari nastali u pozadini frontalnog sistema, sa ciklonom nad istočnim dijelom Balkana uz izrazitu visinsku dolinu. Vrlo je vjerojatno da je kod takovih situacija na pojedinim lokalitetima došlo do pojačanog vjetra a time i otežana kontrola požara. — Najintenzivniji šumski požar od 14. travnja na području Rijeke također se javlja u postfrontalnoj situaciji pri kojoj je duboka ciklona smještena na srednjem dijelu Sredozemnog mora. Požar se pojavio samo dva dana nakon kišnog perioda s obilnim oborinama, što umanjuje mogućnost da su meteorološke prilike odgovorne za pojavu požara, ali i ovdje je bilo moguće povremeno pojačanje vjetra koje može uzrokovati da se uz isušivanje gorivog materijala i najmanji požar brzo proširi. — Prvi jači ljetni požar 19. srpnja je bio u jednom kraćem sušnom periodu koji je u Zadru trajao 16 dana. Na dan izbijanja požara fronta je bila nad Alpama, a Jadran se nalazio pod utjecajem pojačane jugozapadne struje 442 |