DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 42 <-- 42 --> PDF |
I u ovoj analiza za 1987. godinu ćemo pokazati kao i za prethodne godine (npir. Di mi t ro v i Jurčec , 1988) da je duljina sušnih razdoblja, koja su u toj godini bila kraća od prethodnih, bila značajna za manji broj šumskih požara na Jadranu. Dakako da su i drugi meteorološki faktori bitni za mogućnosti pojave Šumskih požara d njihove kontrole i svi oni čine »skup«, meteoroloških pojava, koji u povoljnim okolnostima omogućava vatrogasnoj službi da lakše kontrolira nastale požare. 3.2. Mjesečne i godišnje količine oborina u 1987. i usporedba sa 1986. Godišnje količine oborina su u prosjeku na području Jadrana u 1987. bile veće nego u 1986, ali su se bitno razlikovale u pojedinim mjesecima. U tablici 3 vidimo da su najveće razlike u odnosu na prethodnu godinu bile u Dubrovniku i gotovo dosegle razliku od 300 mm uglavnom zbog vrlo kišnog svibnja i studenog. Istovremeno su veljača i ožujak imali manje oborina od prethodne godine, kako u Dubrovniku tako i na ostalim stanicama Južnog Jadrana. Prema tome su svibanj, a donekle i lipanj nadoknadili manjak oborina od veljače do travnja u usporedbi s prethodnom godinom. Na većini promatranih stanica najsušniji mjesec u 1987. je bio srpanj, što je i klimatološki najvjerojatnije, ali su poneke stanice imale mjesečni minimum u kolovozu, rujnu ili prosincu. Apsolutni mjesečni minimum je bio 2 mm na Hvaru u srpnju, .Split je u istom mjesecu imao 4 mm, dok su Špjbenik, Zadar i Lastovo zabilježili nešto veće mjesečne količine kao apsolutne minimume u kolovozu. 3.3. Sušna razdoblja u 1987. U Tablici 4 prikazane su kumulativne čestiine sušnih perioda od 10 i više uzastopnih suhih dana. Vidi se da je južni Jadran (Dubrovnik, Kardeljevo, Lastovo i Korčula) imao i u 1987. dugi sušni period 46—52 dana. To razdoblje je u prosjeku bilo kraće nego u 1986. za južni Jadran, ali znatno duže nego u suhoj 1985. s katastrofalnim požarima na tom dijelu Jadrana. U donjem dijelu Tablice 4 su dane usporedbe sa maksimalnim sušnim periodima 1986. i 1985. pa se vidi da su ovi periodi u 1985. bih znatno kraći, a ina sjevernom Jadranu dulji nego u protekloj 1987. godini. Međutim, u usporedbi s prijašnjim analizama sušnih perioda (D i mi t ro v i Jurčec , 1988, 1986) vidi se da su sve promatrane stanice u Tablici 4 imale nekoliko suhih perioda dužih od 15 dana, a na južnom Jadranu 2—3 duža od 20 dana. Pored toga je bitno kakove su bile temperaturne prilike za vrijeme ovih suša. Najdulja sušna razdoblja na južnom Jadranu su pala u kolovoz-rujan, pa ćemo se osvrnu&i na režim temperature i vjetra u ljetnom razdoblju i ranu jesen. 4. TEMPERATURE ZRAKA I VJETAR U RAZDOBLJU LIPANJ-LISTOPAD 1987. U tablici 5 prikazane su srednje i maksimalne temperature zraka za tri stanice na Jadranu: Rijeka, Split i Dubrovnik, kao i broj dana s temperaturom višom od 30° C za te stanice. Vidi se da je najtopliji bio srpanj koji 440 |