DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*431—45—(497.13) Sum. list CXII (1988) 435 ŠUMSKI POŽARI I VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U 1987. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC* SAŽETAK: U 1987. je bilo na Jadranu najmanje šumskih požara u posljednjih pet godina iako je sagorjela površina po jednom požarubila nešto veća od minimuma u 1986. Meteorološke prilike su bile slične kao u 1986. s kišnim razdobljem u svibnju i lipnju i sušnim razdobljem u kolovozu i rujnu koje je na južnom Jadranu ponegdje prešlo 50 dana. Međutim, temperature su za vrijeme suše bile u prosjeku niže s mnogo manje vrućih dana u odnosu na sušu 1985. s katastrofalnim šumskim požarima. Sinoptička situacija je bila karakterizirana zapadnim visinskim strujanjem u većem dijelu ljetne sezone, što nije bilo povoljno za izrazitije suše i pojave šumskih požara. 1. UVOD Pored znatnih napora koji su učinjeni radi unapređenja zaštite šuma od požara na priobalnom dijelu Jadrana s otocima SR Hrvatske, neovisno o trendu laganog pada broja šumskih požara u 1987, još uvijek postoje brojni problemi organizacijske, kadrovske i materijalne naravi koji objektivno predstavljaju limitirajući faktor u daljem razvoju ovog segmenta društvene samozaštite. U cilju provođenja preventivnih mjera zaštite šuma od požara na Jadranu, sredstva se osiguravaju prema »Društvenom dogovoru o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša«, za koja treba naglasiti da su nedostatna. Ova se sredstva pretežno koriste za financiranje pojačane osmatračke službe, a u manjoj mjeri za silvikuiltume i infrastrukturne mjere prevencije postojećih šuma, pa bi uz veća izdvajanja sredstava u tu svrhu prvenstveno od strane općina, bilo potrebno izvršiti određena preusmjeravanja u svrhu efikasnije zaštite šuma od požara. Ciklično ponavljanje godina s uspješnim i manje (uspješnim rezultatima ;U oblasti zaštite šuma od požara, nastavit će se sve dok izostaje kontinuirana i dugoročna društveno-politioka akcija na planu ostvarivanja efikasnije preventivne zaštite i odgovornosti svih subjekata sistema društvene samozaštite za stanje u ovoj oblasti. * Tomislav Dimitrov i Dr. Vesna Jurčec, Republički hidrometeorološki zavod Hrvatske, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Služba osmatranja i obavještavanja bila je organizirana kao i prethodne godine i u njoj su učestvovali: centri za obavi ješta van je DPZ-a, osmatračnice i patrole šumskih organizacija, patrole vatrogasnih organizacija i mjesnih zajednica, aeroklubovi zrakoplovnog saveza Hrvatske, radioamateri i druge službe koje raspolažu funkcionalnim sistemom veza. Izdviđanje iz zraka avionima ZSH s jednim do četiri leta dnevno, ovisno o klasama meteorološkog indeksa opasnosti od požara, znatno je utjecalo na brzu dojavu požara. Znatna sredstva u sigurnosti protiv šumskih požara uložila su 2TP poduzeća, čime su obzirom na obim i vrstu izvršenih radova u pojasu sigurnosti uz željezničke pruge, smanjili mogućnost pojave požara. Zadnjih godina na planu pregleda elektroenergetskih vodova i djelimičnoj zamjeni, te sječi raslinja na propisanu razliku u visini, dalo je određene rezultate u prevenciji od šumskih požara. Republički štab civilne zaštite SR Hrvatske je u lipnju 1987. g. formirao zrakoplovni protupožarni centar u Vrsaru, na kome su u srpnju i rujnu dežurale posade sa 3 poljoprivredna aviona DROMADER M-18, a u kolovozu 5 pornenutih aviona sa posadama. Iskustva iz naše zemlje pokazuju da poljoprivredni avioni mogu uspješno gasiti početne šumske požare (intervencija na požaru u prvih 15 minuta s postojeće mreže aerodroma), pa je za sada zbog nedostatnog broja aviona CANADAIR CL-215. kao i zbog cijene koštanja njihova sata leta. upravo racionalno rješenje korištenja poljoprivrednih aviona. Avioni CANADAIR CL-214 u prošloj 1987. godini korišteni su u gašenju 51 većeg šumskog požara. Bez ovih aviona skoro je nezamislivo uspješno gašenje šumskih požara posebno na nepristupačnim terenima i otocima, što ukazuje na potrebu nabavke još nekoliko aviona ovog tipa. Zbog neophodnog sadejstva CANADAIRA CL-215 sa zemaljskim snagama, za ovu godinu razmatra se sistem korištenja transportnih helikoptera za brzo prebacivanje snaga i sredstava na udaljene nepristupačne predjele i otoke. Vatrogasne organizacije i njihovo članstvo kao dio fronte organiziranih društvenih snaga unutar SSRNH, po svojoj djelatnosti i brojnosti čine društvenu i stručnu snagu u sistemu zaštite od požara. Međutim, pored njezine sve šire organiziranosti i suvremene opremljenosti, evidentirani su problemi u provođenju programiranih aktivnosti u razvoju i unapređenju zaštite od požara u SR Hrvatskoj. Najveći su problemi na području nerazvijenih, naročito otočkih općina, gdje izdvojena sredstva nisu dovoljna za opremanje i organizaciju vatrogasnih jedinica. Zanemarivanje te tjelatnosti od strane pojedinih općinskih struktura dovelo je do toga, da malo veći šumski požar ne može ugasiti gotovo nijedna otočna općina bez pomoći šire zajednice i aviona za gašenje. Kako ranijih tako i protekle godine vatrogasni su savezi i vatrogasne organizacije poduzimale široke akcije na planu podizanja nivoa samozaštite kulture stanovništva u zaštiti šuma od požara kao i očuvanju čovjekove okoiice, putem informativno-propagandnih poruka u sredstvima javnog informiranja. Rad operativnih grupa pri štabovima civilne zaštite na svim razinama organiziranja, pridonijeli su ukupnom unapređenju efikasnosti u oblasti zaštite šuma od požara. Međutim, u nekim općinama prvenstveno otočnim još uvijek nema dovoljno stručnog kadra koji bi se mogao uključiti u rad štabova CZ, pa se uz slabu materijalno^tehnicku opremljenost javljaju i slabosti u vođenju akcija gaženja šum kih požara. 436 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Stupanj organiziranosti šumarstva na kršu, naročito na području šumskog gospodarstva »Dalmacija« Split, a djelomično i šumskog gospodarstva »Istra« Buzet, još uvijek nije zadovoljavajući. Nedovoljan broj specijalističkih kadrova jeste razlog da se mjere zaštite šuma od požara ine provode u skladu sa zakonom o zaštiti od požara, kao i pratećim podzakonskim aktima. 2. ŠUMSKI POŽARI 1987. GODINE Republički sekretarijat za unutrašnje poslove SR Hrvatske svake godine izdaje »Bilten o požarima«, u kome se pored ostalog daju podaci o šumskim požarima i to: vrst požara, mjesto nastanka, vrijeme početka i završetka, uzrok i materijalna šteta uz grafičke prikaze. Time je data solidna podloga za širu analizu pojave šumskih požara kao i izvođenje zaključaka, na temelju kojih društveni subjekti poduzimaju odgovarajuće preventivne mjere i akcije u cilju svođenja broja i šteta od šumskih požara na što nižu razinu. Prema gore citiranom biltenu (Zagreb, ožujak 1988. godine), u protekloj 1987. godini u SR Hrvatskoj evidentirana su 353 šumska požara s 4919 ha spaljene površine. U usporedbi s prethodnom 1986. godinom, broj šumskih požara veći je za 26.1%, a spaljene površine za 64.1%. Klimatske i vegetaoijske razlike priobalnog i kontinentalnog dijela Hrvatske uzrokuju različitost u ugroženosti, pa prema tome i u broju šumskih požara, te veličini sagorjele površine. Tako je tijekom 1987. godine na priobalnom dijelu Jadrana u Hrvatskoj nastalo 202 šumska požara s ukupno sagorjelom površinom od 3260 ha. U usporedbi sa 1986. godinom na priobalnom je području zabilježeno manje šumskih požara — za 1.5%), dok je na kontinentalnom dijelu došlo do povećanja broja šumskih požara — za 101.3%. Za priobalno područje Jadrana u tablici 1. dat je prikaz broja šumskih požara i veličine sagorjele površine od 1983. do 1987. godine, u tablici 2. dat je prikaz većih šumskih požara nastalih u 1987. godini. Iskaz šumskih požara ođ 1983. do 1987. godine na priobalnom dijelu SE Hrvatske Tablica 1. Broj požara Prosjek spaljene Godina Sagorjela površina površine po 1 požaru u ha u ha 1983 332 17431 52.5 1984 230 3883 16.9 1985 386 17351 45.0 1386 205 2770 13.5 1987 202 3260 16.1 1986 —l.S´i« 17.7% 19.3% 1987 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Dani s većim požarom u 1987. na Jadranu po općinama Tablica 2. Datum Sagorjela Redni broj Općina nastanka površina požara u ha 1. Rijeka 14. 4. 87 475 2. Hvar 6. 8. 87 420 3. Zadar 19. 7. 87 100 4. Pazin 17. 3. 87 300 5. Drniš 23. 3. 87 282 6. Trogir 16. 9. 87 270 7. Dubrovnik 23. 3. 87 1 50 8. Zadar 4. 9. 87 130 9. Labin 16. 8. 87 117 10. Buje 3. 3. 87 95 Ukupno: 2489 ha 3. OBORINSKI REŽIM U 1987. 3.1. Uvod Proučavanja povezanosti između različitih meteoroloških varijabli i sagorjele površine od šumskih požara u pojedinim mjesecima koje je provela šumarska Služba Kanade (Harrington i Flannigan, 1987) pokazala su vrlo visoku korelaciju između sagorjele površine i duljine sušnih perioda dok istovremeno sagorjele površine nisu pokazale korelaciju s količinom oborine. To je d prihvatljivo i moglo se je očekivati, jer određena količina oborine može pasti u dva-trd dana, pa čak i biti suh, dok s druge strane neka relativno manja količina oborina može biti mnogo povoljnija u pogledu nastanka i širenja šumskih požara ako je raspodjeljena kroz cijeli mjesec. Analize oborinskog režima na Jadranu i povezivanje sušnih perioda s pojavom i trajanjem šumskog požara pokazala je iste rezultate (Jurče c i D i mi t rov, 1986) naročito pri katastrofalnim požarima na Jadranu u 1985. godini. Za dugogodišnje statističke podatke sušnih razdoblja i njihove povratne periode Kanadska služba je koristila model Markovljevih lanaca koji je također kod nas u upotrebi već od samog početka proučavanja veze šumskih požara na Jadranu i duljih sušnih perioda. Ovaj model se osniva na uvjetnim vjerojatnostima (Jurčec , 1987) a glavna im je pretpostavka Ja vjerojatnost za kišni ili sušni dan ovisi samo o torne da li je prethodni dan bio kišan ili sušan. Tako se naročito za južni Jadran može pokazati da su ovakove uvjetne vjerojatnosti mnogo veće od klimatoloških koje se dobivaju na osnovu broja kasnih (i suhih) dana u mjesecu, bez obzira kakova je raspodjela tih dana u mjesecu. 438 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 41 <-- 41 --> PDF |
439 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 42 <-- 42 --> PDF |
I u ovoj analiza za 1987. godinu ćemo pokazati kao i za prethodne godine (npir. Di mi t ro v i Jurčec , 1988) da je duljina sušnih razdoblja, koja su u toj godini bila kraća od prethodnih, bila značajna za manji broj šumskih požara na Jadranu. Dakako da su i drugi meteorološki faktori bitni za mogućnosti pojave Šumskih požara d njihove kontrole i svi oni čine »skup«, meteoroloških pojava, koji u povoljnim okolnostima omogućava vatrogasnoj službi da lakše kontrolira nastale požare. 3.2. Mjesečne i godišnje količine oborina u 1987. i usporedba sa 1986. Godišnje količine oborina su u prosjeku na području Jadrana u 1987. bile veće nego u 1986, ali su se bitno razlikovale u pojedinim mjesecima. U tablici 3 vidimo da su najveće razlike u odnosu na prethodnu godinu bile u Dubrovniku i gotovo dosegle razliku od 300 mm uglavnom zbog vrlo kišnog svibnja i studenog. Istovremeno su veljača i ožujak imali manje oborina od prethodne godine, kako u Dubrovniku tako i na ostalim stanicama Južnog Jadrana. Prema tome su svibanj, a donekle i lipanj nadoknadili manjak oborina od veljače do travnja u usporedbi s prethodnom godinom. Na većini promatranih stanica najsušniji mjesec u 1987. je bio srpanj, što je i klimatološki najvjerojatnije, ali su poneke stanice imale mjesečni minimum u kolovozu, rujnu ili prosincu. Apsolutni mjesečni minimum je bio 2 mm na Hvaru u srpnju, .Split je u istom mjesecu imao 4 mm, dok su Špjbenik, Zadar i Lastovo zabilježili nešto veće mjesečne količine kao apsolutne minimume u kolovozu. 3.3. Sušna razdoblja u 1987. U Tablici 4 prikazane su kumulativne čestiine sušnih perioda od 10 i više uzastopnih suhih dana. Vidi se da je južni Jadran (Dubrovnik, Kardeljevo, Lastovo i Korčula) imao i u 1987. dugi sušni period 46—52 dana. To razdoblje je u prosjeku bilo kraće nego u 1986. za južni Jadran, ali znatno duže nego u suhoj 1985. s katastrofalnim požarima na tom dijelu Jadrana. U donjem dijelu Tablice 4 su dane usporedbe sa maksimalnim sušnim periodima 1986. i 1985. pa se vidi da su ovi periodi u 1985. bih znatno kraći, a ina sjevernom Jadranu dulji nego u protekloj 1987. godini. Međutim, u usporedbi s prijašnjim analizama sušnih perioda (D i mi t ro v i Jurčec , 1988, 1986) vidi se da su sve promatrane stanice u Tablici 4 imale nekoliko suhih perioda dužih od 15 dana, a na južnom Jadranu 2—3 duža od 20 dana. Pored toga je bitno kakove su bile temperaturne prilike za vrijeme ovih suša. Najdulja sušna razdoblja na južnom Jadranu su pala u kolovoz-rujan, pa ćemo se osvrnu&i na režim temperature i vjetra u ljetnom razdoblju i ranu jesen. 4. TEMPERATURE ZRAKA I VJETAR U RAZDOBLJU LIPANJ-LISTOPAD 1987. U tablici 5 prikazane su srednje i maksimalne temperature zraka za tri stanice na Jadranu: Rijeka, Split i Dubrovnik, kao i broj dana s temperaturom višom od 30° C za te stanice. Vidi se da je najtopliji bio srpanj koji 440 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Kumulativne čestine sušnih perioda od 10 ili više uzastopnih suhih dana do 20 dana, i maksimalni broj dana u najdužem sušnom periodu za pojedinu stanicu u 1987. Za usporedbu je prikazan i najduži sušni period u 1986. godini. Tablica 4. O Broj dana > W S5 > Ortrt 5Q O> oH w <1-1 < D U « oM > w s H Q rt < >X EH 13 &H w W rt m oi< Q w < f-H rt < t> Hi ,10 (i (i 6 6 7 6 7 ii 6 8 6 8 11 4 (i 5 5 (i 5 7 8 6 6 6 J! ,12 2 4 3 4 5 4 4 5 5 4 5 fi 13 2 3 3 3 5 4 4 5 5 4 4 5 ´14 2 3 3 3 5 4 4 5 4 o 4 4 15 2 3 3 .´i 4 1 4 1 i 2 3 4 16 2 3 3 2 2 2 2 3 3 2 2 4 17 2 3 2 2 2 1 1 2 2 1 1 3 L8 2 3 2 2 2 0 0 1 1 0 0 3 19 2 3 2 2 2 0 0 L 1 0 0 2 20 2 3 2 2 2 0 0 1 (1 0 0 1 ma x ´87 47 4G 4 (i 52 25 17 17 22 1!) 17 17 22 max ´86 66 45 66 67 65 28 211 33 33 2!) 22 33 ma x ´85 32 35 34 32 32 32 44 34 34 32 14 55 Srednja mjesečna vrijednost satnih maksimuma brzine vjetra (m/s), maksimalna satna brzina, i broj dana sa srednjom satnom brzinom jednakom ili većom od 10 m/s. Isto za maksimalne udare u donjem dijelu tablice, za Split-Marjan, lipanj-listopađ za 1987, 1986. i 1985. godinu. Tablica 6. 1987. 1386. 1985. sred. max. > 10 m/s sred. max. > 10 m/s sred. max. > 10 m/s VI 6.2 14.6 6 6.9 14.7 3 6.4 13.1 2 VI I 6.8 14.1 5 5.8 13.0 1 5.6 10.8 1 VIII 6.6 13.6 2 6.1 11.5 3 6.2 16.7 3 I X 5.3 12.5 4 5.9 11.8 3 5.7 13.2 5 X 7.2 17.9 7 6.8 15.0 6 7.1 13.1 8 udari vjetra VI 12.8 26.0 21 14.3 28.5 22 12.4 22.5 24 VI I 14.2 26.0 22 11.9 23.0 21 9.7 19.9 13 VIII 14.0 22.4 20 12.1 23.9 18 10.9 29.7 15 I X 10.6 23.1 11 11.4 23.4 16 11.1 30.4 12 X 14.6 28.5 22 — — — 14.0 28.3 19 441 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 44 <-- 44 --> PDF |
je imao i najviše vrućih dana,naročito kada se usporedi s prethodnom 1986. godinom (Di mit rov i Jurčec, 1988) kada je npr. Split imao u srpnju svega 7 vrućih dana, ali je kolovoz bio topliji s 21-danom iznad 30° C. Kolovoz i rujan su imali i manji broj dana s jačim vjetrom, što je bitno za brzo djelovanje protupožarne zaštite. U Tablici 6 su u gornjem dijelu prikazane srednje vrijednosti brzine vjetra, prema registriranim satnim vrijednostima, maksimalne srednje satne brzine i broj danas vjetrom jačim od 10 m/s, za Split-Marjan u razdoblju lipanj-listopad 1987. Za usporedbu su dane iste vrijednosti za prethodne dvije godine, a u donjem dijelu su dani udari (mahovi) vjetra za isto razdoblje i godine. Vidi se da je kolovoz 1987. imao najmanji broj vjetrovitih dana u odnosu na druge mjesece te godine, a rujan je imao manji broj dana s ,mahovitošću u odnosu na druge mjesece i ostale godine. To dakako ne znači da se šumski požar nije mogao pojaviti upravo u one rijetke dane s mahovima koji su prelazili 20 m/s, ali je općenito vjerojatnost za tu pojavu bila u kolovozu i rujnu manja. To se naročito vidi u usporedbi sa mahovima u 1985. kada 4SU u rujnu i pored malog broja dana s jakim udarima vjetra ipak prešli 30 m/s. 5. SINOPTICKA SITUACIJA U 1987. Detaljni prikaz sinoptioke situacije u 1987. dan je u pregledu Ca p k a i Mokorić (1988), a dane s požarima opisala su Dim it rov i Jurčec (1988a). Ljetna sinoptička situacija pokazuje da je strujanje na visini bilo pretežno zapadnog smjera što je dovodilo relativno svježije zračne mase s Atlantika na naše područje. To je prikazano crtkanim linijama na si. 1 za kolovoz s debelom strelicom nad našim područjem koja pokazuje srednji smjer strujanja na visini približno 5 km. Debele linije na slici pokazuju raspodjelu tlaka zraka pri tlu, pa se vidi da je područje Jugoslavije zahvaćao greben azorske anti ciklone koji je bio i uzrok relativno slabijim vjetrovima u tom mjesecu. Za pojedinačne situacije s požarima označenim u Tablici 2 sinoptička situacija pokazuje slijedeće karakteristike: — Situacije 17. i 23. ožujka ukazuju da su požari nastali u pozadini frontalnog sistema, sa ciklonom nad istočnim dijelom Balkana uz izrazitu visinsku dolinu. Vrlo je vjerojatno da je kod takovih situacija na pojedinim lokalitetima došlo do pojačanog vjetra a time i otežana kontrola požara. — Najintenzivniji šumski požar od 14. travnja na području Rijeke također se javlja u postfrontalnoj situaciji pri kojoj je duboka ciklona smještena na srednjem dijelu Sredozemnog mora. Požar se pojavio samo dva dana nakon kišnog perioda s obilnim oborinama, što umanjuje mogućnost da su meteorološke prilike odgovorne za pojavu požara, ali i ovdje je bilo moguće povremeno pojačanje vjetra koje može uzrokovati da se uz isušivanje gorivog materijala i najmanji požar brzo proširi. — Prvi jači ljetni požar 19. srpnja je bio u jednom kraćem sušnom periodu koji je u Zadru trajao 16 dana. Na dan izbijanja požara fronta je bila nad Alpama, a Jadran se nalazio pod utjecajem pojačane jugozapadne struje 442 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 45 <-- 45 --> PDF |
VIII 1987. SI. 1. Karakteristike sinoptičke situacije u kolovozu 1987. Crtkane linije pokazuju srednji smjer vjetra na visini, a pune linije su izobare pri tlu. A nad našim područjem označuje greben azorske anticiklone. uz visoke temperature. Prema tome su u ovom slučaju vremenske prilike bile povoljne za nastanak požara. — Požar na Hvaru 6. kolovoza je nastao pod manje povoljnim meteorološkim prilikama, uz niže temperature, a čak je u jutarnjim satima izmjereno 2.6 mm oborine. Vjetar je na visini bio jak zapadnog smjera — Posljednji jači požar u 1987. koji je izbio 16. rujna na području Trogira, nastao je već ru povoljnijim meteorološkim prilikama za nastanak požara. To je bilo pri kraju jednog duljeg sušnog perioda s visokim temperaturama uzrokovanim dubokom anfticaiklonom na području Sredozemlja i srednje Evrope. 6. KRETANJE METEOROLOŠKOG INDEKSA OPASNOSTI OD POŽARA Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara iskazuje se putem klase meteorološkog indeksa opasnosti od požara na osnovu svakodnev 443 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 46 <-- 46 --> PDF |
nih mjerenja određenih meteoroloških elemenata. Na taj način se može dobiti kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremena na stupanj- suhoće šumskih gorivih materijala, a time i na njihovu zapaljivost. Sinoptičke situacije koje uzrokuju dugo sušno razdoblje na Jadranu reflektiraju se u povećanju klasa opasnosti od požara, a time i na mogućnost pojave požara. Drugi važan činitelj kod nastanka šumskog požara jeste osobitost vegetacije na kojoj požar nastaje. Veći šumski požari uobičajeni .su i u proljeće jer je, uz nedostatak zelenog pokrova, sadržaj vlage iglica u krošnjama četinjača najniži, a vegetacija u listača se još nije počela razlistavati. Šumski požari koji su nastali u Istri tijekom ožujka i travnja 1987., nastali su uglavnom zbog spaljivanja poljoprivrednog korova u ranim proljetnim radovima, kao i zbog otvorenosti šuma koje obiluju prošlogodišnjim suhim travnatim pokrovom. Na plitkim tlima krša organska leževina suši se veoima brzo nakon otapanja snijega ili kiše. negirajući unutar nekoliko dana bilo kakav efekt oborina u toku zime. Na području Dalmacije klase velike i vrlo velike opasnosti meteorološkog indeksa požara nastaju početkom srpnja i traju do kraja rujna, pa je u tom periodu zabilježen i najveći broj šumskih požara. Šumski požari pu klasama i mjesecima u se/oni 19S7. godine, za priobalni dio Jadrana s otocima* Tablica 6. c o Mjesec Klase IV V VI VII VII IX X o rt aa s opasnosti a 3 Sagor površ ha Presj jedno Vrlo mala 6 1 7 60.5 8.6 Mala 5 3 1 1 1 3 3 17 194.0 11.4 Umjerena i! — 4 5 6 2 — 25 674.0 27.0 Velika — __ 1 9 14 4 — 2!! 529.7 18.9 Vrlo velika — — — (i 18 20 — 44 997.4 22.7 Ukupno: 19 3 0 21 40 29 3 121 2455.6 20.3 u žaru Sagorjela površina 660.0 7.6 68.0 486.0 712.0 492.0 30.0 2455.6 u ha * Šumski požari s područja reprezentativnosti meteoroloških stanica Na temelju kompjutorskih podataka RSUP-a SR Hrvatske u tablici 6 dati su iskazi nastalih šumskih požara po klasama opasnosti i mjesecima za sezonu 1987. godine ,za priobalni dioSR .Hrvatske sa otocima, ali samo za onaj dio evidentiranih šumskih požara koji su reprezentirani po meteorološkim stanicama. Iz tablice je vidljivo da se kao i ranijih godina (izuzev 1985. god.) čestima šumskih požara kao i zagorjela površina sveli na normalu u mjesecima ožujak (nije data u tablici 6) i travanj, te srpanj, kolovoz i rujan. 444 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Obzirom na prikazanu sinoptičku situaciju, 1987. godina poput 1986. godine, nije bila naročito povoljna za pojavu šumskih požara. Međutim, obzirom na regionalnu klimu (primarno i sekundarno klima požarno područje) te submediteranskiih tipova gorivog materijala, na ovom prostoru će uvjetovano vremenom uvijek biti veći ili manji broj šumskih požara. Određenim mjerama aktivnosti mogu se smanjiti rizici od nastanka, kao i u kontroli razvoja šumskih požara. 7. ZAKLJUČAK Meteorološke prilike u 1987. općenito nisu bile naročito povoljne za nastanak i širenje šumskih požara. Najtoplije razdoblje u srpnju došlo je nakon obilnih kiša u svibnju i lipnju a i sušni periodi na sjevernom Jadranu su bli kraći od prethodnih godina. Najdulji sušni period u kolovozu i rujnu na južnom Jadranu je iznosio u Kardeljevu 52 dana, ali nije obilovao danima s visokim temperaturama. Analiza sinoptiokih prilika nad Evropom i sjeveroistočnim Atlantikom pokazuje da su za 1987. karakteristična pojačana zapadna strujanja koja su povremeno dovodila frontalne sisteme s vlažnim zrakom i oborinama na području Jadrana. Sinoptičke analize ukazuju na malu vjerojatnost meteoroloških prilika kao uzročnika nastanka požara, ali je postojala mogućnost pojačanog vjetra povoljnog za njihovo širenje. Potrebno će biti jedan broj većih šumskih požara na području krša analizirati, kako bi se usporedilo ponašanje vatre i sa požarnim vremenom na sinoptičkom mjerilu i sa indikatorima vlage goriva, kao i indikatorima ponašanja vatre u kanadskom sistemu meteorološkog indeksa šumskog požara. Rezultat ovih analiza koristit će se za razvoj sistema predskazivanja ponašanja šumskih požara u nas. LITERATURA Bertović , S. i dr. (grupa autora) 1987: Osnove zaštite šuma od požara, Centar za informacije i publicitet, Miramarska 15a, Zagreb. Capka , B. i M. M o k o r i ć, 1988: Karakteristike sinoptičke situacije i anomalije cirkulacije u 1987. godini. U »Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u SR Hrvatskoj 1987. godine«. Hidromet. zavod SRH, Zagreb, 30—36. Dimitrov, T. i V. Jurčec, 1988: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1986. i usporedba sa situacijom u 1985. godini. Šumarski list, CXII, 25—35. Dimitrov, T. i V. Jurčec, 1988a: Šumski požari i sušni periodi na Jadranu u 1387. godini. U »Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u SR Hrvatskoj 1987. godine«. Hidrometeorološki zavod SRH, Zagreb, 49—55. Harrington, J. and M. Flannigan, 1988: Drought persistence at forested Canadian stations. Proc. 9th Conference on Fire and Forest Meteorology, April 21—24, 1987 San Diego, California, 204—206. Flannigan, M. D. and J. B. Harrington, 1987: A study on the relationship of meteorological variables to monthly provincial area burned by wildfire in Canada. Proc. 9th Conference on Fire and Forest Meteorology, 21—24 April, 1987, San Diego, Calif. American Meteor. Society. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Jurčec , V., 1987: Suše na Jadranu. III jug. savjetovanje o elementarnim atmosferskim nepogodama — opasne pojave na moru, 16—18. prosinac, 1987, Split. Pom. Met. Centar, Rep. hidrometeorološki zavod SRH, 64—73. Jurčec , V. i T. Dimitrov , 1986: Meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara. 8. međunarodni simpozij CAD/CAM, »Projektiranje i proizvodnja pomoću računala«, listopad, 1986, Zagreb, Elektrotehnički fakultet, 419—424. * * * : Informacija o stanju i problematici zaštite od požara i eksplozija u SRH u 1987. god. RSUP, veljača 1388. g. Forest Fires and the Weather in the Adriatic Region Summary In 1987, the Adriatic region suffered the least number of forest fires in the last five years, even though the burnt area per individual fire was somewhat larger than minimum in 1986. The weather conditions were similar to those in 1986, with a rainy spell in May and June and a dry spell in August and September, lasting in the Southern Adriatic more than 50 days in some locations. However, the temperature in the dry season were lower on the average, with fewer hot days in relation to the drought in 1985 that resulted in disasterous forest fires The synoptic situation featured westerly air currents throughout the greater part of the summer season preventing droughts and forest fires. Recenzent: Oskar Piškordć dipl. inž., prof. Zagreb |