DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 35 <-- 35 --> PDF |
lišćara zimzeleno drveće dolazi s 3 vrste, listopadne drveće s 10, zimzeleno grmlje s 15 vrsta, poluzimzeleno grmlje s 1 vrstom, listopadni grmovi s 7 vrsta i 3 vrste listopadnih penjačica. Od ukupnog broja vrsta 29 je autohtonih (i mediteranskih), a 20 su alohtone. Među četinarima 5 vrsta su autohtone, dok su 5 unesene. Od lišćarskih vrsta 24 su autohtone, a 15 alohtone. U parkovima i vrtovima Golog otoka, opisane biljke su različito rasprostranjene. Veoma dekorativne i vrlo vrijedne autohtone i alohtone vrste zastupljene su samo s pojedinačnim primjercima; to su: Yucca gloriosa L., Celtis australis L., Atriplex halimus L., Laurus nobilis L., Cercis siliquastrum L., Buxus sempervirens L., Punica granatum L., Fraxinus ornus L., Nerium oleander L., Rosmarinus officinalis L-, Viburnum tinus L. Ove vrste treba više proširiti na parkove Golog otoka. Naprotiv, veoma je obilno predstavljena Robinia pseudoacacia L., kojoj ne odgovaraju postojeći klimatski uvjeti. Stoga je ne treba više koristiti za osnivanje parkova, drvoreda i šumica. Ova se konstatacija odnosi i na ove dendrološke vrste: Populus euroamericana (Dođe) Guinier, Morus alba L. i M. nigra L. U budućem radu na podizanju parkova i nasada najveću pažnju i dalje zaslužuju ove vrste: Pinus halepensis Mill., Cupressus sempervirens L., Agave americana L., Quercus ilex L., Pittosporum tobira Ait., Tamarix tetrandra Pall., T. gallica L., Myrtus communis L-i Phillyrea latifolia L. Posebno bogati izbor za daljnju sadnju pružaju vrste iz samonikle dendroflore Golog otoka i Jadranskog primorja otporne na sušu i posolicu, a koje ne nalazimo u parkovima otoka: Juniperus oxycedrus L., Prunus mahaleb L., Pyracantha eoceinea Roem., Cistus villosus L., C. monspeliensis L., C. salviaefolius L., Pistacia lentiscus L., P. terebinthus L., Arbutus unedo L., Olea europaea L. var-oleaster Flori, Vitex agnus castus L., Senecio cineraria DC. i Helichrysum italicum (Roth.) Dorn. Kod osnivanja novih drvoreda pažnju treba usmjeriti i na izbor drveća koje do sada nije bilo korišteno u tu svrhu: Quercus ilex L. i Pinus halepensis Mili. Maslina — Olea europaea L. bi na terasastim terenim ugodnom harmonirala s postoj ećini stablima čempresa — Cupressus sempervirens L. i alepskog bora — Pinus halepensis Mili. i doprinjela bi cjelovitom mediteranskom ugođaju. U umjetno podignutim šumskim kulturama borova — Pinus halepensisMili. i P. nigra Arn., pogoJan je za donju etažu zimzeleni mediteranski grm Viburnum tinus L. U borove kulture treba unositi vrstu Quercus ilex L., koja vremenom treba postati dominantna vrsta >u šumama Golog otoka. Na višim terenima trebalo bi osnivati šumice listopadnih submediteranskih vrsta drveća i grmlja, čije lišće služi kao dobro krmivo za ovce, to su: Fraxinus ornus L-, Colutea arborescens L. i Coronilla emeroides B. et Kp. Upoznavši sastav ukrasne dendroflore i ekološke prilike Golog otoka, a imajući u vidu floristički sastav ovog otoka, smatramo da prioritetno mjesto u daljnjem popunjavanju parkova i nasada, kao i umjetno podignutih šumskih kultura, zaslužuju naše mediteranske vrste drveća i grmlja. Vrste iz kontinentalnih i tropskih krajeva ne mogu njima konkurirati u ekološkom i estetskom pogledu. 433 |