DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 27 <-- 27 --> PDF |
U daljem radu, na osnivanju novih zelenih površina i zaštiti postojećih, treba pored nepovoljnih činilaca voditi računa i o štetnom djelovanju 20ogenih faktora (ovaca i kunića). Napominjem, da su biljke opisane u ovom radu determinirane i svrstane sistematskim redom prema Krussmann u (1960 a, 1960 b, 1962). DENDROFLORA UMJETNIH SUMA I PARKOVA Gymnospermae — golosjemenjače Razred CONIFEROPSIDA Porodica PINACEAE Abies nordmanniana Spach — kavkaska jela. Četiri pramjerka ove alohtone vrste postigla su u jednom parku visinu 8 do 9 m i bazalni promjer debla 13 do 30 cm. Dobro podnose suho tlo i nisku relativnu vlagu uzduha. Cedrus atlantica Manet ti — atlanski cedar. Drvo planinskog masiva Atlas. U parkovima Golog otoka se uzgajaju samo nekoliko primjeraka. Vrsta je veoma dekorativna i dovoljno otporna, pa ju treba unositi u parkove. Cedrus deodara Loud. — himalajski cedar. U parkovima se nalazi samo jedno stablo visoko oko 7 m. Vrsta posjeduje izrazite estetske kvalitete. Treba je saditi na zaštićenijim položajima. Cedrus Ubrani A. Richard. — libanonski cedar. Dva primjerka u parkovima visoka su oko 3 i6 m. Zbog lijepog habitusa i otpornosti na nepovoljne ekološke uvjete, trebalo bi ga više unositi u parkove. Pinus halepensis Mili. — alepski bor. Drvo mediteranskog područja, veoma rašireno u umjetnini šumama i parkovima Golog otoka. Veoma je otporan na nepovoljne edafske uvjete. Primjerci su visoki 1 do 12 m, a prsni promjer iznosi 14 do 44 cm. Zaslužuje najveću pažnju za daljnje uzgajanje kao dekorativno drvo i pionirska vrsta u pošumljavanju krša za obnovu klimaksa šume crnike — Quercus ilex L. Pinus nigra Am. — crni bor. Vrsta hladnijeg dijela submediteranske šume bijelog graba — Carpinetum orientalis croticum H — ić zbog otpornosti prema suša i buri mnogo je sađen na kamenitim tlima otoka i u drvoredima. Ne pruža utisak pune harmoničnostl s autohtonim vrstama postojeće asocijacije crnike s crnim jasenom — Orno — Quercetum ilicis H — ić- Borov gnjezdar — Thametopoea pityocampa Schiff. mnogo češće napada ovu vrstu od alepskog bora, te uzrokuje sušenje i propadanje pojedinih stabala. Stabla crnog bora na kamenitim tlima imaju visinu 3,5 do 6 m i prsni promjer 10 do 27 cm. Crni bor je otporniji na jaku buru od alepskog bora. Preporuča se za sadnju na sjevernoj strani otoka na jače degradiranirn tlima i mjestima izloženim najjačim udarima bure. Porodica CUPRESSACEAE Cupressus sempervirens L. — čempres. Porijekom je iz Sredozemlja i autohton na našem Južnom primorju. Udomaćena je vrsta na području Sjevernog hrvatskog primorja. 425 |