DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 27     <-- 27 -->        PDF

U daljem radu, na osnivanju novih zelenih površina i zaštiti postojećih,
treba pored nepovoljnih činilaca voditi računa i o štetnom djelovanju 20ogenih
faktora (ovaca i kunića).


Napominjem, da su biljke opisane u ovom radu determinirane i svrstane
sistematskim redom prema Krussmann u (1960 a, 1960 b, 1962).


DENDROFLORA UMJETNIH SUMA I PARKOVA


Gymnospermae — golosjemenjače


Razred CONIFEROPSIDA


Porodica PINACEAE


Abies nordmanniana Spach — kavkaska jela. Četiri pramjerka ove alohtone
vrste postigla su u jednom parku visinu 8 do 9 m i bazalni promjer
debla 13 do 30 cm. Dobro podnose suho tlo i nisku relativnu vlagu uzduha.


Cedrus atlantica Manet ti — atlanski cedar. Drvo planinskog masiva Atlas.
U parkovima Golog otoka se uzgajaju samo nekoliko primjeraka. Vrsta
je veoma dekorativna i dovoljno otporna, pa ju treba unositi u parkove.


Cedrus deodara Loud. — himalajski cedar. U parkovima se nalazi samo
jedno stablo visoko oko 7 m. Vrsta posjeduje izrazite estetske kvalitete. Treba
je saditi na zaštićenijim položajima.


Cedrus Ubrani A. Richard. — libanonski cedar. Dva primjerka u parkovima
visoka su oko 3 i6 m. Zbog lijepog habitusa i otpornosti na nepovoljne
ekološke uvjete, trebalo bi ga više unositi u parkove.


Pinus halepensis Mili. — alepski bor. Drvo mediteranskog područja, veoma
rašireno u umjetnini šumama i parkovima Golog otoka. Veoma je otporan
na nepovoljne edafske uvjete. Primjerci su visoki 1 do 12 m, a prsni
promjer iznosi 14 do 44 cm. Zaslužuje najveću pažnju za daljnje uzgajanje
kao dekorativno drvo i pionirska vrsta u pošumljavanju krša za obnovu klimaksa
šume crnike — Quercus ilex L.


Pinus nigra Am. — crni bor. Vrsta hladnijeg dijela submediteranske šume
bijelog graba — Carpinetum orientalis croticum H — ić zbog otpornosti
prema suša i buri mnogo je sađen na kamenitim tlima otoka i u drvoredima.
Ne pruža utisak pune harmoničnostl s autohtonim vrstama postojeće asocijacije
crnike s crnim jasenom — Orno — Quercetum ilicis H — ić- Borov gnjezdar
— Thametopoea pityocampa Schiff. mnogo češće napada ovu vrstu od alepskog
bora, te uzrokuje sušenje i propadanje pojedinih stabala.


Stabla crnog bora na kamenitim tlima imaju visinu 3,5 do 6 m i prsni
promjer 10 do 27 cm. Crni bor je otporniji na jaku buru od alepskog bora.
Preporuča se za sadnju na sjevernoj strani otoka na jače degradiranirn tlima
i mjestima izloženim najjačim udarima bure.


Porodica CUPRESSACEAE


Cupressus sempervirens L. — čempres. Porijekom je iz Sredozemlja i
autohton na našem Južnom primorju. Udomaćena je vrsta na području Sjevernog
hrvatskog primorja.


425