DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 26 <-- 26 --> PDF |
paea L. var. oleaster Fdori, širokolisne zelenike — Phillyrea latifolia L. i crnike — Quercus ilex L. Na degradiranim kamenjarama od grmova najčešća je konopljika — Vitex agnus castus L., drača — Paliurus spina-christi Mill-, šmrika — Juniperus oxycedrus L., jednosjemeni glog — Crataegus monogyna Jack, i crni jasen — Fraxinus ornus L. Grmovi su uz morsku obalu često oba´ ijeni mediteranskom zimzelenom penjačicom tetivikom — Smilax aspera L. Među kamenjem na oskudnom i siromašnom tlu rastu niski polugrmovi, među kojima je najbrojnije smilje — Helichrysum italicum (Roth.) Dom. Prilično je rasprostranjena i jedna vrsta iz roda mlječike — Euphorbia L. U pukotinama priobalnih stijena rastu primorska pepeljuga — Senecio cineraria DC. i smilje — Helichrysum italicum (Roth.) Dorn. Zaključujemo da u arealu mediteranske šumske asocijacije crnike i crnog jasena — Orno — Quercetum ilicis H — ić, Goli otok pripada sjevernoj varijanti koja obuhvaća Istru i Kvarnerske otoke. RADOVI NA HORTIKULTURNOM OZELENJAVANJU GOLOG OTOKA Na ogoljelom i bezvodnom otoku s pošumljavanjem te osnivanjem parkova i vrtova poeetio je na inicijativu Uprave bivšeg Kazneno-popravnog doma oko 1960. godine.* Radovima je rukovodio Josip Kulfanek , vrltarskd stručnjak iz Rijeke (Soli ć 1976, 4:149). Parkovni nasadi osnovani su oko stambenih, upravnih i drugih zgrada a gole površine na jugozapadnoj i južnoj strani i u središnjem dijelu otoka su pošumljavane. Najčešće dendrološke vrste upotrebljene za osnivanje parkovnih nasada jesu: pitosporium — Pittosporum tobira Ait., crnika — Quercus ilex L., zelenika — Phillyrea latifolia L-, čempres — Cupressus sempervirens L., mirta — Myrtus communis L., oleander — Nerium oleander L., tamariks — Tamarix tetrandra Pall., obični tamariks — T. gallica L., ružmarin — Rosmarinus officinalis L. Pošumljavano je s alepskim borom — Pinus halepensis Mill., crnim borom — P. nigra Am., bagremom — Robinia pseudoacacia L. i crnikom — Quercus ilex L. Za sadnju je upotrebljena zemlja s iskopa građevinskih objekata na Golom i dovozila se iz Lopara na otoku Rabu. Prema gruboj procjeni autora na Golom otoku u razdoblju od 1960. do 1964. ozelenjeno je površina oko 41,50 ha. Na šumske kulture otpada oko 39,70 ha, a na parkove oko 1,80 ha. Drvoredi zauzimaju oko 500 m duljine, a sačinjavaju ih crni bor — Pinus nigra Am. i bagrem — Robinia pseudoacacia L. Parkovi i šumski nasadi komponirani pretežno od zimzelenih i crnogorionih vrsta sačinjavaju u funkcionalnom pogledu jedinstvenu cjelinu veoma interesantnu s hortikulturnog gledišta. Oni otklanjaju monotoniju sivila zgrada i golim kamenjara, pružaju i zimi mediteranski ugođaj, estetskim izgledom oplemenjuju ambijent i pozitivno utječu na psihičko i fizičko zdravlje stanovnika na otoku. Zahvaljujući ovim zelenim površinama, pojam »goli « ostao je samo kao geografski naziv. * Kazneno-popravni dom na Golom otoku dokinut je 1987. godine a buduća namjena mu je za turističku djelatnost. 424 |