DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 22     <-- 22 -->        PDF

snog hrasta izleglo relativno više pagusjenica kasnije nego u šumi ranog
hrasta, što bi moglo ukazivati na adaptaciju populacije u šumi kasnog hrasta
na dane prilike.


ZAKLJUČAK


U našim šumama dolazi tridesetak tzv. »ranih štetnika«, tj. vrsta koje
čine štete na drveću u rano proljeće, na početku vegetacijskog perioda. Desetak,
ili otprilike jedna trećina tih vrsta pojavljuje se periodički masovno.
Način oštećivanja i stupanj štetnosti pojedinih ranih štetnika veoma su različiti.
Najvažniji su defolijatori na listačama, posebno u nizinskim šumama
hrasta lužnjaka, koji čine štete u vrijeme ili čak i prije otvaranja pupova
na drveću. Zbog toga nastaju specifični problemi njihovog suzbijanja, koji do
danas nisu riješeni na zadovoljavajući način.


LITERATURA


1.
A n d r o i ć, M., 1950: Borov prelac-gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.)
i njegovo suzbijanje. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, god. III, sv. 1—2,
str. 237—258.
2.
Android , M., 1957: Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.).
Biološko-ekološka studija. Annales pro experimentis foresticis, vol. XIII, str.
351—460.
3.
Androić , M., 1960: Argyresthia fundella F. R. (Tineidae) — Moljac jelinih
iglica — uzročnik sušenja jele u Gorskom Kotaru. Šumarski list 7—8, Zagreb.
4.
Androić , M., 1963: Faktori koji sprečavaju uspješno suzbijanje zlatokraja
(Nygmia phaeorrhoea Don) »Zaštita bilja«, 73, Beograd.
5.
Androić , M., 1968; Izbor metode i određivanje optimalnog vremena suzbijanja
borovog četnjaka (Thaumatopoet pityocampa Sshiff.). Poslovno udruženje
šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, Zagreb.
6.
Androić, M., O p a 1 i č k i. K., O p a 1 i č k i, S., 1975: Suzbijanje štetnika biološkim
metodama (in: Androić , M.: Prethodni rezultati timskog istraživanja
uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama). Jugoslavenska akademija znanosti
i umjetnosti, posebno izdanje, knj. II, Centar za znanstveni rad — Vinkovci,
str. 68—69.
7.
D i s s e s c u, G.. 1963: Cerceiari asupra biologiei principalelor omizi defoliatoare
ale stejarului. Brasov.
8.
Edit , D., Li ttle , C. H. A., 1968: Insect control by artificially prolonging plant
dormancy — a new approach. Canad. Entomol. 100, 1278—1279.
9.
Escherich , K., 1914: Die Forstinsekten Mitteleuropas. Erster Band, Berlin.
10.
G a s o w, H., 1925: Der griiune Eichenwickler Tortrix viridana L. als Forstschadling.
Arb. Biol. Reichsamt, 12.
11.
Grup a autora , 1981: Priručnik izvještajne i dijagnostičko-prognozne službe
zaštite šuma. Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu
drveta Jugoslavije. Beograd.
12.
H e r z-K 1 e p t o w, 1949: Eichensorgen in Nordrhein-Westfalen. Allg. Forstz. 4.
13.
K o v a č e v i ć, 2., 1956: Primijenjena entomologija. III knjiga, Šumski štetnici.
Zagreb.
14.
Langhofer , A., 1926: Gubar i sušenje naših hrastovih šuma. Glasnik za
šumske pokuse, 1. Zagreb.
15.
Maksimović , M., 1959; Ogledi prskanja šuma protiv gubara avionima. »Zaštita
bilja«, 52—53. Beograd.