DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prays curtisellus Dup. — jasenov moljac. Najveće štete prave gusjenice druge generacije u rano proljeće, kada potpuno izgrizu pupove u kojima su prezimjele. Osim terminalnih napadaju i lateralne pupove. Na uzorcima jasenovih dzbojaka s područja šumarije Repaš bilo je u proljeće 1973. godine oštećeno 8%, a s područja šumarije Mdkanovci 3% pupova (Mikloš , 1973). Posljedica oštećenja je stvaranje rašlji na ´mjestu terminalnog dzbojka. Argyresthia fundella F. R. — jeldn moljac igličar. Kao štetnik prvi puta se pojavio 1954. godine na području šumarije Fužine i ubrzo postao uzročnikom sušenja jele u Gorskom Kotaru (Androić. 1960, Spaić, 1968). Gusjenice se razvijaju i hrane u iglicamaa, koje nakon nekog vremena otpadaju. Prezimljuju bez dijapauze u pretposljednjoj razvojnoj fazi (S c h w e n- k e, 1978), a nastavljaju s ošteoivanjem iglica vrlo rano u proljeće. Proljetni period oštećivanja iglica kraći je od jesenskog, ali u njemu gusjenice češće prelaze iz jedne iglice u drugu (A n d r o i ć, 1960). Tortrix viridana L. — zeleni hrastov savijač. Jedan je od najčešćih i najopasnijih defolijaitora hrasta u našim nizinskim šumama. Njegove gusjenice izlaze iz jaja u vrijeme pupanja i pojave mladih listova, a kukulje se već u drugoj polovci tra Choristoneura sorbiana Hbn. — veliki hrastov savijač. Prezimljava u larvalnom stadiju. Gusjenice se počinju hraniti početkom travnja. Aleimma loeflingiana L. — žuti hrastov savijač. Najčešći je i najštetniji, osim zelenog, s kojom se često pojavljuje zajedno uzrokujući golobrsit. Prezimljava u stadiju jajeta, a gusjenice se pojavljuju početkom travnja. Familija Geometridae — grbice. Sadrži veliki broj uglavnom polifagndh štetnika. Prije dvadesetak godina omi su se počeli sve češće pojavljivati u gradacijama tako da su nizinske šume izložene permanentoj defolijaciji (Mikloš , 1973, Spaić , 1974). Najčešći su mali 1 veliki mrazovac. Operophtera brumata L. — mali mrazovac. Gusjenice izlaze iz jaja početkom travnja, kada se počinju otvarati pupovi na drveću (K o v a č e v i ć, 1956). Ispočetka se hrane raspuklim lisnim i cvjetnim pupovima, koje povezuju svilastim koncima. Kasnije prelaze na razvijeno lišće, koje dzgnizaju rupičasto i koje također povezuju koncima (2 i v o j in o vi ć, 1968). Erannis defoliaria L. — veliki mrazovac. Vrijeme i način ostešivanja gusjenica slični su kao prethodne vrste samo što gusjenice prilikom brštenja ne povezuju listove (Z i v o j i n o v i ć, 1968). Euproctis chrysorrhoea L. — zlatokraj. Dobro poznati defolijator hrasta, često se pojavljuje u nizinskim šumama, osobito u zapadnim dijelovima Hrvatske, gdje prevladava kasna forma hrasta lužnjaka. Prezimljava kao gusjenica 3´. razvojne faze. Ljetno je brštenje kratkotrajno, a štete neznatne. U proljeće gusjenice izlaze iz zapredaka već pri temperaturi od 10° C (An drod ć, 1963) pa mogu uništiti tek otvorene pupove, tako da hrast uopće ne može prelistati. Na taj način stradaju i cvjetni pupovi, što uzrokuje smanjenje uroda sjemena. Leucoma salicis L. — topolin gubar. Tipičan je štetnik jablana i euro američkih topola. U masi se pojvaljuje periodički nepravilno i ponajviše mjestimice (Kovačev i ć, 1956). Obično ima dvije generacije, a iznimno se 414 |