DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 11     <-- 11 -->        PDF

*; * ma.


SI. 2. Brštenje ranih štetnika u nizinskim hrastovim šumama.


FO´to: I. Mikloš


lovdci travnja (Kovačev i ć, 1956), kada hrast redovito još ndje ni sasvim
prelistao. S druge strane kornjaši jasenove pipe hrane se oko tri mjeseca
tj. od konca ožujka do konca lipnja, oštećujući pri tome prošlogodišnje ´i ovogodišnje
pupove, lišće i mlade izbojke (Mikloš . 1973). Kod poiliivoltinih vrsta
ostećivanje se ponavlja nekoliko puta u jednom vegetaoijskom periodu.
Tako npr. gusjenice topolina čupavog prelca, koji ima godišnje 3 i djelimieno
4 generacije, brste prvi puta ponekad već u ožujku, oštećujući netom
otvorene pupove, a zatim slijedeće generacije gusjenica nastavljaju brštenje
s malim prekidima od početka lipnja do konca listopada. U ovom slučaju
radi se dakle o ranom defolijatoru, koji osim toga čini štete i kasnije — sve
do konca jeseni.


PROLJETNO BRŠTENJE RANIH ŠTETNIKA


Veličina štete od šumskih insekata ovisi između ostalog i o godišnjoj
dobi u kojoj dolazi do oštećivanja. Već je odavno poznato (Escheric h
1914) da je proljetno ili rano ljetno brštenje za četinjače štetniije od kasnog
jesenskog. Poznato je također da su posljedice napada potkom jaka različite
u raznim godišnjim dobima. Kod proljetnog napada krošnja drveta naglo
požuti, a kora ne otpada. Stablo ugiba brzo. U slučaju ljetnog napada krošnja
ostaje zelena, a kora opada. Ugibanje stabla traje dulje (Escherich , 1914).
Pokusi umjetne defolijacije hrasta (Junaš , 1940. i Sedaševa , 1959, cit