DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1988 str. 11 <-- 11 --> PDF |
*; * ma. SI. 2. Brštenje ranih štetnika u nizinskim hrastovim šumama. FO´to: I. Mikloš lovdci travnja (Kovačev i ć, 1956), kada hrast redovito još ndje ni sasvim prelistao. S druge strane kornjaši jasenove pipe hrane se oko tri mjeseca tj. od konca ožujka do konca lipnja, oštećujući pri tome prošlogodišnje ´i ovogodišnje pupove, lišće i mlade izbojke (Mikloš . 1973). Kod poiliivoltinih vrsta ostećivanje se ponavlja nekoliko puta u jednom vegetaoijskom periodu. Tako npr. gusjenice topolina čupavog prelca, koji ima godišnje 3 i djelimieno 4 generacije, brste prvi puta ponekad već u ožujku, oštećujući netom otvorene pupove, a zatim slijedeće generacije gusjenica nastavljaju brštenje s malim prekidima od početka lipnja do konca listopada. U ovom slučaju radi se dakle o ranom defolijatoru, koji osim toga čini štete i kasnije — sve do konca jeseni. PROLJETNO BRŠTENJE RANIH ŠTETNIKA Veličina štete od šumskih insekata ovisi između ostalog i o godišnjoj dobi u kojoj dolazi do oštećivanja. Već je odavno poznato (Escheric h 1914) da je proljetno ili rano ljetno brštenje za četinjače štetniije od kasnog jesenskog. Poznato je također da su posljedice napada potkom jaka različite u raznim godišnjim dobima. Kod proljetnog napada krošnja drveta naglo požuti, a kora ne otpada. Stablo ugiba brzo. U slučaju ljetnog napada krošnja ostaje zelena, a kora opada. Ugibanje stabla traje dulje (Escherich , 1914). Pokusi umjetne defolijacije hrasta (Junaš , 1940. i Sedaševa , 1959, cit |