DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nen, 1986), U 8. poglavlju opisana je analiza stabala, te obračun prirasta pomoću prirasno-prihodnih tablica i pomoću diferencijalne metode tarifa. Zatim slijedi bonitiranje staništa i određivanje vrijednosti sastojina. Na kraju je vrlo vrijedan popis nekih najvažnijih stručnih termina s definicijama. Dendrometrija prof. Kramera vrlo je koristan udžbenik, jer je pisan tako da je pristupačna čitaocima u toliko više što je popraćena velikim brojem primjera. Stoga je preporučamo i našim studentima i stručnjacima. Prof, đr Dušan Klepac Prof. dr. dr. Branko Kraljić USAVRŠAVANJE KALKULACIJA U PRIMARNOJ PRERADI DRVA U SVRHU DEDUKTIVNOG IZRAČUNAVANJA EKONOMSKIH OPRAVDANIH CIJENA NJEZINIH DRVNIH SIROVINA (Metodološke studije) Biblioteka »U suradnji s udruženim radom «. Izdavač RO »Informator«. Zagreb 1987., str. 1—112, format A- Ova knjiga sadrži šest samostalnih radova, od kojih svaki ima sažetak, summary i korištenu liteaturu, ali oni ipak tvore zaokruženu cjelinu. Prva četiri rada odnose se na usavršavanje kalkulacija u primarnoj preradi drva: pilanarstva, proizvodnje šper-ploča, proizvodnje drvenjače i proizvodnje celuloze (87 stranica); peti rad prikazuje deduktivne, a i induktivne, kalkulacije sa stanovišta prerade drva ekonomski opravdanih cijena drvnih sirovina, a šesti posebno obrađuje detalje tih kalkulacija za pojedine artikle (proizvode koji imaju posebne tržišne cijene) navedenih proizvodnji (ukupno 24 stranice). Na koncu knjige nalazi se prilog »Ključevi raspoređivanja troškova« (2 stranice) u kojem su navedene definicije za 27 kalkulacijskih ključeva, kojih, u svrhu usavršavanja kalkulacija primjenu olakšavaju suvremena elektronička računala. U obrađenim kalkulacijama autor daje dvije komponente strukture »troškova« sa aspekta ukupnog poslovnog procesa organizacije udruženog rada. To znači, umjesto »klasičnih troškova«, autor uračunava sve angažirane financijske elemente »proširene vlastite cijene reprodukcije i ekstradohotka «. U vertikalnoj strukturi nalaze se elementi troškova zanimljivi za organizatore procesa, a u horizontalnoj strukturi oni zanimljivi za samoupravljače i ekonomiste-analitičare. Svi se troškovi tretiraju sa aspekta konkretne organizacije udruženog rada, pa se odvojeno iskazuju kamate (u dinarima, i u devizama), troškovi za zajedničke, opće i ostale potrebe, programirana odlijevanja u fondove, porezi i si. sve do »ostatka dohotka«, odnosno »neangažirajućeg ostatka dohotka«. Troškovi se raspoređuju na pojedine tehnološke grupe radnih operacija, bilo direktno bilo indirektno (putem ekonomski opravdanih ključeva). Pri raspoređivanju troškova autor razlikuje tipične opće (režijske) troškove koje raspoređuje na razine: radilišta, pogona, radne organizacije, SOUR-a te uvjetne opće troškove koji se daju korektno raspoređivati primjenom jednostavnijih pretežno fizičkih pokazatelja. Tih pokazatelja ima, u interesu točnosti kalkulacija, veći broj pa ih je autor označio slovima abecede. Putem programiranja i memorije elektronskih računala danas se svi kalkulacijski ključevi koje autor predlaže mogu efikasno primijeniti u kalkulacijama koje se odnose sumarno na pojedinu djelatnost, pa i na njezine pojedine proizvode i artikle, ne samo svake godine i tromjesečja već takoreći i do dnevnih kalkulacija. Pored navedenog kalkulacije, koje autor detaljno razrađuje, imaju još i niz prednosti. U horizontalnoj strukturi nalaze se pak elementi ukupnog prihoda organizacije udruženog rada kako su oni propisani da se |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 81 <-- 81 --> PDF |
raspoređuju i raspodjeljuju u našem privredno- financijskom sistemu. Najspecifičnija je kalkulacija u pilanarstvu. Pri njoj autor se zalaže, npr., za raspoređivanje troškova piljenja upravo proporcionalno piljenom oplošju drvnih piljenih artikala umjesto uobičajenom »koefecijentu teškoće obrade«. Taj se, naime, temelji na uobičajenom, prosječnom asortimanu koji redovno diferira od konkretnog asortimana piljenih artikala. To predstavlja veliko usavršavanje kalkulacije pilanarstva koje danas omogućuju prisutna elektronička računala. Zahvaljujući tom ključu raspoređivanja troškova piljenja, npr. daske samice, terete se znatno manjim troškovima po m:! negoli sitniji piljeni artikli,, kao popruge i si. prema načelu »svakom artiklu. . . po zasluzi«. Za kalkulacije u proizvodnji šper-ploča autor je koristio i vrlo preciznu, a praktičnu, metodu talijanskog podrijetla koju je za ažurne dnevne kalkulacije po artiklima šper-ploča nekoć koristila tvornica »Rivolta« na Rijeci — razumljivo, prilagodivšj je privredno-financijskom sistemu u SFRJ. U njoj se osobito razrađuje raspoređivanje troškova izrade šper-ploča po pojedinim artiklima, s obzirom na vrstu drva, dimenzije i kvalitete srednjače i furnirskih listova. Pri tome se neki troškovi raspoređuju upravno proporcionalno m:i, a neki upravno proporcionalno mobrađene površine — vodeći računa o dimenzijama, kvalitetama, brojevima slojeva i dr. Kalkulacije proizvodnje drvenjače, f>a i celuloze, s obzirom na relativno malen asortiman artikala, znatno su jednostavnije. Ali i pri tim kalkulacijama .autor je naveo niz prijedloga njihova usavršavanja, ne propustivši raspoređivanje troškova i ovdje po pojedinim tehnološkim grupama radnih operacija. Ove primarne prerade drva manje su poznate šumarskim stručnjacima, pa predstavljaju stanovitu novost u odnosnoj našoj literaturi. Pri svima obrađenim primarnim pre radama drva autor je raspoređivanje troš kova drvnih sirovina na pojedine artikle prerade predložio da se vrši »upravno proporcionalno količinama i ´razlikama pojedinih cijena pojedinih artikala prerade i svih njihovih troškova, osim troška sirovine određene vrste drva´«. U našim uvjetima prerađivači drva stalno se žale na »previsoke«, pa i »monopolne «, cijene drvnih sirovina, a šumarski stručnjaci na njihove »preniske« cijene. To se osobito zaoštrava u nekim reprodukcijskim cjelinama SFRJ-e, gdje se često šumarstvo eksploatira od strane nedovoljno racionalne prerade drva. Da bi se olakšalo međusobno sporazumijevanje partnera, a po tome i uvažavanje tržišnih cijena, autor ukratko navodi problematiku uspoređivanja naših cijena s onima sa svjetskog tržišta. Pri tome velike poteškoće uzrokuju različiti standardi za proizvode iskorišćavanja šuma, pa i prerade drva, realni tečajevi deviznih sredstava i dr. Zbog toga autor daje detaljnu obradu metodike deduktivnog izračunavanja cijena za pojedine proizvode, pa i artikle, drvnih sirovina mehaničke i kemijske primarne prerade drva. Pri tome opisuje upotrebu dviju osnovnih metoda. Pri obim metodama angažirani normalni troškovi ne obuhvaćaju elemente koji bi se normalno trebali financirati iz profita, odnosno akumulacije i fondova (kamate, povrat uzajmljenih sredstava, razlike tečajeva i si.). Naime, ti su elementi, u normalnim iznosima, već obuhvaćeni u normalnim akumulacijama. Pri prvoj osnovnoj metodi od tržišnih cijena proizvoda (artikala) primarne prerade drva odbijaju se »konkretno normalni« troškovi i »konkretno normalna« akumulacija konkretnog primarnog prerađivača drva. Tako se dobijaju cijene drvne sirovine koje su »ekonomski opravdane« sa stanovišta interesa konkretnog primarnog prerađivača drva i njegove općine. Te se cijene, međutim, temelje na stupnju mehanizacije i organizacije konkretnog prerađivača drva i njegovu stupnju iskorištenja vlastitog kapaciteta. Pri drugoj osnovnoj metodi 375 |