DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ta slijedi opis metoda za određivanje etata. Opisane su različite metode vrlo iscrpno, naročito su zanimljive talijanske metode ovih autora: Telia, Patrone, Susmel i drugi, te metode koje se primjenjuju u oblasti Trente. Opisana je i kontrolna metoda prema Schaeffer-Gazin-D´Alverny-u. Ova knjiga daje detaljan uvid o stanju i razini uređivanja šuma u Italiji koje je bez svake sumnje na visokoj evropskoj razini.* * Knjigu je kao poklon primio i Savez DITŠDI Hrvatske i nalazi se u društvenoj knjižnici. Horst Kramer, Alparslan Akea: LEITFADEN FUR DENDROMETRIE UND BESTANDESINVENTUR, Frankfurt am Main, 2. ervveiterte Auflage 1987, str. 287 (Vodič dendrometrije i inventure sastojina) Ovo je drugo izdanje »Dendrometrije« koje je napisao Horst Kramer*, profesor uređivanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Gottingenu sa svojim suradnikom Alparslan Akcaom. Knjiga ima 287 stranica, 65 slika i veliki broj tabela. Materijal je podijeljen u 10 poglavlja: 1. Uvod, 2. Instrumenti, 3. Utvrđivanje volumena pojedinog stabla, 4. Snimanje sastojina, 5. Metode uzoraka, 6. Srednje sastojinsko stablo i sastojinske šume, 7. Obračun drvne mase sastojina i procjena, 8. Utvrđivanje prirasta i bonitiranje, 9. Kontrola kvalitete i 10. Elementi za uređivanje šuma. Nakon toga slijede prilozi: Visinske krivulje po Wiedemannu i Langu, postoci prirasta prema Prodanu, redukcijska tabela za pretvaranje dominante u srednju sastojinsku visinu, redukcijski faktori za iz * Prof. dr. Horst Kramer je nasljednik prof, dr. Reinharda Schobera (vidi Šumarski list br. 5—6, 1987, str. 276) na šumarskom fakultetu u Gottingenu. računavanje drvne mase iznad različitih debljina, tarife prema Krennu, oblikovisine za različite vrste drveća, tabela za određivanje tarifnih nizova pomoću oblikovisina, postoci kore u drvnoj masi stabla, britanske i američke mjere te različite praktične formule. Na koncu dolazi popis literature i stručna terminologija iz dendrometrije. U 2. poglavlju su navedeni poznati instrumenti za mjerenje promjera i visine stabala. Detaljno je opisan Bitterlichov relaskop no posebno mjesto u knjizi ima Kramerov dendrometar, izrađen u formi malog otvarača za boce piva i vina na kojem se nalaze podjele i brojke za mjerenje temeljnice i visine stabla. U 3. poglavlju su opisane različite poznate formule za računanje volumena stabla ali je također pažnja poklonjena obračunu volumena krošnje stabla. U 4. poglavlju obrađeno je snimanje sastojine, tj. mjerenje prsnih promjera bilo da se radi o mjerenju svih stabala u sastojim ili da se mjerenje obavlja samo djelomično: u formi pruga ili krugova (ovo poglavlje je detaljno obrađeno). U slijedećem poglavlju slijede metode uzoraka s naznakom pogrešaka. U 6. poglavlju opisano je srednje sastojinsko stablo odnosno srednji prsni promjer stabla u sastojini i to: aritmetička sredina, srednji prsni promjer izračunan iz temeljnice sastojine, Weiseovo srednje stablo, promjer centralnog stabla i promjer Hohenadlovog srednjeg stabla. Zatim je obrađena sastojinska visinska krivulja, s grafičkim i numeričkim izjednačenjem uz pomoć poznatih funkcija (Prodan, Petterson, Frease itd.). Nakon toga slijede srednje sastojinske visine a spomenuta je i dominantna visina (»Oberhdhe«). U poglavlju o obračunu drvne mase sastojine najviše je prostora dano obračunu na temelju oblikovisina no spomenute su i tarife (Kreenn). Zanimljivo je na str. 185 i 186, knjige, utvrđivanje sastojinske biomase pomoću »biomas-tabele« koja je izrađena za jednu bukovu sastojinu u Gottingenu (Pelll |