DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UDK 631.466.1.2 Sum. list CXII (1988) 361 MIKROBIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NEKIH ŠUMSKIH TALA DIREKTNIM METODAMA Miroslav SOJAT* SAŽETAK: Dobiveno je mnogo raznih, još nepoznatih rodova i vrsta mikro-fungi šumskih tala. Proučavana su tla sa podnožja Zagrebačke gore, kao i šumska tla Maksimira. Uzeta su u obzir i poljoprivredna tla Maksimira. Nisu izostavljena niti tla u blizini laboratoriaja u Jastrebarskom. Ustanovili smo da je rendzina odlična za istraživanja aktinomiceta. Šumsko tlo Maksimira vrlo je zahvalno za istraživanja mikromiceta. Ako se uzima tlo blizu laboratorija, dobivaju se dobri rezultati i ljeti. Ipak izgledada ono što se dobije zimi, razlikuje se na zanimljiv način od onoga što se dobije u druge sezone godine. UVOD Poznato je, da se iz tla, dobivaju dosta teško fruktifikacije tnikromiceta. S druge strane, kod direktnih metoda, potrebne su fruktifikacije, kako bi determinacija nalaza bila barem aproksimativno moguća. Zanimljivo je, da su osim mikro-fungi, važni i aktinomiceti, i to ako radimo istraživanja sa rendzinom. U manjim iznosima aktinomiceti su zanimljivi i kod drugih tala. Kod kiselih tala i tamo gdje se pojavljuju kisele kiše izgleda da dominiraju mikro-fungi i to kada se radi o šumskim tlima. Kod poljoprivrednih tala Maksimira, opažali smo, dobivanje ekstremno oskudnih rezultata sa primjenjenim metodama. Upozoravamo da se iznesene tvrdnje odnose na metodu sedimentirane suspenzije. MATERIJAL I METODIKA Tlo uzimamo sa dubine 1 — 5 cm. U obzir uzeli smo rendzinu, pseudoglej naših šuma, te pseudoglej agrikulturnog tla. Radili smo još i sa tlom nepoznatog porijekla, kao i sa oraničnim pseudoglejom. Kao specifičnu metodu, koju smo opisali u šumarskom listu, služili smo se sa sedimentiranom suspenzijom. Nismo našli, da su je drugi upotrebljavali. Ta metoda vrlo je slična Jones-Mollison metodi (5). * Mr. Miroslav Sojat, dipl. inž., Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 68 <-- 68 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA U tabeli I. vade se rezultati dobiveni metodom sedimentirane suspenzije. Prema Pochonu i de Barjac. determininacije sa direktnim metodama nemoguće su, a dobiveni rezultati imaju izvjesnu i to ekološku vrijednost. Na crtežima mogu se ipak opažati fruktifikacije od Penicillium sp., Mucor sp., Fusarium sp., Pythium sp., Alternaria sp., Verticillium sp. itd. Opažaju se kadkada aberantne forme mikroorganizama, jer je tlo mikroskopirano zimi i to sa povećanjima od oko 500 x. Dobrih nalaza dobiveno je sa irendzinom na podnožju Zagrebačke gore, sa pseudoglejom Maksimir, sa psedoglejom u blizini laboratorija Jastrebarsko, itd. Treba uzeti u obzir, da je upotrebljeno i tako zvano »fotografsko povećanje«. Služili smo se sa »sedimentiranom suspenzijom«. Kadkada su dobiveni mikromiceti, a kadkada aktinomiceti. Bakterije nismo dobili, kod naših mikroskopiranja šumskih tala, zato jer su bile previše sitne. Usprkos toga, moguće je opažati djelovanje bakterija na aktinomicete odnosno na mikro-fungi, koje je indirektne prirode. OPIS CRTEŽA U DATOJ TABELI I) Fruktifikacija je slična onoj od Penicillium sp. Sadrži veliki broj spora, koje su vrlo sitne. 2) Gljivica je različita od kulturalnih formi. Spore su akrogene. 3) Klasa Fungi imperfecti. Spore su nasuprotno smještene. Spore i hife žućkaste su boje. 4) Na više aliptičnu sporu, nadovezujze se konična spora. Nalaz je različit od kulturalnih formi. 5) Pythium sp. Nalaz je vrlo zanimljiv, jer nikada prije, niti kasnije, nije nađen. Vide se sporangiji, a hifa je na nekoliko mjesta proširena. Kao i gljiva pod brojem 2, ima svoju zanimljivost. 6) Hifa je nepravilna, jer je prilagođena mikrokapilarnim šupljinama tla Teoretski za očekivati je, da je to najčešća pojava tla. Ipak mnogo češće, javlja se obrnuta pojava: hife i fruktifikacije potpuno su pravilne. Ta pojava tako je izražena, da čak niti lagana odstupanja od uobičajenih formi, nisu opažena. To se naročito odnosi na hife i hifalne strukture. Treba istaći, da je to posljedica činjenice, da su fungalne strukture vrlo stabilne, na bazi genetike i genetskih svojstava. 7) Na slici se vide reducirane fruktikacije u obliku dviju spora, od kojih jedna klija. 8) Specifična vrsta fruktifikacije, koja sadrži relativno mnogo hranjiva. 9) Tvorba sa fuziformnim jezgrama, vrlo je zanimljiva. To je također jedinstven nalaz. Fuziformne jezgre nalaze se svega u 4 stanice. 10) Red Mucor ales. Skup spora, Sporangij sa sporangioforom. II) Fruktifikacija nepoznate gljivice. Samo jedan nalaz u mikrobiološkoj praksi! 12) Isto jedinstveni nalaz, koji bi se mogao istaći kao primjer za aberantne forme. Kod Krasiljnikova ne nalazimo aberantne forme mikro-fungi. 13) Tanke hife sa poligonalnim sporama. Nalaz je dobiven prije Szabo-a. To je prvi nalaz poligonalnih spora u literaturi! |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 69 <-- 69 --> PDF |
T&BELA CRTEŽA I . |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 70 <-- 70 --> PDF |
14) Nalaz je sličan nalazu na slici-crtežu pod broj 8). 15) I 22) kao i nalaz 23): slično je rodu Fusarium. sp. 16) Nepoznata gljivica. Izgleda radi se o nepoznatoj giljivici. To bi bio potpuno novi nalaz. 17) Vidi se fruktifikacija, koja se ne bi opazila, da uz hifu nije prisutna spora. 18) PoMgonalna fruktifikacija, kao kod crteža 13). 19) Dosta obična fruktifikacija. 20) Prisutna je svega jedna spora. To je primjer za reducirane fruktifi kacije. 21) Monilia sp. Katenulatne spore. 24) Nepoznata gljivica. 25) Ciliciopodium sp. 26) Nepoznata gljivica. 27) Hlamidospore, jasno vidljive. Vrlo česti nalaz zimi! Mi smatramo da su hlamidospore česte kod naših eksperimenata, jer smo radili metodom sedimentirane suspenzije. Aplicirane tekućine nisu mogle dispergirati ih! (Naročito se to odnosi na vodu.) DISKUSIJA Ustanovili smo, da iz šumksih tala možemo dobiti mnogo novih i nepoznatih vrsta, kao i rodova mikro-fungi. Opažali smo često i sa lakoćom razne predstavnike roda Streptomyces. Bakterije nismo opažali, ali one mogu djelovati indirektno, kako na aktinomicete, tako i na mikro-fungi. Dobiveni nalazi pokazuju da je mlkro-flora tla još prilično neispitana. Ustanovili smo da zimi, kada su velike hladnoće, naročito kad je snijeg, dobivamo sa direktnim metodama (sa sedimentiranom suspenzijom!) sjajne nalaze, iako se na prvi pogled to ne bi reklo. Polivinil posudu, sa šumskim tlom, stavljali smo da stoji preko noći i danju, sa vanjske strane prozora, i to zimi, kad su najveće hladnoće. Rezultati su bili vrlo dobri. Isto tako, što je bolji mikroskop, bolja su i rezultati. Opazili smo, da kod manjih povećanja, dobivamo više objekata. Kod većih povećanja vrijedi obrnuto. U raznim drugim sezonama (izuzev zime) vrijedi i to u blizini laboratorija: dobivaju se direktnim metodama, razni zanimljivi nalazi. To smo u laboratoriju, u Šumarskom institutu sa lakoćom dobili. Te rezultate treba još provjeravati. Trebalo bi na komparativnoj osnovi istraživati, što se dobije u svim sezonama, uz gore spomenute uvjete. Naši nalazi zimi iznenađuju, jer je to vrijeme kada mikroflora stagnira. Od interesa su povećanja ne samo od oko 500 x, nego također i ona do 160 x, kao i ono od 160 x do oko 500 x. Kod svega spomenutog, preporučamo upotrebu običnih objektiva i plan okulara, sa ciljem da postignemo što veću relaksaciju, pri mikroskopiranju. U vegetacijskoj sezoni, ustanovili smo, da razne tekućine, kao i razne njihove kombinacije (radi se o običnoj vodi. a 70% alkoholu, glicerinu itd.) — daju posebne rezultate. Opazili smo, da se vrijedni rezultati dobivaju, kad |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 71 <-- 71 --> PDF |
se radi u tamnoj sobi i kad se vidno polje osvjetljava odgozgor, kao i na periferiji strukturnih agregata tla. Izgleda, da se direktno mikroskopiranje tla u prirodi, pokazalo kao vrlo korisno, ako se mikroskop nosi u prirodu, a tlo se odloži u otopinu agara, uz osvjetljenje odozgor i sa strane. ZAKLJUČCI 1) Na osnovu dobivenih rezultata, može se zaključiti, da je pomoću upotrebljenih metoda, moguće dobiti više novih podataka o prirodnoj morfologiji mikromiceta i aktinomiceta tla, naročito o morfologiji fruktifikaciji tla. 2) Upotrebljenim metodama, zimi je sa lakoćom dobiven znatan broj fruktifikacija, različitih rodova i vrsta mikroorganizama, naročito mikro- fungi. To je od važnosti za istraživanje prirodnih formi fruktifikacija i hifa mikro-fungi, kao i aktinomiceta. Determinacija je barem kadkada moguća (uz aproksimacije. 3) Nalazi imaju ne samo taksonomsko-sistematsku vrijednost, nego i fiziološko — ekološko značenje. 4) Promatrani mikroorganizmi, razvijali su se u potpuno prirodnim uvjetima, na površini i u unutrašnjosti čestica, kao i agregata tla! 5) Novim metodama rada, istraživanja spljoštenih agregata kao i čestica tla, odnosno sedimentarnih suspenzija bila su relativno lagana i nisu zahtjevala mnogo vremena. Nije bila potrebna neka specijalna optika. Trebalo je paziti samo na radnu udaljenost, mikroskopskih objektiva. Pokazali su se kao vrlo dobri obični objektivi uz primjenu plan okulara. 6) Ekološki uvjeti i distribucija oborina imaju svoje značenje! LITERATURA 1. Gil man, J. C, 1957: A manual of Soil Fungd. Ames, Iowa. USA. 2. K u b i e n a, W., 1938: Micropedology. Ames. 3. Litviinov, M. A., 1967: Opredelitelj mikroskopičeskih počvenih gribov. Leningrad. 4. Soj at, M., 1970: Proučavanje gljiva u tlu primjenom raznih mikrobioloških metoda. Zagreb. Magistarski rad. 5. Soj at, M. 1985: Proučavanje mikroorganizama tla direktnim biološkim metodama. Šumarski list br. 1—2/1985. Microbiological Investigations of the some Forest Soils with Direct Methodes. Summary We obtained many new sorts of microfungal population, from forest soils. Also we obtained many unknown actinomycetes. All this we realized with the method of sedimentary suspension, which we produced shaking the soil with the water. This method was applied in the winter, but she was applied in all the seasons of the year, also. 365 |