DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Bagrem dobro uspijeva na staništima graba, kitnjaka, sladuna i cera, a i na staništvu crnog jasena ti bjelograbića i na staništu ornog bora, ali i ma mjestima gdje je zemljište očuvano i mije ekstremno suho. U bagremarima javlja se specifična prizemna flora: Festuca sp., Bromus sterilis (otvorenije sastojdne), Sambucus nigra, Galium aprine, Charrophyllum bulbosum, Vrtića dioica, Lactuca guercina i dr. (nešto Sklopljene sastojine). Vidimo da pridolazak pojedinih vrsta uvjetuje količina svjetla i bogatstvo tla mineralnim hranivima, posebice dušikom. Sve su te vrste nitrofilne. Prizemna vegetacija, bagremovih šuma upozorova na veliku sličnost s vegetacijom požarišta i ruderalnom vegetacijom, koja je daleko od prirodnog sastava šuma. Bagrem ne -treba podizati na dobrim terenima, koje treba prepustiti autohtonim vrstama ili pak poljoprivrednim kulturama, već njime treba osvajati loše terene gdje će doći do izražaja njegova pionirska uloga i velika sposobnost vezanja i meldoriziranja zemljišta. Za sadnju medonosnih bagremovih šuma dolaze u obzir medonosne i takozvane dvonamjenske vrste bagremova. U Mađarskoj postoji pet vrsta oplemenjenih bagrema za pčelarske primjene: »Rozsazsin — AC«, (ružičasti AC tip), »Debreceni-2« (debrecinsfci br. 2), »Halvanyrozsaszim« (svjetloružičasti), »Debreceni 3—4« (debrecinski br. 3—4) i »Matyusi 1—3« (maćuški br. 1—3), zatim postoji pet dvonamjenskih oplemenjenih vrsta i za šumarske i za pčelarske potrebe: »Zalai« iz županije Zala), »Kiskunsagi« (iz ravnice Kiskungsag), »Csaszartoltesi« (iz predjela Ssaszartoltes), »Egylevelu« (jednolisni) i »Vati — 46 (iz mjesta Vat. br. 46), Halmagy, 1975). Iz specijalno pčelarskih razloga smatramo potrebnim podizanje dvaju tipova bagremovih namjenskih šuma. Jedna vrsta je predviđena od pčelarskih oplemenjenih vrsta bagremova na ravničnim terenima i dobrim tlima, a drugi tip namjenskih šuma trebao bi se sastojati iz dvonamjenkih oplemenjenih vrsta na povoljnim terenima. Za sadnju novoosnivanih šuma nakon dubokog oranja preporučljivo je zasaditi mladice propisanih dimenzija u mreže od 2,5 x 1,0 m. BAGREM JE NAŠE NAJVAŽNIJE MEDONOSNO DRVO Bagrem je naša najmedonosnija biljka s koje se na godinu u cijeloj zemlji dobiva oko 150 vagona bagremova meda, što predstavlja 25 posto od ukupne godišnje jugoslavenske proizvodnje (609 vagona). Njegovo je značenje i u tome što je u nekim krajevima jedina glavna paša. Bagrem medi dobro bez obzira na doba cvatnje, bila ona ranija ili nešto kasnija. To je biljka koja daje obilno nektara, a malo cvjetnog praha. Međutim na dobro medenje uvelike utječu vremenske prilike. Osim što treba da je bogat cvijetom, potrebno je da za vrijeme cvatnje vlada lijepo i toplo vrijeme, dok mu naročito šteti ako u cvatnji promrzne. Izlučivanje nektara pogoduju tople noći s dosta jutarnje rose, a dani treba da budu umjereno topli i bez vjetra. Optimalna je temperatura za lučenje nektara između 20 i 25° C pri relativnoj vlažnosti od 70 do 90 posto. Medenju škodi magla, što se više puta pokazalo u dolinama naših rijeka. Za dobro medenje manje mu škode hladniji vjetrovi, dok topliji i suhi vjetrovi ofure cvijet, pa medenje može naglo prestati. Osim klimatskih prilika 356 |