DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESIONAL PAPERS UDK 630*28 (Robinia pseudoacacia L.) Sum. list CXII (1988) 351 BAGREMOVA ŠUMA KAO ISPAŠA ZA PČELE »uro RAUŠ, Joso VUKELIC i Željko SPANJOL* SAŽETAK: U radu autori donose opći pregled na bagrem (Robinia pseudoacacia L.) kod nas i u svijetu. U sklopu toga posebno se razmatra važnost bagrema za pčelarstvo. Poznato je da je bagrem vrlo medonosna vrsta koja daje obilno nektara, a malo cvjetnog praha. Od bagrema se danas u Jugoslaviji dobiva 150 vagona, ili 25 posto ukupno proizvedenog meda. Zbog takve važnosti bagrema za tu granu naše privrede, u radu se iznose ideje koje bi (putem selekcijskog oplemenjivaiija i osnivanjem kombiniranih ispasišta) dovele do znatno veće produkcije meda. OPĆENITO O BAGREMU (Bagrem je u Evropu prenio Robin, po kojem je dobio i ime. Godine 1601. prvi bagrem zasađen je u Parizu. Odatle se, zahvaljujući svojim ekološko- uzgojniim svojstvima vrlo brzo proširio po cijeloj Evropa. U početku je uzgajan isključivo kao parkovnd element, a poslije je postao i vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje obešumljenih terena, pijesaka i bujičnih područja. Posebno veliku ulogu odigrao je u SSSR-u (srednja Azija, Ukrajina, Kavkaz i Krim) i u panonskim zemljama, gdje je postao jedan od važnijih šumskih vrsta. Na svom putovanju od zapada na istok bagrem je dospio rano (1710— —1720) u Mađarsku, gdje je godine 1820. kao šumsko drvo zasađen na mađarskoj pusti (V a d a s, 1914). Bagrem je ovdje trebao narednih desetljeća pronaći svoju drugu domovinu. Dotada su se za pošumljavanje pjeskovitih tala uzimale vrbe, topole i obični bor. Na Deliblatskim pescima (južni Banat) pošumljavalo se od 1828, ali se tek 1853. u bagremu vidjelo prikladno drvo za vezivanje pijesaka. U Francuskoj je nastao prvi rad o bagremu kao šumskoj vrsti, iako se dugo opirala osnivanju bagremovih kultura. Godine 1911. Društvo poljoprivrednika Francuske raspisalo je nagradu za najbolju monografiju o bagremu, a održavaju se i prvi međunarodni stručni skupovi o toj vrsti. Iako je u Rumunjskoj već prije bio poznat i cijenjen, bagrem je tek 1864. godine unesen kao šumsko drvo. Zanimljiv je put kojim je u 18. sto * Prof. dr. Đuro Rauš, Šumarski fakultet, Sveučilište Zagreb, Šimunska cesta 25 Mr. Joso Vukelić, dipl. inž., Šumarski fakultet, Sveučilište Zagreb, Slimunska cesta 25 Željko Spanjol, dipl. inž., Šumarski fakultet, Sveučilište Zagreb, Šimunska cesta 25. |