DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS ODK 630*231 (Div. spec, cxote) Sum. list CXII (1988)327 FRUKTIFIKACIJA I SUBSPONTANO RAZMNOŽAVANJE DRVENASTIH EGZOTA U ARBORETUMU BOTANIČKOG VRTA U ZAGREBU Mato JURKOVIC* SAŽETAK: Osnovni cilj i svrha ovog rada je, da prikaže mogućnosti subspontanog razmnožavanja drvenastih egzota, u našim ekološkim uvjetima, a kojih je postojbina geografski veoma udaljena od našeg podneblja. Analizirano je 137 egzota koje plodonose u arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu. Golosjemenjače zastupa 22 vrste: generativno se razmnožava 8 egzota, vegetativno 2, a generativno i vegetativno razmnožava se također 2 egzote. Kritosjemenjače broje 115 egzota: od toga se generativno razmnožava 67 vrsta, vegetativno 48, dok generativno i vegetativno razmnožava se 37 vrsta. UVOD Mnoge naše krajeve teško je danas zamisliti bez stranih vrsta među kojima se ističu, npr. Morus alba, Robinia pseudoacacia, Pinus strobus i koje ponekad daju izgled čitavom krajoliku. Međutim, i pored davno udomaćenih drvenastih vrsta stranog podrijetla koje su se subspontano raširile u Evropi (Ailanthus glandulosa, Amorpha fruticosa, Parthenocissus quinquefolia,. Rhus typhina i dr.) zahvaljujući vegetativnom i generativnom razmnožavanju — na parkovnim površinama gradova i njihove okolice nalazi se podmladak sjemenskog podrijetla mnogih vrsta (Ginkgo biloba, Juniperus virginiana; Acer dasycarpum, Juglans nigra, Paulownia tomentosa, Quercus palustris i dr.). alohtonih za dotično stanište. Botanički vrt Sveučilišta u Zagrebu osnovali su 1889. godine dr. Antun Heinz , profesor botanike na zagrebačkom Sveučilištu i nadvrtlar Viteslav Durchane k na prostoru (4.7 ha) na kojem se i danas nalazi. Jedan je od najstarijih, a po raznolikosti biljaka najbogatijih botaničkih vrtova u Jugoslaviji. Zbirke (arboretum, rasadnik, biljnogeografske skupine, staklenici, sistematsko polje i dr.) Botaničkog vrsta imaju danas oko 10 000 vrsta, varijeteta, forma i kultivara. Najveći dio prostora zauzimaju slobodne skupine drveća i grmlja raspoređene po filogenetsko-sdstematskoj srodnosti, uz neka odstupanja do kojih je došlo tijekom vremena. S obzirom da Arboretum Botaničkog vrta, a sa oko 1000 vrsta i odlika drvenastog bilja, raspolaže pojedinim primjercima koji ^m^^mm * Mr. Mato Jurković. Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 34 <-- 34 --> PDF |
redovno fruktificiraju a čija starost prelazi i 100 godina, može se pretpostaviti da ovdje ima mogućnosti za pojavu subspontanog razmnožavanja mnogih rijetkih egzota. Poznato je, da pouzdana i potpuna teorija introdukcije još nije razrađena. Prema N. I. Vavilov-u (1935), A. Tucović (1979) navodi da jedino prethodno postavljeni eksperimenti i reakcije biljke u novoj sredini daju precizniji odgovor o mogućnosti i uspješnosti introdukcije biljaka. Prirodno pomlađivanje pomoću sjemena jo logičan i prirodan tijek normalnog razvoja svake aklimatizirane vrste u veoma složenom procesu introdukcije, a i jedan od pokazatelja njene uspješnosti. Cilj ovog rada je, da prikaže one drvnaste egzote koje fruktificiraju odnosno koje se subspontano obnavljaju, a koje su alohtone za stanište hrasta lužnjaka i običnog graba na kojem se arboretum nalazi. POLOŽAJ I NEKE EKOLOŠKE OSOBITOSTI ARBORETUMA Površina na kojoj se nalazi Botanički vrt iznosi 4.7 ha. Geografski položaj i koordinate: p° N = 45° 43´ X« E Gr. = 15° 59´ Reljef: Botanički vrt nalazi se u nizinskom pojasu (ravničarskom) s najvišom točkom 115 m visine nad morem. Podneblje: Zagreb se ubraja u kontinentski tip klime koji u smislu Walterove klasifikacije, pripada glavnom klimatskom tipu — VI, tj. umjereno humidnom području s izrazitim ali ne vrlo dugim hladnim razdobljem godine. Uvažavajući tematiku u ovom radu i relevantne podatke — za opis općenitih značajki podneblja na istraživanom teritoriju Zagreba odabrani su podaci meteorološkog opservatorija Zagreb — Maksimir (razdoblje 1948. — 1960. godine). Temperatura zraka: 10.6° C — srednja godišnja 40,4° C — apsolutni maksimum —27,3° C — apsolutni minimum Padaline: 871 mm — srednja godišnja količina oborina. Maksimum odnosno 57% ukupnih oborina padne u toplijoj polovici godine (IV do IX mjesec uključivši). Opis tla: atropogeno aluvijalno tlo — rendzina na šljunku i deposoli; pjeskovite ilovače do praskaste ilovače. Stanište: Botanički vrt nalazi se na području prirodne šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli — Quercetum roboris Jov.). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 35 <-- 35 --> PDF |
MATERIJAL I METODE Istraživanje subspontanog razmnožavanja egzota u Arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavljeno je u razdoblju 1983 — 1986. godine. Površina Arboretuma podjeljena je na 53 parcele. Na svakoj parceli nalaze se bliski predstavnici rodova ili porodica. Evidentirane su sve alohtone vrste drveća, grmlja i penjačica koje redovno fruktifioiraju, a starost opažanih primjeraka je različita i varira između 15 — 100 godina. Obavljenim dendrološkim snimanjem analizirana je pojava poruka ispod matične biljke kao i na ostalim parcelama, a bez obzira na brojnost i vitalnost podmlatka. Rezultati su zbog preglednosti predočeni tabelarno, abecednim redom znanstvenog naziva rodova i vrsta. REZULTATI I DISKUSIJA U priloženoj tablici prikazana je fruktifikacija, zatim pojava generativnog i vegetativnog razmnožavanja za cjelokupnu analiziranu dendrofiloru. Iz obavljenog dendrološkog snimanja egzota i analize rezultata o mogućnosi subspontanog razmnožavanja pojedinih vrsta vidimo da u Arboretumu Botaničkog vrta, od zabilježenih 137 vrsta, kojih je domovina geografski vrlo udaljena od našeg podneblja (npr. Cephalotaxus drupacea, Ginkgo biloba, Pinus strobus; Aesculus parviflora, Juglans nigra i dr.), ne samo da redovno fruktificiraju već daju ponik koji se spontano javlja bez prethodnih mjera njege i zaštite. Daljnjom analizom rezultata prikazanih u priloženoj tablici proizlazi : — golosjemenjače koje plodonose zastupa 22 vrste, od kojih je 8 vrsta što se generativno razmnožavaju. 2 vegetativno, zatim 2 egzote generativno i vegetativno, a 14 vrsta je koje samo plodonose i ne regeneriraju se pomoću sjemena koje padne s krošanja starih stabala i — kritos jemen jače broje 115 vrsta, Od toga se generativno razmnožava 67 egzota, 48 vegetativno, 37 egzota razmnožava se generativno i vegetativno, dok 37 vrsta ima koje samo fruktificiraju — bez podmlađivanja. U Arboretumu Botaničkog vrta uzgajaju se mnoge raznolike vrste drveća i grmlja. Postojeći biljni fond rezultat je dugogodišnjeg i ustrajnog rada na introdukciji i uzgajanju pojedinih egzota. On predstavlja kolekcije i arhive drveća, koje se — uz nepovoljne vanjske utjecaje žive ili mrtve prirode nove životne sredine — bolje ili slabije održalo. Ovdje se je obavljalo kroz dugi niz desetljeća i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i biotske prilike. Sama pojava subspontanog širenja generativnom i vegetativnom reprodukcijom, ukazuje na prirodan tijek normalnog razvoja svake stabilne odnosino aklimatizirane vrste. Izostanak prirodnog pomlađivanja je siguran znak pucanja karike u složenom procesu introdukcije. Na ovu činjenicu ukazuju i neki drugi autori (Fukarek iJanjić 1976, Puri ć-D askalović 1977). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tabelarni pregled drvenastih egzota koje se subspontano razmnožavaju u arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu Razmnožava se subspontano a a > ~ < b 0 > 1 2 3 4 5 A. GYMNOSPERMAE Cephalotaxus drupacea S. et Z. Cephalotaxus fortunei Hook. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Pari. Chamaecyparis obtus (S. et Z.) Endl. Chamaecyparis pisifera (S. et Z.) Endl. Cryptomera japonica D. Don Chunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook. Ginkgo biloba L. Juniperus virginiana L. Larix leptolepis (S. et Z.) Gord. Metasequoia glytostroboidcs Hti et Cheng Picea pungens Engelm. Pinus banksiana Lamb. Pinus bungeana Zucc. Pinus griffithii McClelland Pinus strobus L. Pinus tabulaeformis Carr. Pseudotsuga menziesii var. glauca Schneid. Taxodium distichum (L.) Rich. Thuja occidentalis L. Thuja orientalis L. Tsuga canadensis (L.) Carr. Japan, Kina Sred. Kina SAD Japan Japan Japan sred. Kina ist. Azija Sj. Amerika Japan sred. Kina SAD Sj. Amerika sred. Kina Himalaja Sj. Amerika Kina Sj. Amerika Sj. Amerika Sj. Amerika ist. Azija Sj. Amerika j _ + 1 -f + + + H + + + + i + + + + + + + + .] _ B. ANGIOSPERMAE Acer buergerianum Miq. Acer carpinifolium S. et Z. Acer cissifolium (S. et Z.) K. Koch Acer davidii Franch. Acer ginnala Maxim. Acer saccharinum L. Actinidia polygama (S. et Z.) Maxim. Japan, Kina Japan Japan sred. Kina Kina, Japan Sj. Am-rika Japan, Kina _L + + l_ -f- + + |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 37 <-- 37 --> PDF |
t Aesculus octandra Marsh. Aesculus parviflora Walt. Akebia quinata (Houtt.) Dcne. Akebia trifoliata (Thunb.) Koidz. Alnus japonica (Thunb.) Steud. Amelanchier canadensis (L.) Med. Aristolochia durior Hill. Asimana tribola (L.) Dun. Aucuba japonnica Thunb. Berberis aggregata C. Schneid. Berberis amurensis Rupr. Berbes aristata DC. Berberis candidula Schneid. Berberis julianae Schneid. Berberis koreana Palibin Berberis thunbergii DC. Berberis wilsoniae Hemsl. et Wdls. Betula papyrifera Marsh. Broussonetia papyrifera (L.) L´ Her. Callicarpa dichotoma (Lour.) K. Koch Callicarpa japonica Thunb. Calycanthys floridus L. Caragana arborescens Lam. Carya cardiformis (Wangh.) K. Koch Carya laciniosa (Mich, f.) Loud. Carya pecan (Marsh.) Engl. et Graabn. Castanae dentata (Marsh.) Burkh Catalpa bignonioides Walt. Celastrus orbiculata Thunb. Celastrus scandens L. Celtis occidentalis L. Cercis canadensis L. Chimonanthus praecox (L.) Link. Cladrastis lutea (Michx. f.) K. Koch Clerodendron trichotomum Thunb. Cornus baileyi Coult. et Evans. Cornus florida L. Cornus kousa (Buerg.) Hance Corylopsis spicata S. et Z. Corylus chinensis Franch. Cotoneaster horizontalis Decne. Davidia involucrata Baill. Deutzia scabra Thunb. 2 3 Sj. Amrika _i_ Sj. Amerika + Kina, Japan + Koreja sred. Kina + Japan Japan, Koreja _|_ Formoza, Mandž. Sj. Amrika + Sj. Amerika + Sj. Amerika + Japan, Formoza + Koreja zap. Kina + ist. Azija + zap. Himalaja + _i_ Kina sred. Kina + Koreja + Japan, Kina + Kina + Sj. Amerika + Japan, Kina ~r Koreja, Kina + Japan + SAD +ist. Azija + Sj. Amrika "T Sj. Amrika + 4 SAD - Sj. Amerika + SAD + Japan, Kina -\- Sj. Amerika + Sj. Amerika + — + Kina -)- Sj. Amerika _i_ Japan, Knia + Japan, Kina + Sj. Amerika + Japan, Koreja + Japan + Kina + zap. Kina + zap. Kina + Japan, Kina -f 4 + + + -U + + + — + + + + + + + + + _ + — — — + + + _ — + + + ~ + — — — + _ — — + — + + 5 — + -) + — — + -L + + + + + + + + + — + — — — + — — — — — + + — — — — + + — — — + + — 4 331 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 38 <-- 38 --> PDF |
1 Diospyros lotus L. Diospyros virginiana L. Elaeagnus umbellata Thunb. Exochorda racemosa (Lindl.) Rehd. Fagus grandifolia Ehrh. Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl Forsythia viridissima Lindl. Fraxinus pennsylvanica Marsh. Gleditsia triacanthos L. Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch Idesia polycarpa Maxim. Juglans nigra L. Juglans mandshurica Maxim. Juglans sieboldiana Maxim. Koelreuteria paniculata Laxm. Kolkwitzia amabilis Graebn. Lespedeza bicolor Turcz. Leycesteria formosa Wall. Ligustrum ovalifolium Hassk. Ligustrum tschonoskii Dene. Liquidambar styracijlua L. Liriodendron tulupifera L. Madura aurantiaca Nutt. Magnolia acuminata L. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. Mahonia bealii (Fort.) Carr. Nandina domestica Thunb. Ostrya virginiana (Mill.) K. Koch Parrotia persica (DC.) C. A. Mey. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch. Parthenocissus tricuspidata S. et. Z.) Planch. Paulownia tomentosa (Thunb. Steud. Phellodendron amurense Rupr. Philadelphus microphallus Gray. Philadelphia schrenkii Rupr. Physocarpus opulijoliums (L.) Maxim. Platanus x acerifolia (Aiit.) Willd. Platycarya strobilacea S. et Z. Ptelea trifoliata L. Pterocarya stenoptera C. DC. Quercus coccinea Muenchh. Quercus phellos L. Quercus rubra L. Rhodotypos scandens (Thunb.) Mak. Rhus typhina L. 2 Kina Sj. Amerika Kina, Japan ist. Kina Sj. Amerika Kina Kina Sj. Amerika Sj. Amerika Sj. Amerika Japan, Kina Sj. Amerika Mandžurija Japan Kina, Koreja zap. Kina Kina, Japan Himalaja Japan Japan SAD Sj. Amerika Sj. Amerika SAD Sj. Amerika Kina Kina Sj. Amerika Perzija Sj. Amerika Japan, Kina Koreja Kina Kina SAD Mandžurija, Koreja Sj. Amerika Sj. Amerika Kina Sj. Amerika Kina SAD SAD Sj. Amerika Japan, Kina Sj. Amerika .´{ _i_ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + 4 + + + — + "1 _L — + + — + + + + — — — + + — + + — + — — + + + + ~ + + + — — + _|_ + + — + 5 — -f — — + + — — — — — — — — — — — — — — — — — + — — — i "T" + + + — + + + — — ~ + — — — — + |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 39 <-- 39 --> PDF |
1 2 3 4 5 Robinia pseudoacacia L. Securinega suffroticosa (Pall.) Rehd. Sophora japonica L. Sorbaria assurgen Vilm. et Bois Spiraea contoniensis Lour. Spiraea japonica L. f. Spiraea thunbergii Sieb. Staphylea emodi Wall. Stranvaesia davidiana Decne. Symphoricarpus albus (L.) Blake Symphoricarpus orbiculatus Mnch. Syringa amurensis Rupr. Syringa reflexa Schneid. Tilia americana L. Ulinus americana L. Viburnum lentago L. Viburnum rhytidophylum Hemsl. Viburnum trilobum Marsh. Heigela florida (Bge.) A. DC. Wisteria floribunda (Willd.) DC. SAD Kina Kina, Koreja Kina Kina, Japan Japan Kina, Japan Himalaja zap. Kina Sj. Amerika Sj. Amerika Kina Kina Sj. Amerika Sj. Amerika Sj. Amerika Kima Sj. Amerika Kina, Koreja Japan + + + + + + + + + _L + + + + -f + + + + + + — — — J_ + — + + + — + — — — ~~ + + + + — — — — —. — + — — + — -j— + + + — ´ + ZAKLJUČAK Tematika ovog rada sagledava mogućnosti subspontanog razmnožavanja drvenastih egzota u Arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu. Iz analize egzota koje redovno fruktificiraju, za 137 vrsta drveća, grmlja i penjačica (Gymnospermae — 22 sp., Angiospermae — 115 sp.), mogu se izvesti ovi zaključci: generativno se razmnožava, najviše egzota, njih 75, vegetativno 50, dok se generativno d vegetativno razmnožava 39 egzota, a 51 egzota ne obnavlja se na staništu hrasta lužnjaka i običnog graba. Sama činjenica, da u Arboretumu Botaničkog vrta obilno rađa sjemenom s dobrom klijavošću veći broj egzota, zatim da se javlja ponik mnogih rijetkih dendroloških vrsta, zaslužuje pozornost s aspekta izučavanja sukcesije urbaniziranih prostora i krajolika. LITERATURA Bertović , S. 1983: Reljef, podneblje i vegetacijski pokrov Zagrebačke regije. Prostorni plan Zagrebačke regije, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb. Pukarek , P., J a n j i ć, N. 1976: Prirodno širenje nekih vrsta drveća i grmlja na području Bosne i Hercegovine. Hortikultura, 1:1—3, Split. Kirigin, B., Sinik, N., Bertović, S. 1971: Klimatski podaci Hrvatske (Razdoblje 1948—1960). Građa za klimu Hrvatske, ser. II, br. 5., RHMZ, Zagreb. Kriissman , G. 1960: Handbuch der Laubgeholze Band I—II. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Kriissmann , G. 1933: Handbuch der Nadelgehblze. Verlag Paul Pare}´, Berlin und Hamburg. Martinović , J. 1983: Pedološka karta Zagrebačke regije. Zagreb (rukopis). P u r ić-D a skal o v i ć, O. 1977. Subspontano razmnožavanje alohtonih vrsta u arboretumu Šumarskog fakulteta u Beogradu. Glasnik Šum. fakulteta. 52:319— —329, Beograd. Šikić, K., Bas eh, O., Šimunovič, 1977: Osnovna geološka karta SFRJ. list Zagreb 1:100 000. Savezni geološki zavod, Beograd. Tučo vic, A. 1979: Genetika sa oplemenjivanjem biljaka. Građevinska knjiga, Beograd. U n g a r, S. 1971: Vodič kroz Botanički vrt PMF-a u Zagrebu. Botanički vrt Prirodoslovno- matematičkog fakulteta. Zagreb. Vidaković , M. 1932: Četinjače — morfologija i varijabalnost. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, SNL Zagreb. Fructification and Subspontaneous Reproduction of Exotic Woody Plants in the Arboretum of Botanical Garden — Faculty of Science Zagreb Summary The Botanic Garden of the University in Zagreb covers an area of about 4.7 ha., and was established in 1889., at the same place where it is also today. Lately, the collections of the Botanic Garden are cultivated over 10 000 different species. The largest part of the garden is used for Arboretum (number of species: cca 1000). Trees and bushes are arranged in free groups, and are systemized to the philogenetic-systematic relationship. The geographical location and coordinates for Arboretum: 15° 59´ long. East. 45° 48´ latt. North Altitude: 115 m above sea level Ground conditions: Zagreb is situated on sediments of Holocene (Alluvium), Pleistocene (Dilluvium) and partly Pliocene. Climatic data: 10.6° C — average yeariy temperature 40.4° C — absolute max. —27.3° C — absolute min.; Rainfall — mean annual: 871 mm. Habitat: Carpino betuli — Quercetum roboris Jov. The work diagramicaitly shows the 137 dendrological species (Gymnospermae — 22 sp., Angiospermae — 115 sp) which are alhotonic for the habitat on which the Arboretum is located. The mostly of the listed exotic woody plants (75 sp.) reproduce subspontaneously generalivelly and give seedlings of good vitality. The majority of the observed species is very interesting for studies of the succession of the urban environment vegetation and cultural landscape. 334 |