DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 25 <-- 25 --> PDF |
kretala se od 4 do 15 godina. Uočeno je da starost matičnih stabala utiče na rizogenezu reznica. posebno nekih četinarskih vrsta. Na primer kod Juniperus virginiana »Skyrocel« reznice uzete sa starih stabala veoma su se slabo ožiljavale. U ogledu je upoređivano ožiljavanje reznica koje su uzete sa stabala približno iste starosti. Tretiranje reznica obavljeno je stavljanjem preseka reznica u Biokor odnosno Stikor koji su nalik na puder. U slučaju da se na vlažnoj površini preseka zadržala veća količina preparata višak je odstranjen stresanjem. Prilikom tretiranja reznica sa fitohormonima donji deo reznica istovremeno je tretiran i sa fungicidima u cilju sprečavanja pojave gljivičnih oboljenja. Reznice su ožiljavane u plastenicima u krupnoj frakciji rečnog peska (frakcija 0,2 mm) ispod kojeg se nalazio sloj treseta debljine oko 1 do 2 cm. Orošavanje je vršeno ručnim atomizerima svaka dva i po sata. Prilikom ocenjivanja ožiljavanje reznica kao ožiljene uzete su reznice sa najmanje tri dobro razvijena adventivna korena. Broj ispitivanih reznica bio je različit kod pojedinih biljnih vrsta i tretmana, ali uvek dovoljno velik da bi se mogao doneti pouzdan zaključak (tab. 1). Iz ekonomskih razloga broj netretiranih reznica bio je kod svih ispitivanih biljnih vrsta manji nego tretiranih, da bi se na taj način smanjio rizik odnosno šteta od velikog broja neožiljenih reznica. Iz istih razloga broj reznica kod kojih je utvrđena masa korenovg sistema bio je ograničen zavisno od biljne vrste na 10 do 20 reznica. Masa suve materije korenovog sistema određena je na taj način što su korenovi skidani sa reznica, a zatim sušeni u sušionici na 105° C do konstatne mase. REZULTATI ISPITIVANJA I NJIHOVO TUMAČENJE Rezultati ispitivanja uticaja Biokora i Stikora na ožiljavanje reznica listopadnog i zimzelenog šiblja i četinara, kod ukupno 23 vrste prikazan je u tab. 1. Iz rezultata prikazanih u tab. 1 i si. od 1 do 3 može se uočiti da reznice listopadnog i zimzelenog šiblja nekih ispitivanih vrsta bez primene hormonskih preparata nisu se ožilile. Ako jesu tada samo veoma mali, praktično zanemarljiv i to obično veoma slabo. Oba preparata kod većine ispitivanih biljnih vrsta podsticala su rizogenezu i zahvalijujuć tome povećala procenat ožiljenih reznica. Ako se uporedi efekat Biokora. preparata vi kojem aktivnu materiju čini a-naftilsireetna kiselina i Stikora u kojem je to P-indolbuterna kiselina može se uočiti da je njihovo dejstvo u većini ispitivanih vrsta bilo jednako ili slično, a samo kod nekih vrsta se uočava izvesna razlika između njihovog dejstva. Pored toga što rezultati nisu statistički obrađeni oni se mogu smatrati pouzdanim pošto su ispitivanja kod većine biljnih vrsta obavljena sa velikim brojem reznica, posebno u slučaju primene hormonskih preparata. Ako se razlika u procentu ožiljenih reznica > 10´Vo između dva tretmana uzima kao statistički pouzdana, što je obično slučaj u većini bioloških eksperimenata koji su izvedeni sa dovoljnim brojem ponavljanja, tada se može zaključiti da je dejstvo Biokora i Stikora kod 14 ispitivanih vrsta bilo isto tj. da je razlika u procentu ožiljenih reznica tretiranih sa Điokorom odnosno Stikorom bila manja od 10%. Efekat Biokora bio je veći kod tri |