DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Ritam prirašćivanja u visinu tokom 1983. godine Ogledna ploha »Kruščica 99« Tabela 4 Proven i jencija početak Datumi 10% kada je postignuta određena dužina23-Vo 50",, 75%> ljetorasta 90% 100% 3001 02. 05. 06. 05. 10. 05. 18. 05. 26. 05. 04. 06. 27. 06. 3003 02. 05. 06. 05. 12. 05. 21. 05. 01. 06. 09. 06. 27. 06. 3012 02. 05. 07. 05. 10. 05. 19. 05. 30. 05. 08. 06. 27. 06. 3059 02. 05. 05. 05. 10. 05. 18. 05. 27. 05. 05. 06. 27. 06. 3005 02. 05. 05. 05. 11. 05. 19. 05. 29. 05. 05. 06. 27. 06. 2067 02. 05. 09. 05. 12. 05. 17. 05. 26. 05. 04. 06. 27. 06. Trajanje prirašćivanja u visinu Provenijencija —10% 10—25% 25—50% 50—75% dan a 75—90% 90—100% ukupno 3001 4 4 8 8 9 23 56 3003 4 ti 9 11 8 18 56 3012 5 3 9 11 9 19 56 3059 3 5 8 9 9 22 56 3065 3 6 i! 10 7 22 56 3067 7 3 5 9 9 23 56 Prosjek 4.3 4.5 7.8 9. 8,5 21,2 56 Na oglednoj plohi »Kruščica 99« kod svih provenijencija je prirašćivanje u visinu završeno 27. 06. Prema tome, na oglednoj plohi »Kruščica 19« prirašćivanje u visini je trajalo 57 — 69 dana, u prosjeku 62,4 dana. a na oglednoj plohi »Kruščica 99« u prosjeku 56 dana. Kraće trajanje prirašćivanja u visinu na oglednoj plohi »Kruščica 99« može se objasniti time što je na tom području nešto hladnije (pojas montane bukove šume). 3.3.2. Tok prirašćivanja u visinu Prosječne dužine ljetorasta u pojedinim datumima prikazane su u tab. 5. periodični visinski prirast za 7 dana u tab. 6, a prosječni dnevni u pojedinim vremenskim razmacima u tab . 7. dok su relativne visine ljetorasta prikazane u tab. 3 i 4. Sa tab. 5 se vidi da na oglednoj plohi »Kruščica 19« dužine ljetorasta variraju između 263 i 407 mm, što znači da prov. 3065 ima za 55% veću dužinu ljetorasta nego najslabija prov. 3003. Uslijed velike razlike u visinama između ponavljanja-blokova, što se može protumačiti većim mikroekološkim razlikama između parcela i endogenim činiocima, analizom varijanse se pokazalo da od 15 upoređenja dva prosjeka samo u dva slučaja su razlike signifikantne i to kod praga signifikantnosti od p~0,10 ; |