DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 103 <-- 103 --> PDF |
misija za zaključke dopuni po potrebi u skladu prijedloga koji su sadržani u izlaganju i raspravama. Usvaja se prijedlog. Zahvaljuje se svim sudionicima 93. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske i zaključuje njen rad. Zapisnik napisao: Ovjerovitelj: Ivan Maričević, dipl. inž. 1. Nadan Sirotić, dipl. inž. 2. Srećko Vanjković, dipl. inž. ŠUMARI DITŠDI ZAGREB U SUMAMA MACELJ GORE Grupa članova DIT-a šumarstva i drvne industrije Zagreb, sekcije umirovljenika u organizaciji Šumskog gospodarstva Zagreb, posjetila je šume gospodarske jedinice Macelj. Posjeti su prisustvovali i bivši rukovodioci toga područja: ing. J. Došen, ing. R. Štraser, ing. P. Vojt i dr. Posjet je organizirao ing. B. Mihelčić. Išlo se je autobusom Š. G. Zagreb dne 19. travnja u 8 sati ispred Šumarskog doma. Prisustvovalo je 30 članova, a u Krapini nam se priključila i kolegica Ana Topfer a od šum. gospodarstava direktor OOUR-a iskorišćivanje šuma ing. D. Kondres i dr. Sume Macelj gore ranije su bile u vlasništvu veleposjednika i to: zapadni dio uz granicu Slovenije grofa Windischgraetza, centralni dio baruna Ottenfelsa i grofa Keglevića a istočni dio grofa Draškovića. Macelj gora je jako kupirani teren, vrlo težak za eksploataciju, tako da je jedan dio sve do današnijh dana neiskorištavan, i ako se nalazi relativno blizu prometnica Đurmanec-Rogatec i Krapina-Ptuj. Prva iskorištavanja padaju u 60-te godine prošlog stoljeća. Kao prvo radi lakšeg transporta iskorištava se hrastovina iz koje se radi dužica koja se otprema u Trst. Tada su posječena sva hrastova stabla. Bukovina se počinje iskorištavati 1863. godine kao ogrjevno drvo za proizvodnju potaše, kao sirovine za staklanu u šumi kraj sela Log, koju je podigao grof Windischgraetz. Tada je veliki dio šume posječen čistom sječom. Ta staklana (glažuta) prestala je sa radom 1884. godine i pretvara se u tvornicu savijenog namještaja, koja radi 10 godina i za potrebe te tvornice posječena je sva mlađa kvalitetna bukovina. God. 1924. taj posjed kupuje Krapinska tvornica pokućstva. Centralni dio masiva Macelja su šume grofa Keglevića i baruna Ottenfelsa. I oni koriste samo šume u pristupačnim dijelovima, prodajom manjih sječina trgovcima iza kojih su ostajale neuredne sječine sa mnogo preloma, izvala, sa uništenim podmlatkom od izvlačenja i tumbanja materijala. Tadašnje šumarske vlasti tjerale su vlasnike na pošumljavanje i iz toga doba imađemo kulture četinjača, koje su se tada forsirale kao vrednije od bukovine. God. 1910. kupuje firma Filipa Deutscha sinovi šume grofa Keglevića, ali jača eksploatacija počinje tek kada 1928. god. firma Drach iz Capraga investira veliki kapital u izgradnju ind. kolosjeka i pilane u Đurmancu i šum. pruge-koturače u šume baruna Ottenfelsa, ko^i im prodaje drvo na panju. Iako je gosp. osnovom bilo predviđeno iskorišćivanje tih šuma u 10 godina, to je izvršeno za 5 god. ne poštujući odredbe gosp. osnove, tako da su ostale gole površine, bez podmlatka, uništene bilo naglom insolacijom, bilo kotrljanjem i spuštanjem drvnog materijala niz strmine. Istočni dio Macelja šum. predjel »Kal« bio je u posjedu grofa Draškovića, doživio je istu sudbinu kao i šume Ottenfelsa. Tu je u vremenu od 1919—1925. izvršena sječa svih stabala iznad (b 30 cm, da bi se ostavili sjemenjaci i to redovito samo na mjestima gdje se nije mogao izvršiti izvoz ili pak stabla bez tehničke vrijednosti — tuturine. Te šume dolaze 1937. pod upravu "Privremene uprave ekspropriiranih šuma«. Iz gornjeg prikaza o gospodarskim prilikama prije Oslobođenja je vidljivo, da je svaki šumovlasnik sa istom gospodario prema svojim potrebama ne vodeći računa o racionalnom šumskom gospodarenju, gledajući da postigne što veći fi 397 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 104 <-- 104 --> PDF |
nanci´jski efekat, neracionalnom sječom kvalitetnijih i pristupačnijih drvnih masa, sa što manjim investicijskim ulaganjima, tako da je nakon Oslobođenja u Macelju naslijeđeno samo 18 km šum. uskotračne koturače, 2 km zemljanog puta u »Loboršćak« i oko 30 km šum. staza — perštajna. Nakon II. svjetskog rata sve šume veleposjednika, zemlj. zajednica dane su pod upravu »Privremene uprave agrarnih šuma« u Krapini, zatim »ZEŠUMPOH-u«, pa Kot. šum. gospodarstvu u Đurmancu, S´IP-u »Macelj«, 1951. Sum. gosp. »Samarica « u Zagrebu, 1954. u sastavu su Šumarije Krapina (ustanova sa samostalnim finansiranjem), a od 1960. god. u sastavu Šum. gosp. »Macelj« zajedno sa šumarijama Zlatar i D. Stubica. Od 1963. god. to se gospodarstvo spaja sa Sum. Gospodarstvom Zagreb. Stigavši autobusom u Đurmanec prvo smo otišli do lugarnice Sutla, na samoj granici sa Slovenijom i tu nam je ing. Kondres u kratkim crtama prikazao šumu Macelj i teškoće sa kojima se šumarstvo bori pri eksploataciji tih šuma, radi jako teških terenskih uvjeta. Prvo smo obišli taj dio t. z. Windischgraetzovih šuma. Otišli smo do odjela 24 e gdje nam je ing. Joža Ormož iz šumarije Krapina, pokazao vrlo lijepu 90 god. bukovu sastojinu, visine oko 40 rnet, sa 380 m3 po ha, ali relativno malih promjera zbog neprorjeđivanja radi nepristupačnosti. U susjednom odjelu 24 g izvršen je 1935. god. naplodni sijek, ali čini nam se da je još uvijek dosta gusto. Godišnji etat u šumi Macelj je 17.500 m´1 i 50% drvnih masa pada u IV i V dobni razred. Danas je Macelj mnogo bolje otvoren, sa oko 14 km na 1000 ha, a gospodarstvo teži da čim prije bude 17,5 km/1000 ha šum. cesta i vlaka, tako da se samo vrši capinanje do mjesta utovara u vozila. Zatim smo pogledali mlade odjele u kojima je 1960 — 1065. bila podsijavana jela, što nije naročito uspjelo. Potom smo se vratili u Đurmanec u pilanu »Marka Šavrića«, a nakon zakuske ponovo produžili u Macelj u tamošnju park šumu »Loborščak«, gdje nam je ing. Darko Kondres dao historijski prikaz šume Macelj a ing. Branko Tušek iz šumarije Krapina prikazao istu sa gospodarskog stajališta. Prva gosp. osnova za cfjelu gosp. jedinicu Macelja izrađena je 1951. god. Ta osnova dijelila je šume Macelja na jednodobne sa 120 god. ophodnjom za hrast, 100 god. za bukvu i 80 god. za jelu i smreku, te na preborne sa 20 god. ophodnjicom. Ta se osnova 1974. god. mijenja, napušta se prebor i vrši se podjela na pet uređajnih razreda. Najnovija gosp. osnova iz 1984. god. dijeli se na uređajne razrede prema ekološkim tipovima. Po toj osnovi ukupna površina Gosp. jedinice Macelj je 3017 ha, od toga pod šumom 2/991 ha sa drv. masom od 778.000 m3, prirastom 5,55 m3/ha i 260 m3/ha sa 10-god. etatom od 313.672 m´S glavnog i 273.111 m3 prethodeog prihoda ili godišnje 17.780 m:). Iako je u prošlosti gospodarenje bilo vrlo neracionalno, zahvaljujući samo vrlo dobroj produktivnosti tla, šuma je odolijevala svim nedaćama i daje garanciju za potrajnost, a pravilnim uzgojem dati će dobre rezultate. Nakon lovačkog ručka, zahvalili smo se domaćinima na prijemu i puni lijepih dojmova vratili smo se u Zagreb. Emanuel Vilček, dipl. inž. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE U ŠUMARSTVU I KATEDRA ZA UZGAJANJE ŠUMA organiziraju SAVJETOVANJE SUME HRVATSKE U DANAŠNJIM EKOLOŠKIM I GOSPODARSKIM UVJETIMA DRVENIK — hotel »QUERCUS« 19—23. 09. 1988. SVRHA I TEMATIKA SAVJETOVANJA Povod znanstveno-stručnog Savjetovanja je 90-godišnjica visoke fakultetske nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (1898—1988) i 20-godišnjica smrti akademika Milana Anića, redovnog prof. Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Želimo ovim Savjetovanjem obuhvatiti problematiku šuma i šumarstva SR Hrvatske u sadašnjim ekološkim, gospodarskim i zakonskim uvjetima, pa će referenti u svojim referatima (40 referata) obraditi upravo tu aktualnu problematiku naših šuma i šumarstva. Organizacijski odbor će tiskati Zbornik plenarnih referata i sažetke svih referata prije početka Savjetovanja i taj materijal uručiti svim .sudionicima prilikom prijave u mjestu održavanja Savjetovanja. Nakon završetka Savjetovanja svi referati i autorizirane diskusije u cijelosti bit će tisikani u GLASNIKU ZA ŠUMSKE POKUSE. PRIJAVA SUDIONIKA SAVJETOVANJA Prijave za sudjelovanje u radu Savjetovanja podnose se do 31. svibnja 1988. godine i dostavljaju se na adresu: Organizacijski odbor SAVJETOVANJA Šumarski fakultet Prof. dr. Đuro Rauš 41000 ZAGREB Šimunska 25 Telefon: 041/218-288 PRIJAVA I REZERVACIJA SMJEŠTAJA Smještaj je za sve sudionike predviđen i osiguran u Drveniku pokraj Makarske u hotelu »QUERCUS« (hotel B (kategorije), koji je izgradilo Šumsko gospodarstvo »HRAST« Vinkovci. Prijavu za rezervaciju smještaja i pansiona treba dostaviti najkasnije do 31. svibnja 1988. na adresu Organizacijskog odbora. Rezervacija hotela za pratioca ili člana obitelji obavlja se na isti način ikao i za sudionike Savjetovanja. Cijene smještaja i pansiona u hotelu bit će Vam javljene u drugoj obavijesti i bit će pristupačne. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Kotizacija po sudioniku je 50.000,— dinara. Autori referata i članovi obitelji sudionika oslobođeni su plaćanja. Iz kotizacije se namiruju svi troškovi organizacije, dobivanje Zbornika i ostalog materijala, te prisustvovanje ekskurziji i završnoj večeri. Iznos kotizacije potrebno je uplatiti najkasnije do 30. lipnja 1988. na žiro račun gumarskog fakulteta 30102-603-929 s naznakom »Savjetovanje — DRVENIK 88«. PROGRAM I RAD SAVJETOVANJA 19. rujna 1988. (ponedjeljak) — dolazak i smještaj sudionika u hotel do 18 sati. U 20 sati pozdravna riječ predsjednika skupštine općine Makarska. Koktel i program klape iz Makarske. Večera i društveni program RKUD »ŠUMARI« Vinkovci. 20. rujna 1988. (utorak) — Početak rada Savjetovanja u 8 sati. Plenarni i drugi referati s diskusijom odvijat će se prema satnici koja će naknadno biti utvrđena. 21. rujna 1988. (srijeda) — Nastavak rada Savjetovanja (prema satnici). 22. rujna 1988. (četvrtak) — Znanstveno-stručna i turistička ekskurzija u okolici MAKARSKE i NA »BIOKOVO «, park prirode i spomen-područje. Ručak u prirodi. 23. rujna 1988. (petak) — Završetak Savjetovanja i povratak kućama. DOLAZAK NA SAVJETOVANJE U Drvenik se može doći u prvom redu vlastitim kolima, autobusima javnog prijevoza ili autobusima radne organizacije (Vinkovci, Osijek, Bjelovar, Buzet, Gospić, Delnice i dr.) i autobusima organizatora. Iz Zagreba će, ovisno o broju sudionika, krenuti jedan ili dva autobusa. Troškove prijevoza snosi svaki sudionik. Autobusi kreću iz Zagreba 19. rujna 1988. u 8 sati, a vraćaju se iz Drvenika u Zagreb 23. rujna 1988. god. oko 9 sati. DOPISIVANJE I OBAVIJESTI Za sve obavijesti vezane za ovo Savjetovanje obratite se na: Šumarski fakultet, Organizacijski odbor Savjetovanja, prof. dr. Đuro Rauš, Šimunska 25. Telefoni: (041) 218-288, kućni 52, i (041) 218-288, kućni 167. Očekujemo Vašu prijavu, srdačno Vas pozdravljamo. Organizacijski odbor |