DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 101 <-- 101 --> PDF |
2. Dipl. inž. Srećko Vanjković, možda malo i pretjerujemo, jer znamo iz prakse da su se i ranije sušila stabla i šume. Neugodno djeluju ti rezultati i trebalo bi što objektivnije obavještavati javnost, znanstveno-stručno iz naših organizacija i institucija. Svojevremeno smo vodili borbu za očuvanje šuma u Pokupskom bazenu od različith jednostranih projekata vodoprivrede i eletkroprivrede. Naša struka mora pravovremeno reagirati na sve negativne utjecaje na život šume. 3. Dipl. inž. Damir Moćan, osvrće se na stanje u Gorskom kotaru. Kod stručnih ljudi i kod običnih građana vlada velika zabrinutost za zdravstveno stanje naših šuma. (Misliim ida ne treba isticati što šuma i šumsike sastojine znače za stanovištvo i ljude na tom području, koji isključivo žive i grade svoju egzistenciju na šumarstvu i preradi drva, Sire gledano nenadoknadiva je vrijednost šuma za cijeli ekosistem — utjecaj na klimu, regeneracija kisika, filtriranje zraka, reguliranje podzemne vode, sprečavanje erozije, značaj u turizmu itd. Ranijih godina razlozi sušenja glavnih vrsta drveća pogotovo jele, te pad postotka prirasta a time tečajnog volumnog prirasta, pripisivalo se nepovoljnoj debljinskoj struk turdi i starosti naših sastojina. Izostanak prirodne regeneracije u jelovih sastojina također je bio predmet mnogobrojnih istraživanja, koja misu dala rezultate; Tek u zadnjih 5 — 6 godina kad je sušenje šumskih sastojina uzelo sve veće razmjere, došlo se do spoznaje najprije u svijetu, pa kod nas, da su zagađujuće tvari (SO, i spojevi N) i njihovi produkti konverzije u zraku bitni uzroci propadanja šuma. Pojačana sanitarna sječa u OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma Delnice u 1985. godini iznosi 30°/o od ukupnog etata četinjača, u 1986. i 1987. godini iznosi 40), a u etatu za 1988. g. sanitar je planiran sa 49%. Za predpostaviti je da će planirani sanitar do kraja godine porasti na 50"/(» od planiranog etata četinjača. Na području O. J. šumarije Fužine cijeli etat četinjača sječe se u sanitarnim sječama, u O. J. Crni iLug 40°/o, a u O. J. Delnice 62%. Na preostalom dijelu OOUR-a sječe se u sanitaru od 21*/o— 32% od etata četinjača. Da bi se istakao značaj četinjača za OOUR Delnice potrebno je istaknuti da četinjače sudjeluju u fondu sa 8400000 m3 i 130.000 m´! etata, a listaee 700.000 m3 u fondu i 97.000 u etatu. Treba napomenuti da se u doznaci sanitara doznačuju isključivo šušci i stabla oštećena više od 60%. Sanitarnim sječama se uspije godišnje obuhvatiti 1/3 površine što smatramo da nije dovoljno, jer intenzitet sušenja zahtjeva da se najmanje svake druge godine sječe sanitar na istoj površini. Kako se vidi iz podataka o sječi sanitara najugroženiji dijelovi OOUR-a su cijelo područje, O. J. Fužine, dio Crnog Luga i dio Delnica ukupne obrasle površine 15.400 ha, što iznosi 41% od ukupne obrasle površine. To ´je površina na zapadnom dijelu OOUR-a Delnice gdje oborinski talog iznosi 2.800 mm, a manje ugroženiji su istočni dijelovi sa oborinama oko 1.700 mm. Oč.t je utjecaj industrije »koncentrirane u kvarnerskom zaljevu, kao i utjecaj: Atlantske i Đenovske oiklone, koje donose štetne tvari iz ojeveme Italije, a ©ne nakon kemijske pretvorbe padaju na tlo kao kisele kiše. Mislim da nije potrebno naglašavati da pojačana sječa sanitara donosi problem u iskorišćivanju šuma, a posebno kod mehaniziranog izvlačenja. Isto tako u uzgoju šuma nastaju problemi jer sanitarne sječe ne oslobađaju površinu za kompenzacijsku sadnju. Za sada jedino što nam preostaje je da na ugroženijem području povećamo sjeoni etat sa intenzivnim uzgojnim radovima iz biološke reprodukcije šuma, unošenjem sadnica smreke., te višegodišnja njega podignutih kultura. Mogu reci da nas nisu iznenadili rezultati istraživanja koji nas svrstavaju u ekološki najugroženija područja Hrvatske. Svijesni te činjenice mi ćemo ove godine fotogrametrijski sa infracrvenim zrakama snimiti cijelo područje. Radne organizacije, najugroženije dijelove totalno, a ostali dio primjernim prugama 10% površine. Na taj način želimo potvrditi žalosnu činjenicu koju ste i vi iznijeli usvojim istraživanjima, da Gorski Kotar zbog svoga geografskog položaja služi kao deponij za odlaganje otpadnih tvari industrije Istarsko-riječkog područja i sjeverne Italije. Proces propadanja šuma može se usporiti jedino ako se smanji emisija štetnih tvari i zato treba djelovati u tom pravcu. 4. Dr. Đuro Kovačić, pitam da li se govori o broju 25 mil. stabala ili o m-´S — vjerovatno o m-5, što znači više od 4 godišnaj etata trebalo bi se posjeći (oštećenih stabala drvne mase). Već prilikom izrade i donošenja gospodarske osnove za šumsko-goransko privredno područje susreli smo se sa problemom utvrđivanja |