DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 96 <-- 96 --> PDF |
tjana Antonić i Hedviga Tomić, a naslovne stranice su kolor fotografije Vladimira Pfeifera, Nedeljke Segulja, Branka Jalžića i Mladena Kerovca. Svaka knjižica serije izašla je u nakladi od 1.500 primjeraka. Knjiga 1 ove serije »PRIRUČNIK ZA FITOCENOLOŠKA ISTRAŽIVANJA VEGETACIJE « od Nedeljke Šegulje i Vladimira Hršaka, predstavlja mali priručnik koji čitatelja upućuje na jednostavan način u tajne proučavanja flore i vegetacije, od pripreme za rad na terenu do izrade sintetskih tablica biljnih zajednica. U biljnogeografskom položaju i raščlanjenju Jugoslavije popračeno odgovarajućom kartom opisuju se mediteranska, eurosibirsko- sjevernoamerička i alpsko-visokonordijska regija. Daje se sistematski pregled vegetacijskih jedinica obrađenih u priručniku. U karakteristikama nekih biljnih zajednica obrađene su one najznačajnije za mediteransko i kontinentalno područje, što je popračeno dobrim crtežima Hršaka. Ukazano je na zaštitu flore i vegetacije naše zemlje te na odnose između biljnih zajednica i okoliša. Autori su obradili odnose između tla i vegetacije i na vrlo jednostavan način opisali značajke tala koje utječu na sastav vegetacije (tekstura, struktura, reakcija i temperature tla), dok je posebno opisan humus i način njegova određivanja. Antoaneta Požar Domac je u knjizi 2 Male ekološke bibloteke pod naslovom »O BIOLOGIJI MORA« uspjela na 83 stranice teksta sažeti sve važnije spoznaje ove oblasti. Prikazane su osnovne značajke morskog ekosistema — morsko dno, temperatura, svjetlost, sastav morske vode i salinitet, kisik, dušik, ugljični dioksid i pH, tlak i gibanje mora te kruženje materije i protjecanje energije kroz ekosistem. U daljnjem tekstu autorica opisuje rasprostranjenost živih bića u moru. U svome jednostavnom, sažetom i sadržajnom tekstu popraćenom dobro odabranim crtežima Hedvdge Tomić, autorica opisuje plankton, nekton i bentos. U poglavlju koje se odnosi na istraživanje živog svijeta u priobalnom pojasu daju se primjeri skupljanja uzoraka te promatranja i istraživanja bentonskih životnih zajednica u plitkom litoralnom području. Zadnje poglavlje se odnosi na osnovne značajke Jadranskog mora i njegovu zaštitu. Autorica smatra da se Jadransko more dobrim dijelom još uvijek može smatrati čistim, ali da je njegov sjeverni dio zbog velike aglomeracije ljudi, moderne zemljoradnje, razvijene industrije i prometa, već sada dosta onečišćen, a geomorfološke karakteristike ne dopuštaju efikasnu difuziju zagađivača, kao što je to slučaj u ostalim područjima. Smatra, nadalje, da kemijsko onečišćenje mora predstavljati danas najopasniju vrstu štetnog djelovanja čovjeka na okoliš i da mnogi kemijski spojevi uništavju nježne planktonske organizme, koji sudjeluju u procesu autoepuracije, te se na taj način uništava sistem »samoobrane« mora od ostalih zagađivača. Knjiga 3 biblioteke pod naslovom »EKOLOGIJA KOPNENIH VODA« Mladena Kerovca ukazuje vać u uvodu na veliko značenje kopnenih voda za čovjekov život. U značajkama kopnenih voda te njihova živog svijeta posebno su obrađene stajaće, jezerske i tekuće vode te prikazani odnosi ishrane u njihovim biocenozarna. Opisane su flora i fauna kopnenih vodenih ekosistema što je bogato prikazano crtežima Tatjane Antolić. Autor je obavio podjelu stajaćih kopnenih voda, opisao ih prema veličini, geografskom položaju, postanku, kemijskom sastavu i intenzitetu produkcije. Ukazao je, nadalje, na značajke slabo produktivnih jezera, vrlo produktivnih jezera i distrofnih jezera ili močvare. Unutar poglavlja jezerske životne zajednice opisane su zone slobodne vode i dna jezera sa svojim zajednicama. U poglavlju o tekućicama obavljen je njihov opis i zonacija i dano značenje ribljih vrsta u zonaciji. Objašnjena je ekološka piramida uz opis i razradu au´totrofhih i heterotrofnih 283 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 97 <-- 97 --> PDF |
organizama te zavisnost pojedinih grupa jednih o drugima. Metode istraživanja kopnenih voda podjelio je autor u rad na terenu i laboratoriju te planiranje i izvođenje istraživanja. Opisani su gustoća populacije, raznolikost zajednica, a na kraju se ukazuje na problem onečišćenja voda. Paula Durbešić autor je 4. knjige Male ekološke biblioteke čiji je naslov »Upoznavanje i istraživanje kopnenih člankonožaca. « Ovaj izvrsni priručnik za terenska istraživanja opremljen je sa 174 crteža Borisa Liovića. U uvodu navodi autorica da člankonošci čine više od tri četvrtine poznatih životinjskih vrsta čiji broj dosiže 842.000, a da brojnost, raznovrsnost i uzajamnu povezanost živih oblika možemo naučiti isključivo u prirodi, primjenom raznih istraživačkih metoda. U daljnjem tekstu obrađuje se morfološka građa i razvitak kukaca, terenska istraživanja, obrada prikupljenog materijala sa izdvajanjem, prepariranjem izradom zbirki što je popraćeno s četrdesetak crteža. Dana je tablica determinacije sa 138 crteža što pomaže zainteresiranom da se uvede u tajnovit svijet člankonožaca. U zadnjem poglavlju — vrednovanje rezultata obrađuje autorica brojnos t redova kukaca na livadnim zajednicama uz tok rijeke Raše te daje tablicu s podacima o vrstama kornjaša iz jednog staništa u Gorskom kotaru u gorskoj šumi bukve u kojoj je utvrdila broj nost populacija vrsta, broj uzoraka te dominantnost i konstantnost. Prikazane knjige Male ekološke biblioteke dosegle su postavljeni cilj priručnika za proučavanje prirode, ali i puno više od toga. Autori koji su očito ljubitelji prirode prenose na čitatelja dio svog oduševljenja šireći tako istinu o povezanosti čovjeka i njegova okoliša i to sačuvane i neonečišćene prirode. Hrvatsko ekološko društvo kao izdavač a naročito autori ovih knjiga zaslužuju posebno priznanje. Prof. dr. Branimir Prpić HORTIKULTURA Br 3—4/1987. Časopis »Hortikultura« kao nasljednik časopisa »Vrt«, u 1988. godini ulazi u 55. — godište. Danas je izdavač Društvo za uređenje pejzaža i vrtlarstvo SR Hrvatske uz financijsku pomoć SIZ-a za znanstveni rad SR Hrvatske, SIZ-a usmjerenog obrazovanja male preivrede i komunalne djelatnosti SR Hrvatske, Radnih organizacija i OOUR-a kao podupirajućih članova te SIZ-a kulture Općine Opatije. To je i razumljivo, kada je pretplata (i članarina Društvu) za pojedince samo 6 000 dinara, za radne Organizacije i ustanove 10 000., a naslovna stranica svakog broja donosi ilustracije u boji. U ostalom jedino s fotografijom u boji može se predočiti u potpunosti poput snimka s Lokruma ili fotografije cvijeta Bougainvillea- e, objavljene u ovom broju. U ovom broju/svesku prvi je članak Petra Solića : Prinos valorizaciji djela Nicolausa Thomasa HOSTA. N. T. Host (1761—1834) rođen je u Rijeci, ali djedovina mu je Kastav. Završio je medicinske nauke, pa je bio dugogodišnji osobni liječnik austrijskog cara Franje I. Međutim N. T. Host je poput znanih nam J. Pančića, J. Sclossera i R. Visiania (koji su također bili liječnici) u knjigu nezaborava upisan kao botaničar. To mu osiguravaju dva sveska s blizu 2000 stranica djela »Flora Austriaca«, izašla 1827. i 1831. u Beču te djelo »Salix — Abbildungen und Geschreiebungen des osterreichischen Weiden« (I dio 1828. a dovršenje drugog dijela spriječila je smrt). Vrijedno je detaljnije upoznati se s radom N. T. Hosta u ovom članku P. Solića. Od ostalog sadržaja ovog sveska Hortikulture navodimo: M. Ob a d-S ć i t aroci : Vrtovi i perivoji uz dvorce Hrvatskog Zagorja, M. Oba d-Š ćitaroci i sur.: Perivoj u Varaždinskim Toplicama, D. Grgurević: Osvrt na Marulićev opis vrta u »Suzani«, |