DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 96 <-- 96 --> PDF |
tjana Antonić i Hedviga Tomić, a naslovne stranice su kolor fotografije Vladimira Pfeifera, Nedeljke Segulja, Branka Jalžića i Mladena Kerovca. Svaka knjižica serije izašla je u nakladi od 1.500 primjeraka. Knjiga 1 ove serije »PRIRUČNIK ZA FITOCENOLOŠKA ISTRAŽIVANJA VEGETACIJE « od Nedeljke Šegulje i Vladimira Hršaka, predstavlja mali priručnik koji čitatelja upućuje na jednostavan način u tajne proučavanja flore i vegetacije, od pripreme za rad na terenu do izrade sintetskih tablica biljnih zajednica. U biljnogeografskom položaju i raščlanjenju Jugoslavije popračeno odgovarajućom kartom opisuju se mediteranska, eurosibirsko- sjevernoamerička i alpsko-visokonordijska regija. Daje se sistematski pregled vegetacijskih jedinica obrađenih u priručniku. U karakteristikama nekih biljnih zajednica obrađene su one najznačajnije za mediteransko i kontinentalno područje, što je popračeno dobrim crtežima Hršaka. Ukazano je na zaštitu flore i vegetacije naše zemlje te na odnose između biljnih zajednica i okoliša. Autori su obradili odnose između tla i vegetacije i na vrlo jednostavan način opisali značajke tala koje utječu na sastav vegetacije (tekstura, struktura, reakcija i temperature tla), dok je posebno opisan humus i način njegova određivanja. Antoaneta Požar Domac je u knjizi 2 Male ekološke bibloteke pod naslovom »O BIOLOGIJI MORA« uspjela na 83 stranice teksta sažeti sve važnije spoznaje ove oblasti. Prikazane su osnovne značajke morskog ekosistema — morsko dno, temperatura, svjetlost, sastav morske vode i salinitet, kisik, dušik, ugljični dioksid i pH, tlak i gibanje mora te kruženje materije i protjecanje energije kroz ekosistem. U daljnjem tekstu autorica opisuje rasprostranjenost živih bića u moru. U svome jednostavnom, sažetom i sadržajnom tekstu popraćenom dobro odabranim crtežima Hedvdge Tomić, autorica opisuje plankton, nekton i bentos. U poglavlju koje se odnosi na istraživanje živog svijeta u priobalnom pojasu daju se primjeri skupljanja uzoraka te promatranja i istraživanja bentonskih životnih zajednica u plitkom litoralnom području. Zadnje poglavlje se odnosi na osnovne značajke Jadranskog mora i njegovu zaštitu. Autorica smatra da se Jadransko more dobrim dijelom još uvijek može smatrati čistim, ali da je njegov sjeverni dio zbog velike aglomeracije ljudi, moderne zemljoradnje, razvijene industrije i prometa, već sada dosta onečišćen, a geomorfološke karakteristike ne dopuštaju efikasnu difuziju zagađivača, kao što je to slučaj u ostalim područjima. Smatra, nadalje, da kemijsko onečišćenje mora predstavljati danas najopasniju vrstu štetnog djelovanja čovjeka na okoliš i da mnogi kemijski spojevi uništavju nježne planktonske organizme, koji sudjeluju u procesu autoepuracije, te se na taj način uništava sistem »samoobrane« mora od ostalih zagađivača. Knjiga 3 biblioteke pod naslovom »EKOLOGIJA KOPNENIH VODA« Mladena Kerovca ukazuje vać u uvodu na veliko značenje kopnenih voda za čovjekov život. U značajkama kopnenih voda te njihova živog svijeta posebno su obrađene stajaće, jezerske i tekuće vode te prikazani odnosi ishrane u njihovim biocenozarna. Opisane su flora i fauna kopnenih vodenih ekosistema što je bogato prikazano crtežima Tatjane Antolić. Autor je obavio podjelu stajaćih kopnenih voda, opisao ih prema veličini, geografskom položaju, postanku, kemijskom sastavu i intenzitetu produkcije. Ukazao je, nadalje, na značajke slabo produktivnih jezera, vrlo produktivnih jezera i distrofnih jezera ili močvare. Unutar poglavlja jezerske životne zajednice opisane su zone slobodne vode i dna jezera sa svojim zajednicama. U poglavlju o tekućicama obavljen je njihov opis i zonacija i dano značenje ribljih vrsta u zonaciji. Objašnjena je ekološka piramida uz opis i razradu au´totrofhih i heterotrofnih 283 |