DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*49 (497.13) Šum. list CXII (1988) 195 PROPADANJE ŠUMA U SR HRVATSKOJ Branimir PRPlC, Nikola KOMLENOVIC i Zvonko SELETKOVlC* SAŽETAK: Tijekom 1987. godine obavljena je procjena oštećenosti šumskih sastojina u SR Hrvatskoj. Kao osnova poslužila je metoda Komisije Evropske zajednice, Odjel za šume i uzgajanje šuma. Iz rezultata popisa oštećenja proizlazi da je zdravo 74% stabala, slabo oštećeno 18´;n stabala, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Na prvom mjestu po oštećenosti nalazi se jela sa 72%, zatim pitomi kesten 44%, hrast lužnjak 38%, poljski jasen 35%, hrast kitnjak 28%) i obična bukva sa 19% oštećenih stabala. Četinjače u Hrvatskoj su oštećene preko 55%, a listače nešto manje od 23Vo. Najveća oštećenost utvrđena je na području Zagreba (48%), Delnica (35%), Gospića (32%) i Varaždina (32%), a najmanje na području Bjelovara (lOVo) i Nove Gradiške (10%). Ustanovljeno je da su više oštećena stabla u većim visinama i na južnim ekspozicijama. Ključn e riječi : oštećenost šumskih sastojina, SR Hrvatska, procjena. UVOD Prema podacima koji proizlaze iz najnovijih šumskogospodarskih osnova i programa za gospodarenje šumama iz 1987. godine šume i šumska zemljišta u SR Hrvatskoj zauzimaju 1 844 568 ha, što čini 35% ukupne površine Republike, odnosno 22% površine svih šuma u Jugoslaviji. Ukupna drvna zaliha u šumama iznosi 298 080 800 m3, godišnji prirast 8 224 100 m3 te godišnji sječivi etat 6 179 972 m3. U privrednom smislu ovaj prirodni resurs bitan je faktor cijelog kompleksa šumarstva, prerade drva i prometa. On ima veliki značaj za nacionalnu ekonomiju. Sume su jedno od najsnažnijih prirodnih bogatstava i sa stanovišta općekorisnih funkcija koje utječu na prirodnu okolinu i na uvjete života i rada u njoj. Propadanje pojedinih stabala i grupa šumskog drveća pa i čitavih sastojina poznato je iz povijesti šumarstva. Još u prošlom stoljeću »Šumarski list« bilježi sušenje hrasta lužnjaka (1885). U prvoj polovici ovog stoljeća zabilježena su obimnija sušenja hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta, zaitm su * Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko Mr. Zvonko Seletković, Šumarski fakultet, Zagreb 195 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 10 <-- 10 --> PDF |
šenja obične jele manjeg intenziteta. U drugoj polovici ovog stoljeća ponovno se susrećemo sa sušenjem hrasta lužnjaka, zatim sa sušenjem pitomog kestena, poljskog jasena te obične bukve. Navedeno sušenje šumskog drveća događalo se u manjim arealima i nije poprimalo značenje ekoloških katastrofa, a uzrok se je skoro uvijek mogao povezati s pojavom gradacije insekata ili napadom određene gljive. Današnje sušenje šumskog drveća ima drukčije obilježje. Propadanje zahvaća one vrste drveća koje su i do sada bile više ugrožene (hrast lužnjak, pitomi kesten, obična jela), ali propadaju i ostale vrste kod kojih do sada nisu bili zapaženi simptomi sušenja (hrast kitnjak, cer, medunac, crnika, gorski javor, obični grab i dr). Simptomi ovog sušenja slični su pojavi propadanja šuma u Sjevernoj Americi i Evropi poznatoj kao »umiranje šuma« (Waldsterben). »Umiranje šuma « primijećeno je osamdesetih godina i od toga vremena u Evropi se sve više širi i poprima katastrofalne razmjere. Kako smo već naveli i naša Republika nije pošteđena. Propadanje šumskog drveća poprimilo je u nas značajnije razmjere u nekim područjima kao na pr. u Gorskom kotaru, istočnom dijelu Istre, okolici Zagreba, u nizinskim šumama srednjeg Posavlja. Kako je šuma prirodno bogatstvo za koje je zainteresirano čitavo stanovništvo problem sušenja šuma prešao je okvire šumarske struke. Tako su na pr. za šume Gorskog kotara najviše vezani stanovnici toga kraja, ali su zainteresirani i svi oni koji žive uz rijeku Kupu i Savu. Nestankom šuma u Gorskom kotaru nestala bi i njihova ekološka funkcija pa bi se pojavile bujice i česte poplave što bi zagorčavalo život pokupaca i posavaca ugrožavajući urbane prostore i infrastrukturu. Šume propadaju najviše u centralnim dijelovima srednje Evrope (Zapadna Njemačka, CSSR, Švicarska), a kod nas je najviše pogođena susjedna Slovenija u čijim šumama je zabilježeno oko 44% oštećennih stabala. Uzroci propadanja šuma danas se vrlo intenzivno istražuju. U tom smislu su najdalje otišli istraživači u Zapadnoj Njemačkoj i Švicarskoj, dakle u bogatim zemljama gdje se u istraživanjima primjenjuju suvremeni instrumenti i mjerne tehnike. Istraživanja su dokazala da je propadanje šuma usko povezano s antropogenim utjecajima od kojih su najznačajniji industrijska polucija i pojava fotooksidanata kao posljedica cestovnog prometa. Najčešće se radi o simultanom djelovanju većeg broja polutanata i drugih nepovoljnih faktora. Oni u kombinaciji rijeđe djeluju antagonistički i aditivno, već u pravilu sinergistički. Naše najvrijednije nizinske šume hrasta lužnjaka u dolinama Save i Drave ozbiljno su ugrožene radi promjene vodnog režima. To je posljedica različitih vodotehničkih zahvata u nizinama (regulacija rijeka, izgradnja hidrocentrala). Staništa ovih šuma često su poslije takvih zahvata izmjenjena u tolikoj mjeri da na njima nije više moguć uzgoj nizinske šume. Promjena vodnih odnosa kombinirana s onečišćenjem poplavnih voda koje dolaze u šume kao i onečišćenjem zraka vrlo ozbiljno ugrožava naše nizinske šume. Na štetnu industrijsku poluciju kod nas ukazuju istraživanja Glavača, Koeniesa i Prpića 1985, Komlenovića i Pezdirc 1987, Martinovića 1987, May- era 1987, Prpića i Seletkovića 1987, Komlenovića i sur. 1988, Prpića et ali. 1988. i dr. 196 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Sušenje hrasta lužnjaka u srednjoj Posavini, slavonska šuma hrasta lužnjaka (Genisto elatae — Quercetum roboris subass. caricetosum remotae, Ht 38) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Do sada smo vrlo malo istraživali oštećenje od ozona, dušičnih oksida i štetnih organskih spojeva koji uz sumporni dioksid predstavljaju posebno značajne uzročnike propadanja šuma. Za polutante je općenito karakteristično da oni ne djeluju samo lokalno, već se daljinskim transportom prenose i na velike udaljenosti. Stoga je to i poseban međunarodni problem. METODA RADA Tijekom 1987. godine obavljena je procjena oštećenosti šumskih sastojina u SR Hrvatskoj. Popisom je obuhvaćena i čitava Jugoslovija što predstavlja naše uključivanje u anketu koja se provodi u većem broju zemalja Evrope sa svrhom utvrđivanja intenziteta propadanja šuma. Anketu o »umiranju šuma« pokrenuo je Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo SRH u suradnji sa istoimenim saveznim komitetom. Dogovoren je način rada po metodi koju je izradila Komisija Evropske zajednice, odjel za šume i uzgoj šuma u prosincu 1984. godine. Metoda je prilagođena našim uvjetima. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo povjerio je izvođenje ankete Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odnosno prof. dr. Branimiru Prpiću i suradnicima i Sumarksom institutu Jastrebarsko, odnosno dr. Nikoli Komlenoviću i suradnicima. Anketa je obavljena tijekom srpnja i kolovoza 1987. godine. Fakultetski i institutski stručnjaci održali su u svim područjima terenske instrukcije s popisivačima ankete. Upute su davali prof. dr. Branimir Prpić, dr Nikola Komlenović, mr. Zvonko Seletković, dr. Petar Rastovski, mr. Milan Glavaš i dr. Miroslav Harapin. Osnovna podloga za anketu bilo je postavljanje uzoraka na presjecištu Gaus-Kriigerovog koordinatnog sustava u mreži 4X 4 km. Svaka ovakva točka ako padne u šumu predstavlja mjesto popisa stanja oštećenosti šumskog drveća. Na toj lokaciji koju obilježavamo njenim koordinatnim brojem obavlja se popis staništa i sastojinskih prilika, izbor 24 stabala i njihov detaljni opis. Stabla se izabiru na principu centralnih stabala u kutevima kvadratne pokusne površine sa stranicama 25 m i smjerom sjever, jug, istok, zapad. Oko svakog centralnog stabla određeno je još 5 stabala što za četiri ugla daje 24 stabla (4X 6 stabala). Obuhvaćena su dominantna i nuzgredna stabla iznad 10 cm promjera. Utvrđene su njihove taksacijske vrijednosti, visinski položaj u sastojini, dužina žive krošnje, kvalitet vrha, mehaničko oštećenje debla, ispadanje iglica i lišća, požutjelost, sekundarne mladice, suhe grane te cvjetanje i urod. Ako je točka pala u mladu sastojinu uzeta su isto tako 24 stabalca. U ovom radu dajemo osnovnu informaciju oštećenja stabala — osutost lišća i iglica što se i dosada koristilo u zemljama koje su obavile evidenciju propadanja šuma. Smatramo da je taj podatak vrlo značajan i da daje dovoljan podatak za ocjenu stanja. Kod osutosti (gubitak lišća i iglica) krošnje razlikujemo sve stupnjeve oštećenja: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Stunani oštećeniabtupanj oštećenja Gubitak lišća . .gUc a u ^ Stupnjevi vitaliteta 0 0—10 zdravo 1 11—25 slabo oštećeno 2 2G—60 srednje oštećeno 3 61—99 jako oštećeno 4 100 osušeno Kod obavljanja popisa je dogovoreno da se osušena stabla, stupanj 4, ne evidentiraju jer su sanitarne sječe različito obavljene (negdje svake godine, a negdje svakih nekoliko godina). Neki popisivači uzeli su, međutim, i osušena stabla pa donosimo zajedno stupnjeve oštećenja 3 i 4. REZULTATI PROCJENE OŠTEĆENJA SUMA I RASPRAVA U prilogu dajemo preglednu kartu oštećenja šumskog drveća u SR Hrvatskoj po šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima s histogramima i tablicom, te 12 histogramskih grafikona s tablicama po značajnijim vrstama drveća za Republiku i za svako područje. Podaci za Dalmaciju nisu potpuni pa ih radi toga izostavljamo. Iz rezultata popisa oštećenja za SR Hrvatsku vidi se da je zdravo 74% stabala, da je slabo oštećeno 18%, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Usporedimo li oštećenost vrsta vidimo da su neke od njih značajno oštećene. Na prvome mjestu po oštećenosti nalazi se jela sa 72%, zatim pitomi kesten sa 44%, hrast lužnjak sa 38%, poljski jasen sa 35%, hrast kitnjak sa 28% i obična bukva sa 19% oštećenih stabala. Ovi podaci se odnose na republički prosjek iz kojeg se vidi oštećenost stabala u pojedinim područjima. Iz ovih se podataka, međutim, vidi da su glavne vrste drveća šumskog fonda Hrvatske, odnosno hrastovi lužnjak i kitnjak te obična jela oštećene iznad prosjeka oštećenja. Ove vrste zapremaju po površini više od 30% svih šuma SR Hrvatske. Zabrinjava i oštećenost bukovih stabala čiji postotak oštećenja ne prelazi republički prosjek, ali kako se radi o vrsti koja u republičkom fondu zaprema oko 40% površine te o vrsti koja je do danas predstavljala mjerilo stabilnosti, njena oštećenost prelazi stupanj koji smo očekivali. Posebno zabrinjava republički prosjek oštećenosti četinjača koji prelazi 55% što ukazuje na sličnost s rezultatima iz Slovenije (Solar, 1987) i zapadne Evrope. Ovaj podatak nas ujedno upozorava na veliku osjetljivost četinjača u pojavi propadanja šuma. Međutim, u SR Njemačkoj, Danskoj i nekim drugim zemljama slična, pa i još veća oštećenost utvrđena je i kod listača. Ako posebno obradimo rezultate ankete o oštećenosti stabala za pojedina šumskogospodarska i šumskokrška područja dolazimo do ovih konstatacija: 1. Slavonsko-baranjsko šumskogospodarsko područje — Vinkovci Ukupna oštećenost je nešto manja od republičkog prosjeka (24,1%), ali je svako drugo stablo hrasta lužnjaka i poljskog jasena u tome velikom po |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dručju oštećeno. Posebno zabrinjava oštećenost lužnjakovih stabala jer smatramo da su nizinske šume spačvanskog bazena relativno stabilne. 2. Srednje posavsko šumskogospodarsko područje — Nova Gradiška U ovom području je oko 90% oštećenih stabala što ukazuje na dobro stanje šuma. Smatramo, međutim, da je oštećenje lužnjakovih stabala u ovom području veće od 5% i da bi u anketi 1988. godine trebalo postaviti dopunske točke. 3. Bilogorsko-podravsko šumskogospodarsko područje — Bjelovar Kao i kod prethodnog područja neoštećenost stabala iznosi nešto manje od 90"o što dakako ukazuje na dobre zdravstvene prilike. Oštećenost stabala hrasta lužnjaka je ovdje dosta značajna (24%), a to isto se odnosi i na poljski jasen (22%). 4. Varaždinsko-međimursko šumskogospodarsko područje — Varaždin Oštećenost stabala u ovom području je vrlo značajna. Ovo se posebno odnosi na hrast lužnjak (85%), hrast kitnjak (64%) i pitomi kesten (58%). I bukva je u ovom području dosta oštećena (28%) što uz prethdone podatke ukazuje na hitnu potrebu proučavanja uzroka ovakvog stanja. 5. Prigorsko-zagorsko šumskogospodarsko područje — Zagreb Najoštećenije područje u SR Hrvatskoj. Gotovo svako drugo stablo zagrebačke regije je oštećeno (oštećenost 48,1%). Najvjerojatniji uzrok ovakvog stanja je vrlo razvijena industrija regije. Najznačajnije su oštećeni hrast kitnjak, obična jela, pitomi kesten i bukva. U ovom području potrebno je hitno istražiti uzroke ovakvog stanja. 6. Sisačko-banijsko šumskogospodarsko područje — Sisak Oštećenost stabala u ovom području manja je od republičkog prosjeka. Značajnije su oštećeni hrast lužnjak, pitomi kesten i hrast kitnjak. U ovome području hrast lužnjak je realno oštećeniji pa je kao i u Novoj Gradišci potrebno postaviti dopunske točke ankete. 7. Kordunsko-pokupsko šumskogospodarsko područje — Karlovac I ovo područje je kao i sisačko po stupnju oštećenosti ispod republičkog prosjeka, odnosno iznosi 23%. Ovdje su oštećenja značajna i iznose za hrast lužnjak 63%, pitomi kesten 61% i poljski jasen 45%. 8. Goransko-primorsko šumskogospodarsko pođručfe — Delnice Iza zagrebačkog je ovo najoštećenije područje. Anketa je opravdala bojazan za zdravstveno stanje ovih šuma. Obična jela je oštećena gostovo 70%, smreka 38" u, a bukva 28% što ukazuje na vrlo ozbiljno stanje ovih šuma koje su do nedavno predstavljale mjerilo za zdravost i stabilnost šumskih sastojina. Razlozi sušenja glavnih vrsta drveća ovog područja su industrijska polucija te vejrojatno vrlo gust promet koji se odvija na cesti Karlovac—Rijeka. 200 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 15 <-- 15 --> PDF |
9. Ličko šumskogospođarsko područje — Gospić Po oštećenosti šuma treće po redu područje u Hrvatskoj. Značajno su oštećene obična jela (69%), obična smreka (38%), hrast medunac (39"o) i obična bukva (28%). U ovom području stanje je kritično, a uzroke sušenja potrebno je posebno promatrati. Vjerojatno se radi o daljinskom transportu industrijskih polutanata iz sjeverne Italije, industrijske zone riječke regije i dr. 10. 1st arsUo-primorsko-ličko šumskokrško područje — Buzet Oštećenost šuma Istre pokazuje republički prosjek (26,5%). Ovdje su, međutim, značajno oštećeni alepski (79%) i crni bor (57%), dok su stabla crnike na lokalitetima ankete neznatno oštećena. Rezultati provedene ankete ukazuju na značajniju oštećenost šuma zagrebačkog područja te južnih šumskogospodarskih i šumskokraških područja u Hrvatskoj. Ustanovljeno je, nadalje, da su više oštećena stabla u većim visinama i na južnim ekspozicijama. Istraživanja koja smo obavili prije kao i tijekom provođenja ankete u 1987. godini na točkama bioindikacijske mreže, ukazuju na značajnu opterećenost šumskog drveća i šumskog tla kiselinama i teškim metalima, ali i na klimatske ekscese i neke gospodarske zahvate koji su u zajedničkom nepovoljnom djelovanju uvjetovali oštećenja šumskog drveća. Poslije stres stanja koja se opetuju pojavljuju se sekundarno, na fiziološki oslabljenim stablima štetni insekti i patogene gljive. ZAKLJUČAK Na osnovi provedene ankete o umiranju šuma u SR Hrvatskoj donosimo ove zaključke: 1. Oštećenost šuma u SR Hrvatskoj poprimila je zabrinjavajuće razmjere. Prosjek oštećenja stabala iznosi za Republiku 26%, ali on međutim ne ukazuje na oštećenost koja se pojavljuje kod glavnih vrsta šumskog drveća. Tako je obična jela oštećena 720/°, pitomi kesten 44´Vo, hrast lužnjak 38% i hrast kitnjak 28%. Četinjače u Hrvatskoj su oštećene 55,5%, dok su listače oštećene 22,7%. 2. Stupnjevi oštećenja za pojedina šumskogospodarska područja su vrlo različiti. Najoštećenija su područja Zagreba i Delnica, a najmaje je oštećenih stabala u području Bjelovara i Nove Gradiške. 3. Stabla u višim dijelovima reljefa te u južnim ekspozicijama su značajnije oštećena od onih koja se nalaze u nižim položajima. Navedene činjenice ukazuju na nepovoljan utjecaj mikroklime (južna ekspozicija) i na aerozagađenja daljinskim transportom koje dolazi iz udaljenih industrijskih područja (sjeverna Italija i dr.). 4. Kako smo u oštećenim šumama utvrdili imisijsku acidifikaciju tala te povišen sadržaj sumpora u lišću i iglicama što potječe od industrijske polucije, potrebno je poduzeti mjere za smanjenje štetnih emisija, ali i za spriječavanje zagađenja okoliša fotooksidantima koji potječu iz automobilskih motora. 5. Radi ublažavanja i sanacije šteta nastalih sušenjem i propadanjem šuma treba ciljeve gospodarenja šumama te uzgojne mjere prilagati izmjenjenim uvjetima. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 16 <-- 16 --> PDF |
6. Radove na anketi o propadanju šuma nužno je nastaviti, a prilikom njene provedbe u 1988. godini preporuea se povećati broj točaka prema uputama o sporovođenju ankete. Rad na bioindikacijskoj mreži potrebno je intenzivirati, a radi obavljanja osnovnih istraživanja treba nabaviti odgovarajuću laboratorijsku opremu, jer su naše mogućnosti istraživanja radi zastarjele opreme vrlo skromne. LITERATURA Glavač, A., K o e n i e s, H., P r p i ć, B., 1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije, Šumarski list, 9—10, Zagreb. Komlenović, N., P e z d i r c, N., 1987: Koncentracije sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom primorju, Šumarski list, 1—2, Zagreb. Komlenović, N., G r a e a n, J., P e z d i r c, N., R a s t o v s k i, P., 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (u tisku). Mayer , B., 1987: Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma Bazena Kupčine, Šumarski list, 1—2, Zagreb. M a r t i n o v i ć, J., 1987: Novi nalazi o emisUskom opterećenju tla Komolačke kotline, Simpozij, Otok Lokrum, Sveučilište u Zagrebu. P r p i ć, B., Seletković , Z. (1987): Tannensterben im Gorski Kotar im Lichte des Einflusses der Industriepollution, IUFRO Tannensymposium, Zvolen (zbornik u tisku) P r p i ć, B., Seletković, Z. i P r e b j e ž i ć, P. (1988): Utjecaj cestovnog prometa na umiranje šuma u sjeverozapadnim Dinaridima Jugoslavije, Raspored i djelotvornost fotooksidancije u alpskom prostoru (Verteilung und Wirkung von Pho - tooksidantien im Alpenraum), Međunarodni simpozium, Garmisch-Partenkirchen, (u tisku) Solar , M., 1987: Razsežnost propadanja gozdov v slovenskem prostoru — stanje 1987. Crna knjiga o propadanju gozdov v Sloveniji, Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana. * * * :1987. Forest Damage Survey. Federal iFnistry of Food, Agriculture and Forestry, Bon. * * * : Vitality of Danish Forests 1987. The National Forest and Nature Agency, Horsholm, Danmark. Dieback of Forests in Croatia Summary Estimation of damage in forest stands of Croatia was carried out during 1987. The method of the Common Market Commission was applied. The results show that 74% of trees are sound, 18% slightly damaged, while 8% had moderate or severe damage. With regard to the degree damage first place is taken by fir (72%) followed by sweet chestnut (44%), pedunculate oak (38%), common ash (35%), sessile-flowered oak (28%) and beech (19%). Over 55% of conifers in Croatia are damaged, while broad- leaved forests to slightly less than 23%. The highest degree of damage was recorded in the area of Zagreb (48%), Delnice 35%), Gospić (32%) and Varaždin (32%), while the least damage was recorded in the area of Bjelovar (10%) and Nova Gradiška (10%). More damaged trees were found at higher altitudes and southern aspects. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 17 <-- 17 --> PDF |
0 1 2 3/4 SR Hrvatska 73.8 18.3 6.0 1.9 Šumska gospodarstva: 1 Vinkovci 75.9 .17.8 4 9 1 4 Nova Gradiška 900 5.9 2.0 2.1 Bjelovar 89.8 8.1 1.9 .2 Varaždin 63.4 26.8 4 6 .2 Zagreb 51.9 38.5 6.6 2 8 Sisak 78.2 146 A.« 24 Karlovac 77.0 17.4 4.3 1.3 Gospić 67.6 17.6 11.5 3.1 Delnk:e 63.3 21.3 9 i 3.9 Buzet 733 20.3 36 .4 Dalmacija -— — TUMAČ Izrađeno na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu neoštećeno (0) malo oštećeno (1) K S oštećeno (2) m jako oštećeno i osušeno (3M) SI. 1 Oštećenost šuma u SR Hrvatskoj u 1987. godini |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SR HRVATSKA Procj ena oštećenosti stabala (%) Vrsta 0 1 2 3/4 UKUPNO (UK) ČETINJAČE LISTACE 73.8 44.5 77.3 18.3 32.7 16.7 6.0 17.2 4.6 1.9 5.6 1.4 0 — neoštećeno 1 — malo oštećeno 3 — oštećeno 3/4 — jako oštećeno i osušeno SR Hrvatska 8 180 M 96 l 89 m 70 -2 60 -m 3/4 58 40 38 29 18 0 SL UKUPNO (Z) ČETINJAČE tISTACE vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 19 <-- 19 --> PDF |
SR HRVATSKA Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta UKUPNO (UK) Abies alba (A. a.) Quercus robur (Q. r.) Quercus patraea (Q. p.) Fagus sylvatica (F. s.) Castanea sativa (C. s.) Fraxinus oxycarpa (F. o.) OSTALO (OST) 2 6.0 27.0 7.2 5.1 4.1 11.5 9.0 3.1 3/4 1.9 11.5 1.7 2.2 .9 9.6 4.9 .9 0 73.8 27.8 62.3 72.1 80.6 55.6 65.2 83.3 1 18.3 33.7 28.8 20.6 14.4 23.3 20.9 12.7 SI? Hrvatska vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO VINKOVCI Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta 0 1 2 3/4 UKUPNO (UK) 75.9 17.8 4.9 Quercus robur (Q. r.) 52.0 37.0 9.0 Quercus patraea (Q. p.) 75.0 16.0 6.0 Fagus sylvatica (F. s.) 91.0 6.0 3.0 Fraxinus oxycarpa (F. o.) 51.0 31.0 14.0 OSTALO (OST) 89.8 8.8 1.0 vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO NOVA GRADIŠKA Procji sna oštećenosti stabala (%) Vrsta UKUPNO (UK) Quercus robur (Q. r.) Quercus petraea (Q. p.) Fagus sylvatica (F. s.) Fraxinus oxycarpa (F. o.) OSTALO (OST) 0 90.0 95.0 92.0 96.0 71.0 92.2 1 5.9 4.5 5.0 3.0 10.0 6.3 2 2.0 .5 1.6 1.0 7.0 1.1 3/4 2.1 .0 1.4 .0 11.0 .4 ise -i 98 -I m 70 68 H sa «H 3B -i 28 18 Nova Gradiška TTTZl. &ŠŠM 1 m 3/4 UK Q.i>. «.y. F.s. F.o. OSI vrata drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO BJELOVAR Vrsta 0 Procj ena oštećenosti 1 stabala2 (%) 3/4 UKUPNO (UK) Quercus robur (Q. r.) Quercus petraea (Q. p.) Fagus sylvatica (F. s.) Fraxinus oxycarpa (F. o.) OSTALO (OST) 89.8 76.0 95.0 94.0 78.0 92.9 8.1 18.0 4.0 6.0 7.0 5.8 1.9 5.0 X, .0 11.0 1.2 .2 1.0 .4 .0 4.0 .1 Bjelovar« m 2 198 M 98 i 88 m 78 L8 2 58 49 llil 3/4 38 29 13 UK e.r. e.g. F,s. F.O. OSI vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO VARAŽDIN Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta 0 1 2 3/4 UKUPNO (UK) 68.4 26.8 4.0 Quer^us robur (Q. r.) 15.0 72.0 11.0 Quercus petraea (Q. p.) 36.0 52.0 12.0 Fagus sylvatica (F. s.) 72.0 25.0 2.7 Castanea sativa (C. s.) 42.0 42.0 16.0 OSTALO (OST) 83.2 13.5 3,3 UK Q.p. Q.p. F.s. /´ C.s. OST vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODAESTVO Vrsta UKUPNO (UK) Abies alba (A. a.) Quercus robur (Q. r.) Quercus petraea (Q. p.) Fagus syH´atica (F. s.) Castanea sativa (C. s.) Fraxinus oxycarpa (F. o.) OSTALO (OST) ZAGREB 0 51.9 37.0 63.0 27.0 56.0 30.0 60.0 63.0 Procjena oštećenosti stabala (%) 1 2 38.6 6.6 9.0 37.0 28.0 3.0 56.0 12.0 38.0 5.0 35.0 30.0 40.0 .0 30.0 4.1 vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO SISAK Vrsta UKUPNO (UK) Quercus robur (Q. r.) Quercus petraea (Q. p.) Fagus sylvatica (F. s.) Castanea sativa (C. s.) Fraxinus oxicarpa (F. o.) OSTALO (OST) 100 -i 90 IH 88 78 60 50 48 38 u 28 18 8 UK Q.i>. Procjena oštećenosti stabala (%) 1 2 3 4 78.2 14.6 4.8 2.4 64.0 26.0 8.0 2.0 68.0 28.0 2.0 2.0 93.0 6.0 .6 .4 51.0 25.0 12.0 12.0 00.0 .0 .0 .0 87.0 5.9 7.1 .0 Sisak i- mm m ! i «.P. F.s. C.s. vrsta drveća 8 m i EU 2 3/4 F.o. OSI |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO KARLOVAC Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta 0 1 2 3/4 UKUPNO (UK) Quercus robur (Q. r.) Quercus petraea (Q. p.) Fagus sylvatica (F. s.) Castanea sativa (C. s.) Fraxinus oxycarpa (F. o.) OSTALO (OST) 77.0 37.0 74.0 90.0 39.0 55.0 77.7 17.4 46.0 18.0 9.0 37.0 36.0 17.2 4.3 13.0 0.0 .7 13.0 9.0 4.8 vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO »LIKA« GOSPIĆ Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta 0 1 2 3/4 UKUPNO (UK) 67.6 17.8 11.5 Abies alba (A. a.) 31.0 46.0 18.0 Picea abies (P. a.) 62.0 21.0 16.0 Quercus petraea (Q. p.) 92.0 6.0 2.0 Quercus cerris (Q. c.) 79.0 11.0 8.0 Quercus pubescens (Q. pb.) 61.0 .0 32.0 Fagus sylvatica (F. s.) 72.0 14.0 11.0 OSTALO (OST) 68.4 18.6 9.0 vps ta dweca |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 28 <-- 28 --> PDF |
GORANSKO-PRIMORSKO ŠUMSKO GOSPODARSTVO DELNICE Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta 1 2 3,4 UKUPNO (UK) 65.3 21.3 9.5 3.9 Abies alba (A. a.) 26.0 29.0 31.0 14.0 Picea abies (P. a.) 68.0 21.0 9.0 2.0 Fagus sylvatica (F. s.) 82.0 16.0 1.6 .4 OSTALO (OST) 75.4 22.1 2.2 .3 106 98 80 78 68 58 48 38 28 18 Delnice 8 M m 1 01 2 3/4 UK ft.a. P.a. F.s. OSI vrsta drveća |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO »ISTRA« BUZET Procjena oštećenosti stabala (%) Vrsta 1 2 3 4 UKUPNO (UK) 73.5 20.5 5.6 .4 Pinus nigra (P. n.) 43.0 44.0 12.0 1.0 Pinus halepensis (P. h.) 21.0 58.0 19.0 2.0 Quercus ilex (Q. i.) 100.0 .0 .0 .0 Quercus cerris (Q. c.) 87.0 12.0 1.0 .0 Quercus pubescens (Q. p.) 81,0 14.0 5.0 .0 Fagus sylvatica (F. s.) 92.0 7.8 .2 .0 OSTALO (OST) 94.8 4.7 .5 .0 Buzet 13 B 188-, BBSS ill ?8-1 88 78 2 60 58 3/4 48H 38 28 18| e tr.:;.,.;i ´ i tig-j . i i. UK P.n. P.h. Q.i. Q.c. Q.pb. F.s. Oil vrsta drveća |