DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 84 <-- 84 --> PDF |
19. Da li za uvozna oruđa za rad s povećanim opasnostima a naročito motorne pile i osobna zaštitna sredstva postoje upute o njihovoj namjeni, tehničkim podacima, pregledu i održavanju i o sigurnom načinu rukovanja prevedene na naš jezik u smislu odredbe čl. 73. stav 1. Zakona o zaštiti na radu? 20. Da li svi radnici koji prvi puta započinju s radovima na dskorišćivanju šuma imaju zdravstvene i psihičke predispozicje za obavljanje tih poslova i da li za to postoje isprave izdane od strane organizacije udruženog rada zdravstva, koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada? 21. Da li se sječa stabala na radilištu obavlja u partijama radnika ili je obavljaju radnici pojedinačno, te da li su organizirane linije na način utvrđen Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu? 22. Da li se pri rušenju stabala i izradi drvnih sortimenata primjenjuju pravila zaštite na radu i pravila struke u pogledu pripreme terena, određivanja smjera obaranja, izrade klinastog zasjeka, reza pile, objavljivanja početka padanja stabala unaprijed dogovorenim zvučnim znakom, obaranja zapelog stabla, prerezivanja (trupljenja) oborenog stabla i drugo utvrđeno Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu? Ukoliko inspektor rada u svojem nadzornom inspekcijskom pregledu utvrdi propuste iz nekih od navedenih okolnosti a ta povreda povlači odgovornost za prekršaj dužan je podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno ako ocijeni da povreda propisa o zaštiti na radu povlači krivičnu odgovornost ili odgovornost za privredni prijestup, dužan je o tome podnijeti nadležnom javnom tužilaštvu prijavu s prijedlogom za pokretanje krivičnog postupka odnosno postupka za privredni prijestup. Prekršaj predstavlja povredu javnog poretka utvrđenog zakonom ili drugim propisima za koju je predviđena prekršajna kazna i zaštitna mjera, a Zakonom o zaštiti na radu (članovi 79. — 84.), propisani su propusti koji kada nastanu postoji odgovornost za prekršaj i to organizacije, odgovorne osobe u organizaciji, poslodavca i radnika. Pravila zaštite na radu nisu propisana samo Zakonom o zaštiti na radu već i propisima donesenim na osnovu Zakona a koji ne sadrže kaznene odredbe pa ukoliko se propust u primjeni propisa zaštite na radu sastoji u neprimjenjivanju na primjer, odredbe člana 47. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu, inspektor će propust podvesti pod odredbe člana 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, »Narodne novine« br. 17/86. a koji je sankcioniran. U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka inspektor će utvrditi i navesti da organizacija nije osigurala izvođenje procesa rada u skladu s pravilima zaštite na radu, kako je to propisano citiranim Pravilnikom. Iz opisanog se vidi da će u praksi biti izuzetno rijetki slučajevi da ne postoji odgovornost organizacije i odgovorne osobe u organizaciji za propuste u primjeni pravila zaštite na radu. To je razlog više da se posebna pažnja obrati samoupravnom reguliranju dužnosti i ovlaštenja pojedinih radnika u provođenju zaštite na radu. U protivnom će se događati da prekršajno odgovara ne samo organizacija već i osobe od kojih se objektivno nije moglo ni očekivati da osiguraju provođenje propisa o zaštiti na radu. Nadalje ne prestaje odgovornost za prekršaj zbog neprimjenjivanja pravila zaštite na radu ako se utvrdi da je za propust u primjeni pravila zaštite na radu isključivo odgovoran radnik čiji je rad odgovorna osoba morala nadzirati jer već iz pojma organizacije proizlazi da se radi o organiziranom procesu rada u kojem ne može |