DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— način osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na radilište i sa radilišta; — način organiziranja pružanja pomoći i medicinske pomoći; — popis isprava, evidencija i uputa iz područja zaštite na radu koja se moraju čuvati na radilištu. Plan uređenja radilišta u pogledu zaštite na radu je sastavni dio tehnološkog procesa rada i treba osigurati primjenu pravila zaštite na radu u svim fazama radova, a to znači od pripreme do potpunog dovršenja sa svrhom da se radnicima za vrijeme izvođenja radova osiguraju uvjeti za siguran rad kao i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Pod popisom isprava i evidencija koje se moraju čuvati na radilištu podrazumijeva se: — knjiga nadzora, — plan uređenja privremenog radilišta, — zapisnici i uvjerenja o obavljenim ispitivanjima oruđa za rad s povećanim opasnostima (fotokopije), — uputstva proizvođača o načinu korištenja i održavanja oruđa za rad s povećanim opasnostima, — obavijest o početku izvođenja radova (fotokopija) u smislu odredbe člana 35. Zakona o zaštiti na radu, — dokaz o ispravnosti instalacija, uređaja i opreme na radilištu, — dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, — uvjerenja o radnoj sposobnosti radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada. Radilišta za iskorišćivanje šuma imaju osobitost u pogledu lokacije, uvjeta rada i života radnika kao i u pogledu sredstava rada. Prilikom pisanja opisanog dijela plana potrebno je koristiti pravila zaštite na radu određena samoupravnim općim aktom organizacije koja obavlja radove na radilištu, kao i Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takovih vozila (»Službeni list SFRJ«, br. 17/66), Pravilnika o općim mjerama i normativima zaštite na radu s dizalicama (»Službeni list SFRJ«, br. 30/69), Pravilnika o tehničkim normativima za primjenu motornih lančanih pila u šumarstvu (»Službeni list SFRJ« br. 34/80), Pravilnika o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (»Službeni list SFRJ«, br. 35/69), te opće priznata pravila zaštite na radu. Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu naročito su propisane u članovima od 10. do 104. odredbe u pogledu: — sječe i izrade drvnih sortimenata, — korištenja motorne lančane p´le, — izvlačenja drvnih sortimenata, — stovarišta drvnih sortimenata, — utovara, istovara i prijevoza drvnih sortimenata. Najvažnije sredstvo za rad pri sječi i izradi drva je motorna lančana pila. Vrsta posla određuje tip pile kao i njezinu težinu, a iste se dijele uglavnom prema snazi motora. Lanac motorne pile, koji se kreće velikom brzinom, stalna je opasnost, jer postoji mogućnost da lanac zahvati dio tijela radnika. Smanjivanje opasnosti od lanca u pogonu postiže se ugradnjom elemenata kao što su: 268 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— zapor poluge za gas, koji sprečava da se nenamjernim dodirom poluge za gas ubrza kretanje lanca; — kočnica lanca štiti radnika prilikom povratnog udara motorne pile; — hvatač lanca sprečava izlijetanje lanca u slučaju njegova kidanja, — zatim štitnik lanca kod prijenosa i si. Pri radu motornom pilom radnik se može u određenim slučajevima opeci pri dodiru s ispušnim loncem, pa je zato potrebno imati štitnik ispod prednje ručice, kad je ispušni lonac smješten naprijed, odnosno obložiti ispušni lonac, kada je on smješten bočno. Uređaj za rezanje ima utjecaj na veličinu vibracije motorne pile. Kod radnika koji radi motornom pilom, vibracije mogu izazvati: — oštećenje krvnih žila na prstima ruke (traumatska vazoneuroza), — oštećenje živaca s pojavom atrofije mišića, — oštećenja kosti i zglobova na prstima ruke. Buka je stalni pratilac pri radu motorne pile, a izvor joj potječe od rada motora, dekompresije, usisavanja zraka i kretanja lanca po vodilici kao i po drvetu koje se pili. Danas je postignuta razina buke na granici štetnosti od 90 dB. Zaštitna vata je nedovoljna, te je potrebno nositi usne štitnike koji prigušuju buku za cea 20 dB. U radu benzinskom motornom pilom javljaju se ispušni plinovi s određenom konentracijom CO. Ako bi se rad motornom pilom obavljao u zatvorenoj prostoriji bez odgovarajuće ventilacije, i ako bi radnik udisao veće količine ugljičnog monoksida, moglo bi nastupiti teško trovanje pa i smrt. Autor smatra da bi organizatorima izvođenja radova u šumarstvu jedno od važnijih saznanja bilo i to da unaprijed znaju što obično inspektori rada u pregledu privremenog radilišta nadziru iz područja zaštite na radu. Ova saznanja otklonila bi mnoge nesporazume kako kod organizacija koje se bave iskorišćivanjem šuma tako i kod poslodavaca koji se bave ovim poslovima. U nadzornom pregledu inspektori rada utvrđuju: 1. Da li je na privremenom radilištu izrađen plan o uređenju radilišta u skladu s odredbama člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu i člana 5. i 7. Pravilnika o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta? 2. Da li je započeto s radovima na privremenom radilištu iako nije uređeno radilište i organizirano izvođenje radova u skladu s pravilima zaštite na radu u smislu odredbe člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu? 3. Da li je za privremeno radilište dostavljena obavijest nadležnom organu inspekcije rada u skladu s odredbom člana 35. stav 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu? 4. Da li se za radilište na kojem se dio radova ustupa poslodavcima jedan primjerak zaključenog ugovora dostavlja nadležnom organu inspekcije rada u skladu s odredbom člana 35. stav 3. Zakona o zaštiti na radu? 5. Kada više organizacija koristi isti prostor kao radilište, da li svaka od njih provodi zaštitu na radu za svoje radnike i sprečava ugrožavanje života i zdravlja radnika druge organizacije, te da li glavni nosioc radova koordinira način izvođenja radova u skladu s odredbama člana 36. Zakona o zaštiti na radu i člana 9. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Pravilnika o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta? 6. Da li je na privremenom radilištu organizirano pružanje prve pomoći u skladu s odredbom člana 39. Zakona o zaštiti na radu i da li su osposobljeni radnici određeni za pružanje prve pomoći u skladu s odredbom Pravilnika o pružanju prve pomoći radnicima na radu (»Narodne novine«, br. 56/83). 7. Da li je na radilištu osiguran sanitetski materijal za pružanje prve pomoći u skladu s odredbama Pravilnika o pružanju prve pomoći radnicima na radu i da li je osigurano sredstvo za pravovremeno upućivanje povrijeđenih radnika na liječenje u organizaciju udruženog rada zdravstva u skladu s odredbama čl. 40. Zakona o zaštiti na radu? 8. Da li su na radilištima osigurani smještaj i prehrana radnika odnosno njihov prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca? 9. Da li su radnici na radilištu osposobljeni za rad na siguran način i da li se osposobljavanje radnika za rad na siguran način obavlja na temelju utvrđenih vrsta i opsega opasnosti koje proizlaze iz poslova i zadataka tom radilištu u skladu s odredbom čl. 21. i 22. Zakona o zaštiti na radu? 10. Da li su oruđa za rad s povećanim opasnostima na radilištu ispitana u skladu s odredbom čl. 31. Zakona o zaštiti na radu i važećim pravilnikom? 11. Da li su sredstva rada u upotrebi na radilištu prilagođena vrstama poslova koji se obavljaju i da li su ispravna? 12. Da li su radnicima na radilištu osigurana odgovarajuća osobna zaštitna sredstva prema vrsti posla koji se obavlja i da li su ona ispravna, te da li radnici za vrijeme obavljanja poslova i radnih zadataka kao i tehničko i rukovodeće osoblje koriste osobna zaštitna sredstva? 13. Da li radnici raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ispunjavaju tražene uvjete u smislu odredbe čl. 26. i 27. Zakona o zaštiti na radu i odredbi Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. 14. Da li se na radilištu vodi knjiga nadzora u skladu s odredbom čl. 46. Zakona o zaštiti na radu? 15. Da li radnici s posebnim ovlaštenjima poduzimaju mjere u okviru njihovog djelokruga kojima se osigurava provođenje propisa o zaštiti na radu u smislu odredbe čl. 51. i 52. Zakona o zaštiti na radu? 16. Da li je osposobljavanje radnika za rad na siguran način obavljeno na samim šumskim radilištima prema pravilima struke tako da zaštita na radu čini sastavni dio tehnološkog procesa rada? 17. Da li su na benzinskim motornim pilama i pri njihovu korištenju primjenjuju pravila zaštite na radu u skladu s odredbama Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu, a naročito ona koja se odnose na nivo buke, vrijednosti vibracija te ugradnju kočnice lanca? 18. Da li za oruđe za rad s povećanim opasnostima u upotrebi a naročito za motorne pile postoje isprave u smislu odredbe čl. 31. i isprave proizvođača prema odredba čl. 72. i 73. stav 2. Zakona o zaštiti na radu kojima se potvrđuje da su ona izrađena i ispitana u skladu s pravilima zaštite na radu? 270 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 84 <-- 84 --> PDF |
19. Da li za uvozna oruđa za rad s povećanim opasnostima a naročito motorne pile i osobna zaštitna sredstva postoje upute o njihovoj namjeni, tehničkim podacima, pregledu i održavanju i o sigurnom načinu rukovanja prevedene na naš jezik u smislu odredbe čl. 73. stav 1. Zakona o zaštiti na radu? 20. Da li svi radnici koji prvi puta započinju s radovima na dskorišćivanju šuma imaju zdravstvene i psihičke predispozicje za obavljanje tih poslova i da li za to postoje isprave izdane od strane organizacije udruženog rada zdravstva, koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada? 21. Da li se sječa stabala na radilištu obavlja u partijama radnika ili je obavljaju radnici pojedinačno, te da li su organizirane linije na način utvrđen Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu? 22. Da li se pri rušenju stabala i izradi drvnih sortimenata primjenjuju pravila zaštite na radu i pravila struke u pogledu pripreme terena, određivanja smjera obaranja, izrade klinastog zasjeka, reza pile, objavljivanja početka padanja stabala unaprijed dogovorenim zvučnim znakom, obaranja zapelog stabla, prerezivanja (trupljenja) oborenog stabla i drugo utvrđeno Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu? Ukoliko inspektor rada u svojem nadzornom inspekcijskom pregledu utvrdi propuste iz nekih od navedenih okolnosti a ta povreda povlači odgovornost za prekršaj dužan je podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno ako ocijeni da povreda propisa o zaštiti na radu povlači krivičnu odgovornost ili odgovornost za privredni prijestup, dužan je o tome podnijeti nadležnom javnom tužilaštvu prijavu s prijedlogom za pokretanje krivičnog postupka odnosno postupka za privredni prijestup. Prekršaj predstavlja povredu javnog poretka utvrđenog zakonom ili drugim propisima za koju je predviđena prekršajna kazna i zaštitna mjera, a Zakonom o zaštiti na radu (članovi 79. — 84.), propisani su propusti koji kada nastanu postoji odgovornost za prekršaj i to organizacije, odgovorne osobe u organizaciji, poslodavca i radnika. Pravila zaštite na radu nisu propisana samo Zakonom o zaštiti na radu već i propisima donesenim na osnovu Zakona a koji ne sadrže kaznene odredbe pa ukoliko se propust u primjeni propisa zaštite na radu sastoji u neprimjenjivanju na primjer, odredbe člana 47. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu, inspektor će propust podvesti pod odredbe člana 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, »Narodne novine« br. 17/86. a koji je sankcioniran. U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka inspektor će utvrditi i navesti da organizacija nije osigurala izvođenje procesa rada u skladu s pravilima zaštite na radu, kako je to propisano citiranim Pravilnikom. Iz opisanog se vidi da će u praksi biti izuzetno rijetki slučajevi da ne postoji odgovornost organizacije i odgovorne osobe u organizaciji za propuste u primjeni pravila zaštite na radu. To je razlog više da se posebna pažnja obrati samoupravnom reguliranju dužnosti i ovlaštenja pojedinih radnika u provođenju zaštite na radu. U protivnom će se događati da prekršajno odgovara ne samo organizacija već i osobe od kojih se objektivno nije moglo ni očekivati da osiguraju provođenje propisa o zaštiti na radu. Nadalje ne prestaje odgovornost za prekršaj zbog neprimjenjivanja pravila zaštite na radu ako se utvrdi da je za propust u primjeni pravila zaštite na radu isključivo odgovoran radnik čiji je rad odgovorna osoba morala nadzirati jer već iz pojma organizacije proizlazi da se radi o organiziranom procesu rada u kojem ne može |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 85 <-- 85 --> PDF |
raditi tko šta hoće. Dakle, radnika je trebalo onemogućiti da radi suprotno pravilima zaštite na radu. Prema Zakonu o zaštiti na radu tu ulogu mora preuzeti radnik koji rukovodi radom drugih. Iz navedenog proizlazi da već prihvatanjem obaveze da obavlja poslove rukovodioca odnosno poslove radnika s posebnim ovlaštenjima taj radnik preuzima na sebe i obavezu da osigura rad u skladu s pravilima zaštite na radu. On će prekršajno odgovarati ako ne spriječi radnika da nepropisno radi. U najkraćim mogućim crtama koliko dopuštaju okviri ovoga članka pokušalo se je ukazati na zaštitu na radu u šumarstvu i to na osnovu Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu koji je objavljen 1986. godine a donesen kao podzakonski akt Zakona o zaštiti na radu objavljenog 1983. godine i odnosi se na SR Hrvatsku. Sam Zakon o zaštiti na radu a time i podzakonski akt sigurno će uvjetovati u organizacijama koje se bave poslovima u šumarstvu određene dopune i izmjesamoupravnog općeg akta o zaštiti na radu u skladu sa navedenim odredbama. LITERATURA »PRIRUČNIK ZAŠTITE NA RADU — uređivanje-provodenje-nadzor« u izdanju — »Izdavačko instruktivni biro« — Zagreb, Tkalčićeva 48—50, autori: Papež — Butković. Zelenko Butković. đipl, inž. ZABRANA SJEČE STABALA PANČIČEVE OMORIKE I MUNIKE Gosp. ministar šuma i rudnika, riješenjem broj 30723/36 od 15. I. 1937., na osnovu §§ 121 i 126 Zakona o šumama i t. 2. čl. 3 Uredbe o organizaciji Ministarstva šuma i rudnika, M. S. br. 268/36, odlučio je: »Da se u buduće u državnim šumama ne smije vršiti sječa stabala Pančićeve omorike (Picea omorica Pančić) i munike (Pinus leucodermis) s razloga, što su te vrste drveća u prirodi dosta rijetke. Sječu pojedinih stabala pomenutih vrsta drveća dozvoljavaće Direkcija šuma u buduće jedino u znanstvene svrhe ili iz šumsko-uzgojnih razloga jedino u slučaju, ako su ta stabla jako natrula, prelomljena ili sasma defektna i za daljnji život nesposobna«. (Sum. list, 1938, str. 201) |