DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 60 <-- 60 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA — Videći u šumi samo gospodarski objekt tj. objekt za ostvarivanje neposredne materijalne koristi ili iz navodnih estetskih razloga zaboravlja se ,da zdravi šumski ekosistem sačinjavaju i predstavnici životinjskog svijeta, raznih sisavaca i ptica. A većina tih savijaju gnijezda ili legla u šupljinama stabala. Tako je u Sjedinjenim američkim državama utvrđeno da se dupljama i suhim stojećim stablima koristi 85 vrsta ptica i 49 vrsta sisavaca. Kada djetlovi nisu nalazili u šumi dosta suhih stabala dupli su stupove telefonskih i elektrovodova, pa ih je u nekim krajevima SAD čak 54% bilo oštećeno. O ulozi stojećih suhih stabala u šumi održali su biolozi 1983. godine u Arizoni (SAD) simpozij na kojem je zaključeno, da bi u sastojinama trebalo biti najmanje pet suhih stojećih stabala prepušteni životinjskom svijetu na raspolaganje a za dobro šume. Dakako, da će i zdrava stabla sa šupljinama poslužiti istoj svrsi, pa ih ne treba sjeći. — Za označavanje porijekla, a prema tome i kakvoće sjemena, reznica ili biljaka šumskog drveća u Francuskoj primjenjuju se etikete posebnih boja. Za po službi Ministarstva agrikulture (u okviru kojeg je i šumarstvo) kontrolirani materijal etikete su modr e boje, za selekcionirani materijal etikete su zelen e a za ostali etikete su bijele i žute boje. Pod ovim režimom sjeme alepskog bora i pinija nalaze se od 1. srpnja 1987. godine a primorskog bora i trešnje od 1. srpnja 1988. godine. — Kao jednu od preventivnih mjera protiv šumskih požara u mediteranskim šumama Francuske, koje zauzimaju oko dva milijuna ha, E. Rives, u časopisu Forets de France (ožujak 1988. g.), predlaže sadnju zaštitnih pojaseva od cedra, koji će tu funkciju moći obavljati u starosti od oko 15 godina a zabranu sadnje alepskog bora u područjima posebno ugroženih od šumskih požara. — Eduard Naudet, vrtal u Leuglay-u (Yonne), 1876. godine posijao je nekoliko kilograma sjemena austrijskog crnog bora za potrebe pošumljavanja sadnicama svojih susjeda. Slijedeće godine posijao je i sjeme smreke i običnog bora, u ono vrijeme vrlo traženih vrsta. To je bio početak rasadnika »NAUDET«, koji danas podmiruje 10% potreba sadnica Francuske i k tome oko 15% svoje proizvodnje izvoze. Površina rasadnika danas iznosi 230 ha na četiri različita mjesta od kojih je najnoviji rasadnik Autun, koji se nalazi na 800 m nadmorske visine i u koji je prvo sjeme bačeno 1986. godine a potpuna proizvodnja, prvenstveno četinjača te brdskih listača, postići će se 1989. godine. Od 1984. godine proizvode i biljke u kontejnerima s oko milijun i pol biljaka mediteranskih vrsta kao i rasadni materijal tartufa. Naudet uzgaja na 200 ha i božična drvca jele te smreke; od unazad 10 godina u tu svrhu uzgaja se i kavkaska jela (A. nordamanniana) te srebrnasta -(A. nobilis) a od smreka bodljikava (P. pungens) i omorik a tj. P. omorica Pančić. Danas je to obiteljsko poduzeće u kojem radi pet Naudet-a, od djeda do unuka, a zapošljava 170 radnika. Zanimljiv je i podatak, da je hladnjača za čuvanje biljaka od vađenja do otpreme u cijelosti sagrađena od drva. O. Piškorić |