DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 45     <-- 45 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*425.1 (497.13) šum. list CXII (1988) 231


UTJECAJ ŠTETNIH POLUTANATA NA PROPADANJE ŠUMA
U GORSKOM KOTARU


Kazimir KAUZLARIČ*


SAŽETAK: Zbog nepovoljnog geografskog položaja, porasta emisija
štetnih tvari, te negativnog utjecaja klimatskih, pedoloških,
hidrogeoloških, orograjskih, bioloških i šumsko-uzgojnih faktora,
Gorski kotar je postao deponij za odlaganje otpadnih produkata
industrije Istarsko-riječkog područja i Sjeverne Italije, koji dolaze
daljinskim transportom u periodu ciklonske aktivnosti.


To je dovelo do intenzivnog propadanja šuma, naročito četinjača,
koje se i dalje nastavlja uzlaznim trendom.
Bez usporavanja, zaustavljanja i smanjenja emisija štetnih tvari,
proces propadanja šuma ne može se usporiti.


UVOD


Sve je izraženija zabrinutost zbog sušenja šuma u Gorskom kotaru,
koje može prerasti u ekološki i ekonomski problem nesagledivih razmjera.
Sve obimnija sječa suhih stabala ukazuje na opasno i progresivno povećanje
ove pojave iz godine u godinu.


Nenadoknadiva je vrijednost šuma za cijeli ekosistem (utjecaj na klimu,
regeneracija kisika, filtriranje zraka, reguliranje nivoa podzemnih voda, sprečavnje
erozija i odronjavanja i dr.), za odmor i rekreaciju i za osnovnu privrednu
djelatnost ovog područja, tako da bi narušena elokoška ravnoteža mogla
imati nesagledive posljedice za društvo. Opasnost za ekosistem Gorskog kotara
je tim znaačjnija što tvari koje su štetne za šume (sumporni i dušični oksidi,
sulfati, nitrati, fotooksidanti i teški metali) istovremeno štetno djeluju na zdravlje
ljudi, vode, spomenike kulture, zgrade i objekte (korozija metala), prinos
poljoprivrednih kultura i dr.


Rezultati istraživanja uzroka umiranja šuma, sadržani u stavovima i zaključcima
brojnih stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i svijetu, dovode do
spoznje da su emitirajuće zagađujuće tvari i njihovi produkti konverzije u zra"
ku bitn i uzrok propadanja šuma.


* Dr. ing. Kazimir Kauzlarić, stručni savjetnik u Zavodu za prostorno planiranje
i zaštitu čovjekove okoline ZO Rijeka


ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 46     <-- 46 -->        PDF

STANJE SUMA U GORSKOM KOTARU


Anketa o umiranju šuma provedena je na osnovi međunarodne metode
koja se koristi u Evropi i Sjevernoj Americi, a sastoji se u postavljanju pokusnih
površina unutar kvadratne mreže 4X 4 km i bioindikacijskih površina
unutar kvadratne mreže 16 X 16 km. Ukupan broj točaka ankete iznosio
je 70, a unutar toga je bilo 5 točaka bioindikacijske mreže. Anketa je provedena
u ljeto 1987. god.


Korišteni su ovi stupnjevi oštećenja (osutosti) krošnje.


Stupnjevi Oštećenost krošnje


0 do 10%


1 11 — 25%


2 26 — 60%


3 više od 60°/(


4 suho stablo


Osutost krošnje daje relativno pouzdanu informaciju o stupnju oštećenja
šumskog drveća.


Rezultati oštećenja, sadržani u studiji »Ekološka namjena šuma Gorskog
kotara (B. Prpić, Z. Seletković, P. Prebjezi ć, 1987)«, su slijedeći:


Stupanj oštećenja (osutost krošnje) u %


Vrste drveća Ogulin i Vrbovsko Delnice i Čabar
0 12 3 4* 01234*


Jela 0 14 41 45 15 33 38 14
Smreka i 40 0 40 20 59 28 13 0
Bukva 53 45 2 0 71 26 2 1
Gorski javor 33 61 4 2 44 56 0 0
Javor mliječ 83 17 0 0 80 12 8 0
Gorski brijest 20 60 20 0 66 34 0 0


Prosjek: 37 38 13 12 47 30 17 6
Oštećenje: 63% Oštećenje: 53%


* šušci u ovoj tabeli nisu evidentirani
Prema evidenciji Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice,
koje djeluje na području Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, kretanje tzv.
>*sanitara« u zadnjih osam godina je slijedeće:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Ukupna sječa Sanitarna sječa


Godina


četinjača, m3 četinjača, irr


1981 465.714 65.107 14
1982 461.605 104.991 23
1983 489.249 96.426 20
1984* 525.152 281.168 53
1985 438.836 173.735 40
1986 491.873 160.504 33
1987 449.414 137.562 31
1988 430.481 176.159 41 (plan)


* U 1984. god. veći je postotak sanitara zbog velikog učešća vjetroizvala
Postotak sanitara znatno varira kod sedam OOUR-a za uzgoj i zaštitu
šuma u odnosu na prosjek GSPG Delnice i kreće se u prosjeku za ovih 8 godina


Gomirje — 66%
Ogulin — 45%
Delnice — 33%
Rijeka — 21%
Tršće — 17%
Novi Vin. — 16%
Senj — 14%
GŠPG Delnice: 32%


UZROCI PROPADANJA ŠUMA


Uzroci propadanja šuma Gorskog kotara su mnogobrojni. Od bitnih uzroka
vezanih za emitirajuće zagađujuće tvari i njihove produkte konverzije
u zraku, te procese u tlu i vegetaciji, treba navesti najvažnije.


Opterećenost šumskog tla sumporom i dušikom


Do propadanja šuma dolazi nakon što depozicije sumpora (S) i dušika


(N) pređu granične vrijednosti kod kojih u duljem vremenskom razdoblju
nastupaju kemijske promjene u šumskom tlu s štetnim efektima na najosjetljivije
djelove šumskog ekosistema.
Savjet ministara Nordijskih zemalja u zajednici sa grupom eksperata
Ekonomske komisije UN za Evropu, počeo je 1985. god. s projektom »Kritična
opterećenja za sumpor i dušik«, kojim je utvrdio granične vrijednosti
opterećenja šumskog tla depozicijama sumpora i dušika (suhe i mokre).


Ove vrijednosti su 0,2 — 0,5 t S/km2, god. i 1,0 — 2,0 t N/km2, god..
Pri tome treba spomenuti da je opterećenje šumskog ekosistema štetnim tvarima
2—4 puta veće od područja bez vegetacije (R. S a r t o r i u s, H. J. Winkler
, 1985). Nakne, listovi i iglice sa svojim velikim površinama imaju ulogu
receptora (filtera) štetnih tvari, što dovodi do ovih razlika u optereće




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 48     <-- 48 -->        PDF

nju. Granične vrijednosti opterećenja šumskog tla štetnim tvarima sadrže u
sebi i uobičajeni faktor sigurnosti (obično ima vrijednost 2), pa se može reći
da granične vrijednosti opterećenja šumskog tla iznose (max)


1,0 t S/km2, god.
4,0 t N/km2, god.


Po želji SR Slovenije i uz njeno sufinanciranje Norveški institut za atmosferska
istraživanja (NILU) izradio je model daljinskog transporta S02 i
sulfata u zapadnu Jugoslaviju. Prema proračunima po ovom modelu, zbirna
(suha i mokra) depozicija sumpora u Gorskom kotaru i ZO Rijeka iznosi:


1975. god. — 3,05 t S/km2, god.


1976. god. — 3,205 t S/km2, god.


Uzimajući u obzir prosječnu godišnju stopu porasta emisija S, odnosno
S02, od 5%, koja se odnosi na Istarsko-riječko područje i Sjevernu Italiju,
može se izračunati:


— da je 1988. god opterećenje šumskog tla iznad 5,76 t S/km2, god., da
znatno prelazi tolerantne granice za šumski ekosistem i da će se 1988. god.
deponirati na područje Gorskog kotara oko 13.500 t S,
— da je opterećenje šumskog tla Gorskog kotara depozieijama S prešlo
granične vrijednosti prije otprilike 36 godina, što se podudara s istraživanjima
umiranja šuma u Gorskom kotaru (G 1 a v a č V., Koenis H., Prpić
B., 1985.),
— da nije slučajno da je fenomen »umiranje šuma« najprije ustanovljen
u sastojinama jele i bukve na ekstremno kiselom tlu (pH ispod 4,6) Šumarije
Fužine.
Regionalni i prekogranični transport S


Direktni i indirektni (kisele kiše) utjecaj na šumski ekosistem Gorskog
kotara imaju zagađivači Istarsko-riječkog područja i Sjeverne Italije, dok
je utjecaj ostalih područja i država manjeg značaja. Svakako da je mnogo
značajniji direktni utjecaj SO2 i sulfata iz Istarsko-riječkog područja, naročito
zagađivača koji emitiraju S02 i druge štetne plinove kroz visoke dimnjake
u atmosferu.


Iz dijagrama (prilog 1) postotka kiselih kiša na potezu Pula—Rijeka—
Plitvice slijedi da je indirektni utjecaj regionalnog i prekograničnog transporta
S (S02 i sulfati) na ekosistem Gorskog kotara podjednak, budući da se
postotak kiselih kiša na potezu Pula—Gorski kotar udvostručuje. Mada je
opterećenje izrazito industrijskih područja Sjeverne Italije (npr. Milana) i do
tri puta veće emisijama SO> u odnosu na naše područje (deblja strelica na
prilogu 1), većina tih štetnih tvari se istaloži na tlu Italije i Slovenije.


Udio pojedinih zemalja u pogledu depozicije S na našem području, prema
proračunu naprijed navedenog instituta, je slijedeći:


Italija — 80,5% SR Njemačka — 3,5%
CSR — 4,6% Austrija — 2,3%
DDR — 3,8% Engleska 1,0%
Francuska — 3,7% Švicarska — 0,6%


234




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 49     <-- 49 -->        PDF

IS


31


II
Si


«5 ™


U


i i


a ->


Prilog 1




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Ovi podaci pokazuju da je kod prekograničnog transporta dominirajući utjecaj
industrije Sjeverne Italije i ciklonske aktivnosti sa zapada, kojom se
transportiraju štetne tvari iz izrazito opterećene Sjeverne Italije i znatno opterećenog
Istarsko-riječkog područja (tanja strelica na prilogu 1).


Budući da je godišnja stopa porasta emisija SO., u Italiji i Istarsko-riječkom
području oko 5%, bez usporavanja i zaustavljanja tog uzlaznog trenda
i bez programa smanjenja emisija S02 ugrađenih u prostorne i društvene
planove regije, republike i države, može se očekivati daljnje opterećenje šumskog
ekosistema Gorskog kotara sumporom i ostalim štetnim tvarima sa uzlaznim
trendom.


Kritično opterećenje tla šuma listača


U šumskom ekosistemu Gorskog kotara dešava se sličan proces koji je
bio prisutan početkom osamdesetih godina u centralnoj i zapadnoj Evropi.
Četinjače, manje otpornije na promjenu kemizma tla prve su počele propadati,
tako da npr. u SR Njemačkoj ima 54—83% oštećenih šuma četinjača.
Kada je opterećenje tla šuma listača prešlo kritičnu granicu od 6,0 t S/km-,
god. (suhe i mokre depozicije) i šume listače su počele intenzivnije propadati.


Tako je u razdoblju 1983—1986. godišnja stopa rasta oštećenja pojedinih
vrsta drveća u SR Njemačkoj bila:


stača.


Smreka — 4,3% Bukva 11,2%
Jela — 2,5% Hrast 15,3%
Bor — 3,4% Ostalo — 5,7%
dadaIzrazito oštećenje listača »0« i »1« stupnja u Gorskom kotaru pokazuje
je opterećenje tla štetnim polutantima došlo do kritičnih granica, tako
u narednim godinama možemo očekivati intenzivno umiranje šuma li


Smjer premještanja ciklona


Oikloni se uglavnom premještaju od zapada prema istoku sa generalnim
pravcem Biskajski zaljev—Milano—Umag—Rijeka—Ogulin, preko centralnog
dijela Gorskog kotara (prilog 1). Oni sa oborinskom frontom donose
na ovo područje štetne tvari, koje nakon kemijske pretvorbe padaju na tlo
kao kisela kiša. Tome doprinosi i velika količina padavina. Srednje godišnje
količine padavina duž profila Tribalj — Ogulin ovise o visini nad morem
i kreću se: Tribalj (360 m/1400 mm) — Skrad (800 m/1800 mm) — Risnjak
(1450 m/2400 mm) — Vrbovsko 550 m/1500 mm) — Ogulin (450 m/1450
mm).


Zbog toga su i centralni djelovi Gorskog kotara i najugroženiji. Dijagram
postotka kiselih kiša pokazuje porast prema istoku, što je jedan od razloga
većeg oštećenja šuma istočnog dijela Gorskog kotara.


Kiselost tla


Tlo je složeni fizičko-kemijski sistem, koji ima veću ili manju pufernu
sposobnost za neutralizaciju vodikovih iona koji dolaze s kiselim kišama




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 51     <-- 51 -->        PDF

20
6 w -i
0 5 10
CaC03 (t ha)
02 H + 0.1
It/hJi


UTJECAJ KISELOSTI TLA NA PRODUKTIVNOST
(PLODNOST) TLA


Prilog 2




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 52     <-- 52 -->        PDF

u tlo. Zakiseljenjem tla nastaju izmjene fizičko-kemijskih svojstava koje dovode
do narušavanja funkcionalnih i strukturnih karakteristika ekosistema.
Ekosistem održava ravnotežu sve dotle dok se vodikovi ioni mogu neutralizirati
s komponentama tla. Ako količina unesene kiseline premašuje puferni
kapacitet, dolazi do poremećaja ravnoteže ekosistema i smanjenja produktivnosti
tla. Naime, vodikov ion iz sumporne kiseline veže se s Ca i Mg —
hranjivim komponentama zemljišta, koji imaju veliki značaj za plodnost šumskog
tla. Zakiseljavanjem tla dolazi do raspadanja silikatnih stijena (gline
i dr.) i ispiranja iona aluminija. Ako pH u vodi hum usno aktivnog horizonta
padne ispod 4,2 on se pojavljuje u obliku otrovnog aluminijskog iona koji
oštećuje korijenje.


Zakiseljavanjem tla usporava se u biljkama proces izgradnje organskih
spojeva zbog smanjene energije biljke da korijenjem upijaju vodu s hranjivim
komponentama tla.


Optimalni uvjeti za rast i razvoj šumske vegetacije nalaze se kad pH
između 5 i 7. U tim uvjetima opskrba hranjivim tvarima je ujednačena, ispiranje
tih tvari minimalno i toksički efekti još ne dolaze do izražaja.


Istraživanjima u SR Njemačkoj (Syhwarzwald) 1984. god. utvrđeno je


(H. W. Z 6 111, 1987) da je zbog zakiseljavanja tla došlo do povećanog ispiranja
hranjivih elemenata (K, Mg, Ca) iz tla i smanjenog sadržaja K i Mg u iglicama
mlađih stabala smreke. Opiti s unošenjem K i Mg u tlo, odnosno gnojenje
s Kieseritom i Kaldmagnezdjem, uz istovremenu kalcifikaciju tla, doveli
su do revitalizacije smreke, tako da su požutjele iglice ponovno ozelenjele.
(Prilog 2)
Nepovoljna okolnost za Gorski kotar je u tome što se na pravcu glavnog
ciklonskog strujanja nalaze tla sa smanjenim pufernim kapacitetom za neutralizaciju
vodikovih iona. Prema srednjoj vrijednosti pH u vodi humusno
aktivnog horizonta to su jako kisela (4,7 — 5,2) i ekstremno kisela (ispod 4,6)
tla na šljunkovitim ti pjeskovitim glinama, škriljcima, pješčenjacima i konglomeratima.
Na preglednoj karti (prilog 1) to ugroženo područje označeno
je sa »pHimin«. Pripada višem gorskom području (iznad 800 m nadmorske visine),
kojom glavno obilježje daju šume četinjače, uglavnom jele i smreke.
Zahvata planinske masive na potezu Fužine-Crni Lug-Delnice-Skrad-Vrbovsko-
Ogulin-Mrkopalj.


Najveći postotak sanitara (preko 70% ukupne sječe) odnosi se na šume
višeg gorskog područja na ekstremno kiselom tlu u općini Delnice. To je
rubno područje prema Hrvatskom primorju, gdje osim ekstremne kiselosti
tla veliki značaj ima blizina industrijskih zona oko Rijeke i Bakra. Naročito
nepovoljno utječu zagađivači sa visokim dimnjacima koji emitiraju u atmosferu
štetne polutante i do 800 m visoke. Odatle se perjanica dimnih plinova
povija i pruža paralelno s površinom zemlje i u svom kretanju i širenju zahvata
više gorsko područje na visinama iznad 800 m. Listovi i iglice sa svojim
velikim površinama imaju kod toga ulogu receptora (filtera) štetnih tvari,
što dovodi do direktnog utjecaja SO->, NOx, sulfata, nitrata i fotooksidanata
na šume.


Promet i pojava fotooksidanata


Na sunčevoj svjetlosti dušični oksidi i nesagorjeli ugljikoovdioi iz motornih
vozila reagiraju s kisikom i stvaraju ozon. Relativno velik postotak
vozila na prometnici kroz Gorski kotar, na kojoj je 1986. god. brojenjem u




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 53     <-- 53 -->        PDF

tvrđen prosječni ljetni dnevni promet od 8.554 vozila, i povremeno nepovoljni
uvjeti rasprostranjenja tih štetnih tvari (tišine i temperaturne inverzije), dovode
do formiranja visokih koncentracija tih fotooksidanata oko prometnica.
Ozon oštećuje iglice jele. Kisela magla i kisela kiša taloži kiselinu na iglice
i smanjuju sadržaj magnezija uklanjanjem magnezija kroz ozonom oštećene
iglice. Bez magnezija drveće ne može da preživi jake mrazeve.


U SR Njemačkoj su najviše oštećene šume oko autoputeva, pa se analogno
tome može ocijeniti da je propadanju šuma centralnog dijela Gorskog
kotara (oko prometnice Rijeka — Zagreb) dao svoj doprinos i promet.


Prisustvo teških metala


Istraživanja provedena u bukovo-jelovim šumama Gorskog kotara i Plitvičkih
jezera (B. Prpić , 1986.) dokazala su da je današnje propadanje jela
u Dinaridima usko povezano s prisustvom teških metala (Pb, Cd, Zn, Cu, Cr
i Ni) kojih je u pokusnim plohama šuma Gorskog kotara pronađeno više nego
u nekim zagađenim područjima Evrope.


Svi naprijed navedeni uzroci propadanja šuma dovode do smanjenja obrambene
sposobnosti šumskih kultura, koja opet ima za posljedicu manju otpornost
šumskog ekosistema na napad štetnika i različitih bolesti (moljac jelovih
iglica, borov prelac, trulež i dr.), na mraz, sušne periode, udare vjetra
i dr. . Nesumnjivo je da je propadanje šuma kompleksan problem (tzv. »Stres-
hipoteza«) i da je zagađenje zraka prva i najvažnija karika u lancu propadanja
šuma.


PROGNOZA I RJEŠENJA


Evidencija GPŠG Delnice o sanitarnoj sječi četinjača u razdobljii od
1981—1988. god. pokazuje da se povećanje tzv. sanitara može izraziti eksponencijalnom
jednadžbom, eliminirajući vjetroizvale u 1984. god. kao pojavu
koja nije konstantna.


Dijagram disperzije bi pokazao da se oblik zavisnosti između sanitarne
sječe četinjača (S) i godišnjih emisija S02 iz Istarsko-riječkog područja i Sjevernde
Italije (E), izuzimajući suho taloženje, prilagođava regresionoj ekspoencijalnoj
krivulji oblika


Y = a bx


koja najbolje od svih krivulja ove vrste prilagođava prikazani niz empirijskih
vrijednosti Y. Matematički to je ona eksponencijalna krivulja čiji se parametri
»a« i »b« određuju iz uvjeta


2 (Y — Yt) = min


gdje su Yt teoretske vrijednosti dobivene krivuljom. Egzaktni parametri ove
krivulje određeni su dosljednom primjenom teorije najmanjih kvadrata.
Prema dobivenim podacima očevidno je da postoji vjerojatnost da se radi


o regresionoj eksponencijalnoj krivulji oblika
S = 13.888 1,0245E
gdje je:
S — godišnja sanitarna sječa četinjača, m3
E — godišnja emisija S02, koja se reflektira na šumski ekosistem Gorskog
kotara, IO3 t




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 54     <-- 54 -->        PDF

240




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Prema katastru emisije S02 za Istarskojriječko područje, emisija S02 u
1984. god. iznosila je 89.000 t. Od ukupne količine S02 emitiranog u atmosferu
u srednjoj Evropi 50% se odvaja iz atmosfere procesima suhog taloženja,
dok druga polovina podliježe procesima kemijske pretvorbe i mokrog
taloženja (S. Beilke, J. Pankrath, 1985.) i na taj način djeluje na ekosistem
Gorskog kotara. Kako je naprijed navedeno da je utjecaj regionalnog
i prekograničnog transporta na šumski ekosistem Gorskog kotara podjednak,
to možemo računati sa godišnjom emisijom S02 1984. god. od 89.000 t. Uz
godišnju stopu rasta emisija S02 od 5%, koja je dobivena iz regionalne studije
energetskih i sirovinskih potencijala i proračuna navedenog instituta,
prognoza sanitara četinjača bi iznosila:


Godina 1984 1990 1995
E, 103 t 89,00 119,27 152,22
S, m3 119.723 249.080 553.000


Podaci u tabeli pokazuju da uz ovakav eksponencijalni trend sanitara
četinjača, već bi se 1995. god. ukupna sječa četinjača sastojala isključivo od
sanitara. Naravno da je to prosjek za GPŠG Delnice i da bi količine sanitara
varirale po pojedinnim lokalitetima od maksimuma u Gomirju do minimuma
u Senju, u postotku koji je naprijed naveden.


Važno je napomenuti da proces umiranja šuma izražen ovom jednadžbom
nije reverzibilan. Reverzibilnih pojava u prirodi nema. Činjenici, da se
unesene kiseline moraju kompenzirati i izjednačiti gubitak hranjivih tvari
u tlu, suprotstavlja se spoznaja da kalcifikacija i unošenje gnojiva na većim
površinama povlači za sobom dolekosežne promjene u ekosistemu, kružnim
tokovim tvari, biologiji tla, flori i fauni. Također i druge mjere kompenza"
čije i revitalizacije moraju uzimat u obzr ovu spoznaju. Isto tako treba
uzeti u obzir spoznaju da nakon izvjesnog prekoračenja depozicije S i N u
tlu nije moguća revitalizacija tla gnojivom.


Sve i kad bi se emisije štetnih tvari i analogno tome opterećenja šumskog
tla štetnim tvarima smanjile ispod dozvoljenih granica, propadanje šuma
još bi se nastavilo neko vrijeme, jer jednom narušenu dinamičku ravnotežu
nemoguće je odjednom povratiti u prijašnje stanje.


Na svim stručnim skupovima izražena je zabrinutost zbog propadanja
šuma koje je zahvatilo cijelu Jugoslaviju i koje može prerasti u ekološki i
ekonomski problem nesagledivih razmjera. Ocjenjeno je da je smanjivanje
zagađivanja zraka, uključujući i prekogranični transport, sve urgentniji problem,
koji zahtjeva aktivne preventivne mjere na nacionalnom i međunarodnom
planu.


SR Slovenija je još prije ratificiranja Konvencije o prekograničnom zagađivanju
zraka na velikim udaljenostima shvatila ozbiljnost ovog ekološkog
i ekonomskog problema i strategiju o smanjenju emisija štetnih tvari ugradila
u Društveni plan za razdoblje 1986—1990. (Uradni list SR Slovenije št.
2/1986).


Istarsko-riječko područje ima izvanrednu šansu za smanjenje emisija S02
i drugih štetnih tvari korištenjem zemnog plina iz jadranskog podmorja u


241




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 56     <-- 56 -->        PDF

mjesto krutih i tekućih goriva. Razradom plinskog polja »Ivan« i izgradnjom
plinskog cjevovoda mogla bi se osigurati godišnja količina zemnog plina
od 220 miliona m3 do 2000. god., koje bi se kasnije povećale na 400 milijuna
m3 godišnje.


Radi ilustracije treba navesti da bi korištenje 220 milijuna m3 zemnog
plina (bez sumpora) predstavljao ekvivalent za:


— 325.000 t raškog ugljena (buduća proizvodnja jame »Tupljak«), čime
bi se smanjile emisije S02 sa 44.200 t godišnje, odnosno
— 198.430 t mazuta, čime bi se smanjile emisije SO., za 15.870 t godinje,
odnosno
— 192.380 t srednje teškog lož ulja, čime bi se smanjile emisije S02 za
11.540 t godišnje, odnosno
— 188.530 t ekstra lakog lož ulja, čime bi se smanjile emisije SO.j za
1890 t godišnje.


Izgledi za ostvarivanje projekta plinifikacije Istarsko-riječkog područja
smanjili su se naglim padom cijena nafte i porastom inflacije, čime su se
znatno smanjila sredstva INA-Naftaplina za materijalnu osnovu rada. Nastojanja
INA-Naftaplina da cijene plina izjednače sa uvoznim, dovode u pitanje
motivaciju zagađivača da ulože sredstva za preorijentaciju potrošnje
energenata.


OBJAŠNJENJE KORIŠTENJA REGRESIONE EKSPONENCIJALNE
KRIVULJE


Oblik zavisnosti između sanitarne sječe četinjača (S) i emisije S02 (E)
u svakom slučaju nije ova regresiona eksponencijalna krivulja oblika
S = 13.888 1,0245E, već je to jednadžba sa više nepoznanica. Osim toga kisele
kiše se ne sastoje samo od sulfata, već i od nitrata i klorida sa približnim
odnosom 60% : 30% : 10%, zanemarivši ostale elemente. Od tih nepoznanica
navodim: visine dimnjaka s nadvišenjem dimne struje, meteorološke
faktore (turbulentnost, brzina i pravac vjetra, temperaturna stratifikacija,
vlažnost zraka i dr.), kemijsku pretvorbu u zraku, nulto stanje šuma, reakcija
tla u pogledu neutralizacije vodikovih iona, pojava fotooksidanata, prisustvo
teških metala i dr.


Na osnovi mojih dugogodišnjih istraživanja vezanih za izradu doktorske
disertacije (disperzija prašine u atmosferi) pretpostavljam da bi to bila zavisnost
sa bazom prirodnog logaritma oblika


G
S = a eb


gdje je:


a — koeficijent veze


b — koeficijent veze u eksponentu


G — vrijednost koju tek treba utvrditi dugogodišnjim istraživanjima svih


naprijed navedenih fatokra i koji su bez prethodnih istraživanja


za nas samo nepoznanice


Napominjem, da imam namjeru da istražujem te procese, jasno ukoliko
odnos snaga u društvu bude takav da se omoguće takva istraživanja. Mo




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 57     <-- 57 -->        PDF

menatlno su slabi izgledi za to i nije isključeno da se ukine moje radno mjesto
radi »rasterećenja privrede« od vanprivrednih djelatnosti i eliminiranja
snaga koje »koče« (nekotrolirani) razvoj industrije.


Regresiona eksponencijalna krivulja je pojednostavljeni oblik zavisnosti
između »S« i »E« iz jednostavnog razloga što mi nisu bili na raspolaganju
drugi podaci.


Iz dijagrama disperzije (Prilog 3) vidi se da se može raditi o eksponencijalnoj
krivulji oblika


S = 13.888 1,0245E (1)


ili pravcu oblika


S = (2,95 E — 137) 103 (2)


Da bi utvrdio koji oblik zavisnosti daje veću uspješnost »prilagođavanja
« teoretskih vrijednosti »St« stvarnim vrijednostima sanitarne sječe četinjača
»S«, poslužio sam se koeficijentom (indeksom) korelacije »r«. U prvom
slučaju (1) r = 0,75, a u drugom (2) r = 0,81. U oba slučaja (B. Petz, V.
Balaban ) korelacija je visoka (»r« između 0,7 i 0,9), iako je jasno da se
pravac uspješnije prilagođava stvarnim vrijednostima sanitarne sječe.


Razlozi mog opredjeljenja za eksponencijalni oblik zavisnosti su slijedeće
:


1. Sanitarna sječa četinjača je znatno sporija od sušenja četinjača, što
može lako utvrditi i laik koji prolazi šumama Gorskog kotara, pa dijagram
disperzije nema oblik pravca već ima eksponencijalni oblik. Razlozi su ekonomske
prirode, a posljedice su osjetno povećanje mase suhih stabala. Prema
podacima Privredne komore Rijeka (11/1988) u odnosu na 1986. god. smanjena
je bruto drvna masa u 1987. god. za 2%, bruto masa trupaca za 124.000
m;!, dok je istovremeno u tom razdoblju za 120% povećana proizvodnja celuloznog
drva i na taj način eliminiran uvoz iz SSSR-a i CSR-a.
2. Prirast drvne mase četinjača naglo se smanjuje u odnosu na sječivu
masu. Prema informaciji od veljače 1988. god. »Stanje i perspektiva šumskog
kompleksa općine Delnice« u razdoblju 1986—1995. desetogodišnji prirast
četinjača iznositi će 1,300.000 m3, dok će desetogodišnja sječiva masa
četinjača iznositi 1,800.000 m3.
Mada je i ovaj plan za mene nerealan i previše optimističan, stanje ide
u prilog eksponenti jalnog trenda stanitarne sječe ne samo četinjača već i
listača.


3. Emisije S02 na dijagramu (Prilog 3) polaze od pretpostavke da će godišnja
stopa rasta biti 5%.
Najnoviji podati o uvođenju zemnog plina u industriju i široku potrošnju
ZO Rijeka pokazuju da zbog nedostatka sredstava dolazi u pitanje projekt
plinifikacije regije, čija je godišnja stopa porasta iza 1990. god. bila
(STES), prema planu, 7,3%. Korištenje ugljena i tekućih goriva umjesto čistog
zemnog plina povećati će godišnju stopu rasta emisija S02 iznad 5%,
što opet ukazuje na eksponencijalni trend vrijednosti E i analogno tome S.


Podaci ENEL- (Elektroprivreda Italije) pokazujiu da će se instalirana snaga
termoelektrana povećati od 6.120 MW u 1984. god. na 20.110 MW u 1993.


243




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 58     <-- 58 -->        PDF

god. što rezultira povećanjem potrošnje uvoznog ugljena od 8,36 Mt na 18
Mt, uz godišnju stopu rasta potrošnje ugljena i emisija S02 od 10%. To je
daljnji razlog mog opredjeljenja za eksponencijalni trend sanitarne sječe.


LITERATURA


1.
Prpić, B., Sele tko vic, Z., Preb ježić, P., (1987): Ekološka namjena
šuma Gorskog kotara
2.
Martinović, J., Vranković, A., Per nar, N., (1987): Pedološka studija
područja općina Delnice, Čabar, Vrbovsko i Ogulin
3.
Goransko-primorsko šumsko gospodarstvo Delnice (1988): Kretanje sanitara
četinjača 1981—1988
4.
Privredna komora Rijeka (1986): Studija »Korištenje i razvoj tehnološko-
energetskih i sirovinskih potencijala Zajednice općina Rijeka«
5.
Institut za elektroprivredu Zagreb (1984): Energetika Zajednice općina Rijeka
— Rezerve i budući razvoj
6.
»Jadranplin«, Pula (1984): Uvođenje plina u Zajednici općina Rijeka
7.
Eli as sen, A., Sol tb one, J., (1978): Model Estimates of LRT and Deposition
of Sulphur Pollutants in Europa for 1975 and 1976, NILU, 16 pp., Lillestrom
8.
Petrovšek , Z., (1987): Nekatere posebnosti daljinskega transporta onesnaženja
zraka iz S02 in sulfati v zahonu Jugoslaviju, Zašt. atm., 15 (1) 1—4
9.
Criticalloads-painful decisions ahead, Acid Mogazine 1/1987
10.
SR Slovenija sprovodi Ženevsku konvenciju i Protokol 30%, Zašt. a>tm., 15 (2)
82—89 (1987)
11.
Huttl , R. F., (1987): »Neuartige« Waldschaden, Ernahrungsstorungen und Diingung,
AFZ 12/1987
12.
B e i 1 k e, S., Pankrath , J., (1985): Transmission in der Atmosphare, UBA,
Berichte 4/85
13.
Gr eg or, H. D., Ross, H., Schreiber, H., (1985): Schaden durch saure und
saurerbildende, UBA, Berichte 4/85
14.
Cowling, E., Krah 1-U r b a n, B., Schimansky, (1987): Wissenschaftliche
Hypothesen zur Erklarung der Ursachen
15.
G 1 a v a č, V., (1986): Die Abhangigkeit der Schwer metalldepositio in der Waldbestanden
von der Hohenlage, NL 2/86
16.
AIR POLLUTION AND ACIDIFICATION, National Swedish Envirometal Protection
Board INFORMS, Solna, Sweden
17.
UBA-Jahresbericht 1980—1987
18.
Ćirić, M., (1986): Pedologija, »Svjetlost« — Sarajevo
19.
S i m o v i ć, A., (1970): Meteorologija, »Školska knjiga« — Zagreb
20.
Republički hidrometeorološki zavod Zagreb (1987): Meteorološko-ekološki bilteni
21.
Republički hidrometeorološki zavod Zagreb (1986): Analiza pojava komponenata
u oborinama s posebnim osvrtom na kisele kiše i njihove štetne posljedice
i prijedlogom mjera
22.
Bache , B. W., (1980): The acidification of soils, Plenum Press, p. 183—202
23.
Effect of acid precipitation on terrestrial ecosystems, Yuild Inn. Scerborough,
May 22—26
24.
Nazarov , I. M.: Kislotoobrazujušće večšestva v atmosfere i jih vazdejstvije
na produktivnost rastiteljnih ekosistem, Trudi IPG, 1983.
25i.
Kauzlarić , K., (1985): Štetno djelovanje zagađujućih tvari na šume s posebnim
osvrtom na TE Plomin, Sum. list br. 7—8


36.
G 1 a v a č, V., K o e n i e s, H., Prpić, B., (1985): O unosu zračnih polutanata
u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije,
Sum. list 9—10


ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 59     <-- 59 -->        PDF

The Effect of Damaging Pollutants on Dieback of Forests in Gorski Kotar


Summary


Due to the unfavourable geographic position, increase in emission of dama
ging substances, and the negative influence of pedologic, hydrogeologic, orographic
biologic and silvi-cultural factors, Gorski Kotar has become a dump for industrial
weste of the Istria-Rijeka area, including pollutants from northern Italy which
reach us from far away during cyclonic periods.


This resulted in the intensive dieback of forests, in particular conifers, and
which continues to progress more rapidly. Without halting, slowing down and
decreasing of emissions of damaging substances, the process of dieback cannot be
supressed.