DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*425.1 (497.13) Šum. list CXII (1988) 217 UTJECAJ POLUTANATA NA BUKOVE ŠUME I KULTURE SMREKE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČAN, Nađežđa PEZDIRC, Petar RASTOVSKI SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja utjecaja zračnih polutanata na promjene reakcije tla i sadržaj teških metala u tlu bukovih šuma sjeverozapadne Hrvatske te podaci o koncentracijama sumpora u asimilacijskim organima bukve i smreke. Iz dobivenih podataka proizlazi da su istraživane bukove šume i kulture smreke utjecane imisijama zračnih polutanata. Najvećem unosu olova izložena je sastojina bukve na najvišoj nadmorskoj visini (Velebit). Od dvanaest kultura smreke u deset je kultura utvrđen povišeni sadržaj sumpora u iglicama. Međutim, u većini slučajeva (sedam kultura) radi se o koncentracijama sumpora kod kojih se ne računa sa negativnim utjecajem S02 na šumsku vegetaciju. Ključn e riječi : acidifikacija tla, sadržaj teških metala u tlu, S-koncentracije u asimilacijskim organima, bukove sastojine, kulture smreke. UVOD »Umiranje šuma« danas je najveći problem s kojim se susreće šumarstvo mnogih zemalja Evrope, Sjeverne Amerike, Azije i drugih područja. Tako je npr. u Austriji 1986. godine utvrđena defolijacija u 37% šuma četinjača i 43% šuma listača. Na osnovu folijarnih analiza zaključuje se da je 21% austrijskih šuma oštećeno uslijed zračnih polutanata. U Bugarskoj je defolijacija registrirana kod 53% borovih i 12% bukovih stabala. Rezultati prve ankete provedene na trajnim plohama postavljenim u starijim sastojinama ČSSR pokazali su da je 43,2% četinjača zahvaćeno defolijacijom do različitog stupnja. Razlike u stupnju oštećenja u korelaciji su sa stupnjem onečišćenja zraka. U SR Njemačkoj defolijacija se povećava od sjevera prema jugu. Tako je u sjevernioj Njemačkoj oštećeno oko 40% svih šuma, a u Baden-Wiirttembergu i Bavarskoj 65% šuma. U usporedbi sa 1985. godinom zdravstveno stanje nizozemskih šuma pogoršalo se je 1986. godinne za 3% (broj zdravih stabala smanjio se je od 50 na 47%). U skandinavskim zemljama zdravstveno * Dr. Nikola Komlenović, dr. Joso Gračan, mr. Nadežda Pezdirc. dr. Petar Rastovski, Šumarski institut Jastrebarsko 217 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Bukova sastojina u predjelu JANDRINA POLJANA stanje općenito je povoljnije, međutim, njihovo propadanje predstavlja i ovdje vrlo ozbiljan problem. Prema rezultatima ankete o zdravstvenom stanju šuma u SR Sloveniji (Solar 1987) oštećeno je 43,7% analiziranih stabala. Procjenjuje se da najveći dio oštećenja treba pripisati onečišćenju zraka, a tek manji dio nepovoljnim vremenskim prilikama, promjeni vodnog režima, biljnim bolestima, oštećenju od insekata i divljači te pogreškama u gospodarenju (Jur e 1987). Zdravstveno stanje naših šuma također je vrlo zabrinjavajuće. Fenomen sušenja kod nas je u stalnom porastu (A n d r o i ć 1987, Prpi ć 1987). 218 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1987. godine pristupilo se i provođenju ankete o zdravstvenom stanju šuma u SR Hrvatskoj. Na tom vrlo opsežnom zadatku angažirana je čitava naša šumarska operativa zajedno sa stručnjacima Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Terenski radovi su završeni, a obrada podataka u toku. Rezultati dosadašnjih istraživanja (Glavač, Koenies, Prpić, 1985. Komlenović 1987, Mayer 1987, Prpić 1987, Prpić i sur. 1987. i dr.) pokazuju da je opterećenost naših šumskih ekosistema zračnim polutantima iznenađujuće velika. To se odnosi prije svega na bukove i bukovo-jelove šume Gorskog Kotara i Like (Glavač, Koenies, Prpić 1985), bukove šume Bilogore (Prpić i sur. 1987), nizinske šume Kupčine (Prpić 1987, Mayer 1987), te šumsku vegetaciju istočne Istre (Komlenović, Pezdirc 1987). Ovaj je problem vjerojatno prisutan i u drugim područjima Hrvatske, ali o tome nemamo podataka. U ovom radu iznosimo podatke o reakciji tla te sadržaju teških metala u tlu pet bukovih sastojina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kao i rezultate istraživanja sadržaja sumpora u asimilacijskim organima bukve i smreke na tom području. METODE RADA Za istraživanje utjecaja polutanata na promjene reakcije tla i u njemu sadržaj teških metala primijenili smo metodu mikrostaništa (Glavač , Koenies, Prpić 1985, Jocheim i sur. 1986 i dr.). Na plohama 1—4 odabrano je po 10 najjačih dominantnih bukovih stabala, starih preko 70 godina a koja su obuhvaćena anketom za utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma. Isto vrijedi i za plohu 5 samo što ona ne pripada bioindikacijskoj mreži i što je na njoj našim analizama obuhvaćeno 5 stabala. Uzorci tla uzimani su uz pridanak debla iz Of i Ah-horizonta te kontrolno na udaljenosti 2—3 m od debla iz istih horizonata. To znači, da je na svakoj plohi uzeto i analizirano 40 uzoraka tla. Terenska istraživanja provedena su neposredno nakon dosta obilne kiše, tako da su bila vidljiva mjesta većeg pridolaska oborinske vode. Reakcija tla određena je staklenom elektrodom u suspenziji tla i vode te tla i 1 NKC1 (omjer 1:2,5). Za utvrđivanje sadržaja Zn, Cu i Pb tlo je ekstrahirano sa HC1 prema metodi Brun e i Ellinghau s (1981). Koncentracije teških metala određene su metodom atomske absorpcijske spektrofotometrije (AAS, P e r k i n — Elme r 300 S). One su izražene u ppm. Na svakoj plohi uzimata su po 4 prosječna uzorka biljnog materijala (lišće, iglice). Svaki taj uzorak sastojao se je iz po tri pojedinačna uzorka iz gornjeg dijela krošanja dominantnih bukovih stabala, odnosno u pravilu iz sedmog pršljena smrekovih stabala. Za analize su korištene samo jednogodišnje iglice. Lišće bukve sakupljeno je početkom rujna, a iglice smreke tijekom mjeseca listopada 1987. godine. Za analize sumpora u asimilacijskim organima uzorci biljnog materijala razlagani su dušičnom i perklornom kiselinom. U ekstraktu su S-koncentra |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 34 <-- 34 --> PDF |
čije utvrđene turbidimetrijski (spektrofotometar, Beckmai* , Komlen o vic, Pezdirc 1987). Dušik u biljnom materijalu određen je metodom Kjeldahla . Za analize drugih elemenata ishrane suha biljna tvar je spaljivana sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ekstrakta je fosfor određen kolorimetrijski (Spektrofotometar, B e c k m a n) kalij i kalcij plamenfotornetrijski (Plamenfotometar, Eppendorf) , a ostali elementi metodom atomske absorpcijske spektrofotometrije. Sve analize provedene su u laboratoriju Odjela za ekologiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Našim istraživanjima obuhvaćeno je pet bukovih sastojina te 12 kultura četinjača na području gospodarstva Bjelovar, Gospić, Karlovac i Sisak. Sve plohe u bukovim sastojinama, osim one na području S. g. Gospić, pripadaju bioindikacijskoj mreži (16 X 16 km) postavljenoj 1987. godine u okviru provođenja ankete o zdravstvenom stanju šuma na području SR Hrvatske. U prve četiri sastojine osutost stabala obuhvaćenih našim analizama iznosila je manje od 10%. U bukovoj sastojini na području Visočice većina stabala pripadala je prvoj i drugoj kategoriji osutosti. Osnovni podaci o bukovim sastojinama Tab. 1. o > [6 CG U o rt E M-a o 01 & L co O 0! D, c v M O rt <« s| S ft M 3 O W L m N ffl ft BJelovar Vrbovec 120 NW Fagetum croaticum Bukovac panionicum pseudoglej Sisak Pokupsko Kraljeva Draga 165 NW Fagetumpanonicum croaticum pseudoglej Karlovac PisarovinaLučelnica 170 O Fagetummontanum croaticum pseudoglej Karlovac Duga ResaBosiljevac 190 NW Fagetummontanum croaticum kalkokambisol Gospić Jandrina 1100 SW Fagetum croaticum VelebitVisočica poljana sualpinum kalkomelanosol |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Kulture smreke nalaze se pretežno unutar i nešto širem prostoru omeđenom istraživanim bioindikacijskim plohama bukovih sastojina. Pretežno su osnovane na pseudogleju, zatim distričnom kambisolu, luvisolu i akričnom luvisolu. 01 - horizont 4,0 Primjerna ploha Ah - horizont 6,5 6,0 6,5 5,5 6,0 5.0 5,5 4,0 flJl 3 5 3,0 J2 2 3 Primjerna ploha 2 3 4 5 SI ]. Srtdnie vrijednosti pH-H2u i pH-nKCI područja pridinki i poredbe si 5 primjernih plohi 221 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 36 <-- 36 --> PDF |
U kulturi smreke na području Krašića zastupljena je laporna rendzina i plitki kalkokambisol. Starost najvećeg broja kultura kreće se između 18 i 25 godina. Nalaze se na nadmorskoj visini od 130 do 600 m. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Na slici 1 prikazani su podaci o reakciji tla određenoj u vodi za Of i Ah-horizont, te podaci o reakciji tla u N-KC1. U tabeli 2 i 3 daju se rezultati testiranja razlika pH-vrijednosti poredbe i onih u području pridanka. Kod interpretacije ovih podataka polazi se od osnova metode mikrostaništa. Tako je npr. prema Jochaim u i sur. (1966) unošenje oborinske vode u području pridanka starih bukovih stabala (mikrostanište) za oko 8 puta veće u odnosu na normalno stanište (poredba). Iz pojačanog inputa oborinske vode i povišenih koncentracija elemenata proizlazi višestruko veće unošenje tvari u području pridanka. Ovom metodom ne mogu se dobiti podaci o količinama polutanata koji se unose u šumske ekosisteme, ali ona ipak daje dobru sliku o relativnom odnosu opterećenosti pojedinih sastojina do kog se dolazi kroz jedan duži vremenski period. Iz naših rezultata jasno proizlazi da je na svim plohama i u oba istraživana horizonta reakcija tla uz pridanak niža u odnosu na poredbu. G 1 avač, Koenies i Prpić (1985) utvrdili su da i do deset puta povišeni unos vode ne može promijeniti reakciju tla ako nema kiselih kiša, odnosno ako je njihova učestalost neznatna. Na osnovu toga iz naših podataka moglo bi se zaključiti da je svih pet istraživanih bukovih sastojina utjecano unosom kiselina, odnosno tvari koje stvaraju kiseline. Kod razmatranja pH- razlika također se mora računati s tim da promjena reakcije ne ovisi samo o količini i kvaliteti oborinske vode već i pufernim svojstvima tla. Tako npr. sniženje reakcije tla za određenu pH-vrijednost u sastojini na području Velebita i sniženje reakcije tla za istu tu vrijednost u drugim sastojinama obuhvaćenih našim istraživanjima ne znači isto, jer se radi o drugom pufernom području (U 1 r i c h 1981). Relativni sadržaj olova i bakra (Tab. 2 i 3, SI. 2) u svim istraživanim sastojinama veći je uz pridanak nego na poredbi. To pokazuje da je prisutan unos olova i drugih teških metala u sve istraživane sastojine. Apsolutno najviše koncentracije olova i cinka u tlu utvrđene su u istraživanoj bukovoj sastojini na Velebitu, tj. sastojini na najvišoj nadmorskoj visini. To je u skladu s rezultatima istraživanja Glavača, Koeniesa i Prpi ća (1985) te nekih drugih autora koji su utvrdili korelaciju između akumulacije olova i drugih teških metala u tlu, reljefnih oblika i nadmorske visine. Koncentracije olova utvrđene u tlu istraživane bukove sastojine na Velebitu odgovaraju najvišim vrijednostima sadržaja olova u tlu koje su utvrdili Glava č, Koenies i Prpić (1965) u subalpskom području Gorskog kotara te neki drugi autori u najindustrijaliziranijim dijelovima Evrope 222 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Of- horizont Cink Bakar Qlo»< 200 100 12 3 4 5 Primjerna 12 3 4 5 ploha 1 2 3 4 5 Ah-horizant Cink Bakar 100 200 100 12 3 4 5 Primjerna 12 3 4 5 ploha 12 3 4 5 SI. 2. Srednji razlike sadržaja Zn , Cu i Pk u p pm izmatfu područja pridanka i poredfie sa 5 primjernih ploha (Koenies , 1982). Koncentracije bakra u tlu sastojine kraj Duga Resa približavaju se onim na plohi 5. Kod razmatranja naših podataka treba polaziti od rezultata istraživanja Brune i Ellinghausa (1981) da se sa 2 NHC1 ekstrahira gotovo cijelokupna količina olova te oko 75% bakra, a samo oko 30% cinka. Granične vrijednosti utvrđene kod poljoprivrednih tala iznose za olovo i bakar 100, a cink 250 ppm. U tabeli 4 i 6 prikazuju se podaci o koncentracijama sumpora, a u tabeli 5 i 7 koncentracije drugih elemenata ishrane u asimilacijskim organima bukve i smreke. 223 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Reakcija tla i sadržaj teških metala u Of-horizontu Tab. 2 pH-H20 13H-NKC1 Zn Plohi B V Sign. B V Sign. B V Sign. 1 4.84 5.31 + + + + 4.50 5.01 + + + + 106 118 — 2 5.11 5.53 + + + 4.39 4.81 + + + 116 99 — 3 4.86 5.23 + + 4.57 4.79 — 107 87 + + i 5.87 6.52 + + + + 5.31 5.88 + + + 119 140 — 5 4.63 5.26 + + 4.33 5.06 + + 312 257 + Cu Pb B V Sign. B V Sign. 1 31 26 + 120 54 + + + 2 44 43 + + + 117 55 + + + + 3 30 21 + + + 131 63 + + + 4 29 20 + 134 88 + 5 49 29 + + + 468 238 + + Reakcija tla i sadržaj teških metala u Ah-horizontu Tab. 3 pH-H20 pH-N-KCl Zn Ploha V Sign. B V Sign. B V Sign. B 1 4.08 4.45 + + + 3.29 3.57 + + + + 44 33 + 2 4.26 4.66 + + + 3.48 3.85 + + + 36 33 — 3 4.19 4.66 + + 3.43 3.72 + 37 38 — 4 4.67 5.71 + + + + 4.02 4.74 + + + + 42 63 + + 5 5.13 7.17 + + + + 4.47 6.63 + + + + 260 223 Cu Pb B V Sign. B V Sign. 1 19 10 + + + 133 40 + + + 2 12 2 + ++ 84 44 + + + 3 13 9 + 78 52 + 4 43 21 + + + + 172 68 + + + + 5 60 29 + + 430 193 + + B -- pridanak V -- poredbi 3 Odavde jasno proizlazi da lišće bukve sadrži relativno više sumpora od iglica smreke. Najviše koncentracije sumpora utvrđene su u lišću bukove sastojine na području Duga Resa, a najniže u asimilacijskim organima stabala u Lučelnici (Pisarovina). Kako još za sada nema graničkih vrijednosti za S-koncen |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 39 <-- 39 --> PDF |
tracije bukve težište naših razmatranja stavit ćemo na smreku za koju postoje takovi podaci. Od istraživanih 12 kultura smreke po austrijskim kriterijima (Schnopf h a n g e n 1965) samo se dvije kulture (Krašić, Ozalj) mogu svrstat u prvi razred u kom iglice smreke imaju normalni, prirodni sadržaj sumpora u iglicama. Najveći broj (7) može se ocijeniti kao drugi razred kog karakteriziraju nešto povećane imisije sumpora kod kojih se ne očekuje štetni utjecaj sumpora na šumsko drveće, a preostale tri kulture po svom S-sadržaju u iglicama pripadaju trećem razredu tj. području u kojem su S-imisije povećane do te mjere da se treba računati sa njihovim štetnim utjecajem. Koncentracije sumpora u Ušću bukve Tab. 4 Lokalitet S % Vrbovec 0,113 Bukovac 0,118 0,141 0,151 Sredina 0,131 Pokupsko 0,117 Kraljeva Draga 0,124 0,116 0,134 Sredina 0,123 Pisarovina 0,113 Lučelnica 0,119 0,100 0,117 Sredina 0,112 Duga Resa 0,174 Bosiljevac 0,180 0,198 0,208 Sredina 0,190 Gospić 0,143 Jandrina poljana 0,160 0,152 0,194 Sredina 0,162 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Koncentracija ostalih elemenata ishrane u Ušću bukve* Tab. 5. Lokalitet N P % suheK Sadrža j tvar: i Ca Mg FePPm Mn Zn Vrbovec Bukovac Pokupsko Kraljeva Draga Pisarovina Lučelnica Duga Resa Bosiljevac Gospić Jandrina poljana 1.86 1,41 1,87 1,90 2,14 0,174 0,139 0,110 0,124 0,150 0,73 0,70 0,80 0,90 1,15 1,27 1,34 1,16 1,37 0,97 0,194 0,139 0,191 0,164 0,172 248198318208163 1234 1115 926 1118959 34 34 32 29 27 * SrednJe vrijednosti za 4 prosječna uzorka Koncentracije sumpora u iglicama smreke Tab. 6. Lokalitet Lokalitet S % Sisak 0,087 0,081 0,086 0,078 Sredina 0,083 GrubišnoZdenački Polje gaj 0,099 0,083 0,090 0,080 Pokupsko Kraljeva Draga 0,090 0,087 0,085 0,089 Sredina 0,088 0,088 Bjelovar Dugave 0,102 0,102 0,118 0,120 Karlovac Krašić 0,069 0,079 0,078 0,071 Sredina 0,111 0,074 226 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ivanjska Garjevica 0,085 0,100 0,086 0,095 Karlovac Ozalj 0,072 0,085 0,065 0,059 Sredina 0,091 0,070 Čazma Garjevica 0,075 0,091 0,077 0,097 Karlovac Radatovići 0,137 0,165 0,146 0,146 Sredina 0,085 0,148 Križevci Župetnica 0,095 0,099 0,095 0,103 Gospić Medak 0,126 0,144 0,121 0,125 0,098 0,129 Vrbovec Bukovac 0,103 0,112 0,110 0,111 Sredina 0,109 Koncentracije ostalih elemenata ishrane u iglicama smreke* Tab. 7. Lokalitet N P % S a K d r žCa suhe tvari a j Mg Fe Mn ppm Zn Grubišno Polje Zdenački Gaj Bjelovar Dugave Ivanjska Garjavica Čazma Garjavica Križevci Župetnica Vubovec Bukovac 1,15 1,66 1,20 1,48 1,44 1,77 0,210 0,238 0,148 0,192 0,171 0,203 0,76 0,91 0,75 0,74 0,77 0,86 0,96 0,82 0,78 0,80 0,77 0,93 0,115 0,102 0,081 0,079 0,106 0,084 67 49 93 91 95 103 177 140 590 623 805 1186 36 29 33 33 23 42 * Srednje vrijednosti za 4 prosječna uzorka 227 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Sisak 1,51 0,203 0,77 0,94 0,115 232 21 42 Pokupsko Kraljeva Draga 1,58 0,233 0,78 0,87 0,110 77 69 43 Karlovac Krašić 1,04 0,101 0,54 0,60 0,146 148 77 37 Karlovac Ozalj 1,32 0,142 0,76 0,64 0,068 149 298 21 Karlovac Radatovići 1,56 0,145 1,09 0,74 0,096 167 216 36 Gospić Medak 1,01 0,114 0,67 0,88 0,69 63 685 37 Nijedna od istraživanih kultura na odgovara četvrtom i petom razredu kod kog se propadanje šumskog drveća može sa gotovom sigurnošću povezati sa S02 — imisijama. Prosječna koncentracija sumpora u jednogodišnjim iglicama smreke iznosi 0.098. Po austrijskim kriterijima ta vrijednost pripada drugom razredu S-Koncentracija. Naj nepovoljni ju ishranu dušikom ima kultura na području Krašića osnovana na rendzini i plitkom kambisolu te kulture smreke na području Vrbovca i Grubišnog Polja u kojima je zastupljen pseudoglej . Najviše N- koncentracije utvrđene su u kulturi Dugave sa luvisolom . U kulturi Krašić utvrđena je i najnepovoljnija ishrana fosforom. Ovu kulturu općenito karakterizira i najslabije uspijevanje (spori rast, kloroza i mala veličina iglica, intenzivan napad smrekovih uši šiškarica i dr.). Kultura smreke Dugave pokazuju posebno bujan rast. U iglicama smreke koja se nalazi u neposrednoj blizini Željezare Sisak utvrđene su vrlo visoke koncentracije željeza te malo mangana. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata istraživanja reakcije tla i koncentracije teških metala u površinskim horizontima tla bukovih šuma te koncentracija sumpora u asimilacijskim organima bukve i smreke može se zaključiti: — Bukove šume i kulture četinjača u sjeverozapadnoj Hrvatskoj utjecane su imisijama zračnih polutanata. — Od pet istraživanih sastojina najvećem unosu teških metala izložena je sastojina bukve na Velebitu. U ovoj sastojini registrirana je i vrlo izražena defolijacija, dok se sadašnje stanje onečišćenja zraka ne održava u vizuelnim simptomima štetnog utjecaja u ostale četiri bukove sastojine. — Od dvanaest istraživanih kultura smreke samo su dvije kulture imale normalni, prirodni sadržaj sumpora u iglicama. U sedam kultura bile su nešto povišene koncentracije sumpora kada se još ne očekuju negativni utjecaj |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 43 <-- 43 --> PDF |
S02, a u tri kulture S-koncentracije bile su povišene do te mjere da se može očekivati štetni utjecaj SO2. Uspijevanje kultura smreke značajno je utjecano ishranom dušikom i fosforom. Ishrana drugim hranivima općenito je povoljna. U iglicama smreke u neposrednoj blizini Željezare Sisak utvrđene su visoke koncentracije željeza te malo mangana. LITERATURA B r u n e, H., Elldnghaus , R., 1981: Schwermetallgehate in hessischen Boden. Landw. Forscuhng Kongressband, Trier, 38. Glava 6, V., Koenies, L., Prpić, B., 1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije, Šumarski list, 9—10, Zagreb. Jocheim, H., Schafer, H., Koenies, H., G 1 a v a č, V., E b b e n, U., Hakes, W., 1986: Imisionsbedingten Veranderunen des Bodenmineralstroffhaushaltes in Industriefernen Waldgebieten Nordwest-Jugoslawiens. 18 IUFRO World-Congress, Ljubljana. Jure , D., 1987: Znani škodljivi biotski in abiotski dejavniki o popisu propadanja gozdov. Crna knjiga o propadanju gozdov v Sloveniji leta 1987. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana. Kalan , J., 1987: Probleme der Waldschaden und des Bodenschutzes im Voralpenraum Sloweniens. Kongress Bodenschutz, Miinchen. Koenies , H., 1982: Uber die Eigenart der Altbuchen unter besonderer Beriicksichtigung der Schwermetallgehalte in der organischen Auflage und im Oberboden. Bericht des Forschungszentrums Waldokosysteme / Waldsterben 9. K o m 1 e n o v i ć, N., Pezdirc, N., 1987: Koncentracije sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom primorju, Šumarski list, 1—2, Zagreb. Marinković , P., 1987: Uzroci, simptomi i značaj sušenja i propadanja šuma, Šumarstvo. 5. Mayer , B., 1967: Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma Bazena Kupčina, Šumarski list, 1—2, Zagreb. Prpić , B., 1967: Sušenje šumskog drveća u SR Hrvatskoj s posebnim osvrtom na opterećenja Gorskog kotara kiselim kišama s teškim metalima, Šumarski list, 1—2, Zagreb. Prpić, B., M a r t i n o v i ć, J., V r a n k o v i ć, A., B a š i ć, F., 1987: Štete u šumama i zaštita tala u SR Hrvatskoj. Kongress Bodenschutz, Miinchen. R e h f u e s s, K. E., 1987: Perceptions on forest diseases in Central Europe. Forestry, Vol. 60, No. 1. S c h n o p f h a gen, K, 1985: Erlauterung zur Bioindikatorkarte 1983/84. Waldchutz Symposium, Graz 1985. Solar , M., 1987: Razsežnosti propadanja gozdov v slovenskom prostoru — stanje 1987. Crna knjiga o propadanju gozdov v Sloveniji leta 1987, Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana. U1 r i c h, B., 1981: Okologische Gruppierung von Boden nach ihrem Chemischen Bodenzustand. Zeitschr. fiir Pflanzenernahrung und Bodenkunde, 1944. * * * : Forest damage and air polution. Report on the 1986 forest damage survey in Europe. OUN, ECE, 1987. Influence of Pollutants on Beech Forest and Spruce Plantations in North-Western Croatia Summary This study presents the results of investigations of the influence of air pollutants on chandes in soil reaction ond content of heavy metals in five beech stands, as well as data on S-concentrations in assimilation organs of beech und spruce in north-western Croatia. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 44 <-- 44 --> PDF |
The beech stands belong to bioindication net (16 x 16 km) established in 1987. within forest damage sruvey on the territory of Croatia. Spruce plantations are mainly located within and in a wider area which is defined by the investigated bioindication plots of beech stands. On the basis of the results it can be concluded that beech stands and spruce plantations on north-western Croatia are influenced by imissions of air pollutants. Beech stand on Velebit montain is to greatest extent subjected to heavy metals input. In this stand a very significant defoliation is registered, while in other four beech stands the present conditions of aiir pollution is not reflected in visual simptoms. Among the investigated spruce plantations only two had normal, natural sulphur content in needles. In seven plantations sulphur concentrations were somewhat higher, when the negative S02 influence is not yet expected. The last three plantations had S-cocentrations up to the point where harmful S02 influence can be expected. The efficient growth of spruce plantations is highly influenced by nitrogen and phosphorus nutrition. Nutrition by other nutrients is very favourable. Very high iron concentration and little of manganese were determined in spruce needls in immediate vicinty of Sisak Ironworks. |