DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Stunani oštećeniabtupanj oštećenja Gubitak lišća . .gUc a u ^ Stupnjevi vitaliteta 0 0—10 zdravo 1 11—25 slabo oštećeno 2 2G—60 srednje oštećeno 3 61—99 jako oštećeno 4 100 osušeno Kod obavljanja popisa je dogovoreno da se osušena stabla, stupanj 4, ne evidentiraju jer su sanitarne sječe različito obavljene (negdje svake godine, a negdje svakih nekoliko godina). Neki popisivači uzeli su, međutim, i osušena stabla pa donosimo zajedno stupnjeve oštećenja 3 i 4. REZULTATI PROCJENE OŠTEĆENJA SUMA I RASPRAVA U prilogu dajemo preglednu kartu oštećenja šumskog drveća u SR Hrvatskoj po šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima s histogramima i tablicom, te 12 histogramskih grafikona s tablicama po značajnijim vrstama drveća za Republiku i za svako područje. Podaci za Dalmaciju nisu potpuni pa ih radi toga izostavljamo. Iz rezultata popisa oštećenja za SR Hrvatsku vidi se da je zdravo 74% stabala, da je slabo oštećeno 18%, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Usporedimo li oštećenost vrsta vidimo da su neke od njih značajno oštećene. Na prvome mjestu po oštećenosti nalazi se jela sa 72%, zatim pitomi kesten sa 44%, hrast lužnjak sa 38%, poljski jasen sa 35%, hrast kitnjak sa 28% i obična bukva sa 19% oštećenih stabala. Ovi podaci se odnose na republički prosjek iz kojeg se vidi oštećenost stabala u pojedinim područjima. Iz ovih se podataka, međutim, vidi da su glavne vrste drveća šumskog fonda Hrvatske, odnosno hrastovi lužnjak i kitnjak te obična jela oštećene iznad prosjeka oštećenja. Ove vrste zapremaju po površini više od 30% svih šuma SR Hrvatske. Zabrinjava i oštećenost bukovih stabala čiji postotak oštećenja ne prelazi republički prosjek, ali kako se radi o vrsti koja u republičkom fondu zaprema oko 40% površine te o vrsti koja je do danas predstavljala mjerilo stabilnosti, njena oštećenost prelazi stupanj koji smo očekivali. Posebno zabrinjava republički prosjek oštećenosti četinjača koji prelazi 55% što ukazuje na sličnost s rezultatima iz Slovenije (Solar, 1987) i zapadne Evrope. Ovaj podatak nas ujedno upozorava na veliku osjetljivost četinjača u pojavi propadanja šuma. Međutim, u SR Njemačkoj, Danskoj i nekim drugim zemljama slična, pa i još veća oštećenost utvrđena je i kod listača. Ako posebno obradimo rezultate ankete o oštećenosti stabala za pojedina šumskogospodarska i šumskokrška područja dolazimo do ovih konstatacija: 1. Slavonsko-baranjsko šumskogospodarsko područje — Vinkovci Ukupna oštećenost je nešto manja od republičkog prosjeka (24,1%), ali je svako drugo stablo hrasta lužnjaka i poljskog jasena u tome velikom po |